"Privredni rast će ove godine biti manji od dva odsto dok će stopa rasta zemlja centralne i jugoistočne Evrope biti četiri odsto, a razlog su osim vremenskih neprilika i fundamentalne slabosti i propusti u ekonomskoj politici", rekao je profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić na promociji časopisa Fonda za razvoj ekonomske nauke "Kvartalni monitor".
Naveo je da je u budžetu ove godine ostvaren fiskalni suficit, prvi put posle deset godina, da su niske kamatne stope, stabilizovana inflacija i smanjeni loši krediti, ali je i javnim preduzećima uzeta dividenda zbog čega nisu mogla da investiraju.
"Postignuta makroekonomska stabilnost je još uvek krhka jer su spoljni i javni dug visoki, a jačanje dinara utiče na ponovni rast spoljnog deficita", rekao je Arsić.
Dodao je da je rast od dva odsto u ovoj godini "razočaravajući" s obzirom na to da su međunarodne okolnosti bile izuzetno povoljne jer tražnja u evropskim privredama raste a ponuda jeftinog kapitala je obimna i cene na svetskim tržištima su povoljne za Srbiju.
Apsurdno je, kako je rekao, napuštati ekonomsku politiku privrednog rasta zasnovanu na investicijama i promovisati rast na inovacijama kako je nagovestila premijerka (Ana Brnabić), jer su one već sadržane u investicijama, a rast na inovacijama moguć je u visokotehnološkim privredama.
Arsić je rekao da je napredak u reformama u Srbiji bio skroman jer je bila izborna godina, a određen napredak je postignut u reformi Poreske uprave i suzbijanju sive ekonomije kao i u pojednostavljenju nekih administrativnh procedura i izdavanju gradjevinskih dozvola.
Opšti uslovi poslovanja koji se odnose na efikasnu zaštitu svojine i ugovora, finansijsku disciplinu i suzbijanje korupcije su, kako je rekao, vrlo nepovoljni.
"Privreda Srbije bi naredne godine mogla da ostvari rast od četiri odsto ali bi trebalo povećati investicije i prepustiti javnim preduzećima dividendu kako bi mogli da ulažu u razvoj", rekao je Arsić.
Komentarišući fiskalnu politiku za narednu godinu Arsić je rekao da bi bilo bolje da je projektovano da plate naredne godine rastu manje, a da je "fiskalno rasterećenje rada veće".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare