Giht je povezan sa nagomilavanjem urinske kiseline, otpadnog produkta organizma, u krvi. Nastaje kada telo razlaže hemikalije purine u ćelijama.
Kada se proizvede premalo urinske kiseline, ili se ona presporo izbacuje iz organizma, sićušni kristali mogu se formirati oko zglobova.
Ti čvrsti i kao igla oštri kristali odgovorni su za zapaljenje i bolove koje trpe ljudi s gihtom.
Zašto se bolest javlja kod nekih ljudi, još nije poznato, ali naučnici smatraju da genetika igra važnu ulogu.
Rast broja obolelih od gihta takođe se pripisuje povećanom unosu fruktoze i gojaznosti, kaže dr Piter Simkin, koji je predvodio studiju Univerziteta u Vašingtonu o razvoju ove bolesti.
Fruktoza je šećer koji se u malim količinama nalazi u voću, ali se ekstrahuje i koristi za razne prerađevine.
"Pacijentima koji boluju od gihta savetujemo manji unos mesa, izbegavanje piva, žestokih pića i umerenu konzumaciju vina. Takođe, preporučujemo im da ne gladuju, piju kafu i mlečne proizvode i smanje unos fruktoze", kaže Simkin.
Manje doze aspirina i neki lekovi za regulisanje krvnog pritiska takođe su povezani sa rizikom od obolevanja.
S druge strane, višnje, prema nekim otkrićima, mogu smanjiti rizik od napada gihta za 35 odsto.
Foto:
Gretchen Caserotti / Flickr.com
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 13
Pogledaj komentare