Ratovi mogu da se vode i bez bombi i tenkova, a pojedini "ratnici 21. veka" već su naoružani samo računarima. Sposobni programeri bi u budućnosti mogli da bace na kolena čitave države - jednim klikom!
Mogli bi da dovede do nestanka struje, zagađenja voda, kolapsa u saobraćaju, i to sedeći u klimatizovnim kancelarijama, hiljadama kilometara daleko od ciljeva svojih kibernetičkih napada. Zamislite sledeću situaciju: Iz slavina kaplje zagađena voda – ali niko ne zna zašto. Nema struje. Semafori ne rade, pa se nesreće dešavaju po celom gradu. Kruže i priče o problemima u najbližoj nuklearnoj elektrani. Tako bi moglo da izgleda kiber-ratovanje – masovni napad na infrastrukturne ciljeve koje kontrolišu računari, prenosi Dojče vele.
„Neadekvatna zaštita“
„Na sreću, živimo u prilično mirno doba, pa nema potrebe da se plašimo takvih napada“, kaže samouvereno Sandro Gajken, stručnjak za bezbednost računara, saradnik Slobodnog Univerziteta u Berlinu. Ali kada bi se promenila geopolitička situacija, Nemačka bi bila nezaštićena, kaže on. „Ključna infrastruktura u Nemačkoj ima posebno slabu zaštitu. Kada bi neko želeo da nas napadne u kiber-prostoru, brzo bi smo ostali bez odbrane“, tvrdi Gajken.
Kiber-napadi manjeg obima dešavaju se svakodnevno, a mete su državna infrastruktura, vojne ustanove i kompanije. Počinioci mnogih napada ostaju nepoznati - ponekad se njihov identitet otkrije tek nakon više meseci ili godina. Često su u pitanju hakeri koji uživaju u tome da pronađu slabe tačke i igraju se sa njima, ali ponekad iza tih napada stoje i vlade.
Virus Stuxnet
Napad virusom Stuxnet jedan je od najpoznatijih takvih slučajeva poslednjih godina. Taj virus je, navodno, preuzeo kontrolu nad centrifugama u iranskom nuklearnom pogonu Natans. Sudeći prema informacijama Njujork Tajmsa, taj virus su razvile američka tajna služba i izraelski agenti. Trenutno dostupne informacije kažu da je virus promenio brzinu okretanja centrifuga za obogaćivanje uranijuma, i one su tako postale neupotrebljive.
Britanski „Gardijan“ je pre nekoliko sedmica obavio da je američki predsednik Barak Obama naručio spisak potencijalnih meta za kibernetičke napade na američke institucije van teritorije Sjedinjenih Država. Ovaj list je objavio taj memorandum na svom sajtu, iako je on označen kao „strogo poverljivo“.
NATO daje smernice
Da li ti napadi vode do otvorenog rata? Kako država protiv koje neko vodi kibernetički rat treba da odgovori? NATO centar za odbranu od takvih napada, smešten u Talinu, u Estoniji, objavio je priručnik međunarodnog prava za kibernetičko ratovanje marta ove godine. U priručniku je navedeno 95 pravila za orijentaciju NATO država. Doduše, ta pravila nemaju zakonsku težinu.
Nemački stručnjak za međunarodno pravo Volf Hajnčel fon Hajneg učestvovao je u stvaranju tog priručnika. On za Dojče vele objašnjava kako se, pravno gledano, definišu kibernetički napadi: „Nije važno da li je ozbiljna šteta nanesena granatom iz minobacača ili kibernetičkim napadom.“
Provokacije preko računara
Istovremeno, ne bi bilo legitimno da se na svaki napad odgovori isto kao da je u pitanju oružani napad – odnosno, pozivajući se na pravo na samoodbranu. “Za to je neophodno da šteta bude posebno značajna”, kaže Fon Hajneg. U tom slučaju, žrtva bi mogla da odgovori konvencionalnim oružjima, kao što su bombe.
Stručnjak za informacione tehnologije Gajken misli da takav scenario ipak nije verovatan. On smatra da bi kibernetički napadi bili podmukliji: “Mogli bi da se sabotiraju određeni delovi ključnih industrija, na primer, tako da automobili ili avioni moraju da budu opozvani. Firma koji ih proizvodi bi izgubila svoj kredibilitet.”
U kombinaciji sa industrijskom špijunažom, to bi nanelo veliku štetu ekonomiji napadnute zemlje, a gledano na duži rok, ta zemlja bi mogla da dođe na ivicu kolapsa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Komentari 4
Pogledaj komentare