Keš se ne predaje

Prema poslednjim podacima ukupan broj lokacija na kojima se prihvata Visa kartica je 20.641. Ali ako se ti podaci uporede sa Hrvatskom gde se Visa kartice mogu koristiti na više od 63.000 lokacija, jasno je da je Srbija i dalje samo zemlja sa potencijalom.

Info

Izvor: Vojislav Stevanoviæ, Ekonomist magazin

Sreda, 28.06.2006.

12:05

Default images

Kompanija Visa International izdala je do kraja marta u Srbiji i Crnoj Gori više od 1,5 miliona platnih kartica. Od tog broja, međutim, tek 132.629 su kreditne kartice, dok ostatak predstavljaju debitne platne kartice. Takođe, uprkos značajnom rastu prometa u maloprodaji ostvarenom karticama, Srbija je još daleko od „bezgotovinskog društva”.

Poređenja radi, u Hrvatskoj, koja ima gotovo upola stanovnika koliko Srbija, platnim karticama moguće je obavljati transakcije na gotovo tri puta više mesta. Problem Srbije je i, u neku ruku, „tehnološka zastarelost”. Naime, tek deset odsto kartica koje se koriste u zemlji su takozvane čip kartice. Te platne kartice, umesto magnetne trake, podatke čuvaju na čipu. Nova tehnologija, osim što je po mnogo čemu „udobnija” za korisnika, u velikoj meri smanjuje i mogućnost zloupotreba.

Ekonomistu u kompaniji Visa International, na žalost, nisu otkrili koje su najčešće zloupotrebe kartica u Srbiji, koliko je zabeleženih zloupotreba i kolika je ukupna nastala šteta za korisnike. Sa druge strane, regionalni direktor Visa International Žan Mark Tonti kaže da se uobičajeni slučajevi zloupotrebe u Srbiji ne razlikuju od slučajeva zloupotrebe u drugim delovima sveta, te da Visa čini sve kako bi se broj takvih slučajeva  smanjio korišćenjem novih tehnologija.

„Visa blisko sarađuje sa bankama članicama kako bi obezbedila sigurnost transakcija. Kompanija je razvila i usavršila programe otkrivanja zloupotrebe i njenu prevenciju koji su imale značajne rezultate u smanjenju broja slučajeva zloupotrebe kartica. Mi ćemo nastaviti da koristimo nove tehnologije kako bi smo unapredili sadašnji sistem otkrivanja i sprečavanja zloupotrebe kartica, i kako bi smo nastavili da radimo na za razvijanju novih sistema. Visa, takođe, sarađuje sa policijom u Srbiji i Crnoj Gori kako bi obezbedila brzo otkrivanje zloupotreba i obezbedila efikasnu akciju, kao i na obezbeđivanju uslova da se zloupotreba kartica tretira kao bilo koja druga vrsta zloupotrebe. Prethodne godine Visa je aktivno učestvovala u obučavanju policije u vezi sa zloupotrebom kartica“, kaže on.
E: Kompanija je saopštila da je u prva tri meseca 2006. godine obavljeno više od 5,3 miliona transakcija Visa karticama što predstavlja porast od 252 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, kada je ostvareno nešto više od 1,5 miliona transakcija. Ukupna vrednost transakcija karticama te firme u objektima maloprodaje u prva tri meseca 2006. godine iznosila je 220,5 miliona dolara. Kako ocenjujete te rezultate?

Žan Mark Tonti: Svi pokazatelji našeg poslovanja su u porastu uključujući broj kartica, obim potrošnje, broj prodajnih mesta na kojima se prihvata kartica, broj bankomata, a u porastu je upotreba kartica za plaćanja putem interneta. Statistički podaci Vise International pokazuju da tržište platnih kartica u Srbiji postaje sve sofisticiranije. Samo prošle godine, broj kreditnih kartica je porastao 15 puta u odnosu na 2004. godinu. Očekujemo da će se trend rasta nastaviti i ubuduće u korak sa ekonomskim razvojem zemlje”, kaže on.

E: Prema vašim podacima, tek jedna od 20 izdatih kartica je kreditna, dok su ostale debitne. U kom pravcu očekujete da ce se taj trend menjati i na čemu zasnivate ta očekivanja?

Ž. M. Tonti: Činjenica da je broj kreditnih kartica porastao 15 puta u odnosu na prethodnu godinu ukazuje da se taj odnos brzo menja. Plasman proizvoda kao što su Visa instolment kartica i Visa revolving kartica je imao odlučujući uticaj na veliki porast broja kreditnih kartica. Kao i u drugim zemljama u tranziciji, Visa Elektron debitna kartica je i u Srbiji i dalje omiljeno sredstvo plaćanja. U svakom smislu, različite vrste plaćanja i veliki izbor kreditnih kartica prisutnih na tržištu, omogućavaju veću fleksibilnost potrošačima.

E: Deset odsto izdatih kartica u Srbiji u osnovi ima čip tehnologiju. Sa druge strane procenat učešća čip kartica u zapadnim zemljama je daleko veći. Šta je potrebno da se u narednom periodu poveća broj tih kartica u Srbiji i u kojoj meri Srbija prati tehnologiju u odnosu na region i ostatak sveta?
Ž. M. Tonti: Svedoci smo prelaska na korišćenje čip kartica u Srbiji i Crnoj Gori. Prva čip kartica na Balkanu, izdata je u Srbiji krajem 2003. godine. Od tada smo, zajedno sa bankama članicama konstantno radili na tome da se obezbedi prelazak na čip tehnologiju.

Čip kartice su sada standard u većini zemalja zapadne Evrope i što pre banke u Srbiji shvate prednosti te vrste platnih kartica pre će biti spremne da investiraju, stvarajući uslove da one budu prihvaćene. Čip kartice predstavljaju novu tehnologiju plaćanja koja ima za cilj da učini bezgotovinska plaćanja sigurnijim. Čip sadrži podatke o korisniku koje je veoma teško kopirati, što znači da je ovakva kartica ima bolju zaštitu od eventualnog falsifikovanja ili zloupotrebe.

Pored toga procedura plaćanja je jednostavnija, jer ukoliko je potrebno ukucati pin kod, nema potrebe da se dodatno potpisuje račun na maloprodajnom mestu. Takođe čip tehnologija omogućava više primena jedne kartice koja se u tom slučaju može koristiti u  prevozu, za osiguranje i kao lična karta. Mreža POS terminala u Srbiji je spremna za čip kartice, što je veoma ohrabrujuće.

E: Plaćanje karticama po srpskim prodavnicama i dalje “mukotrpan” posao. Često samo jedna kasa ima POS terminal, autorizacija traje i po nekoliko minuta, veliki broj radnji i dalje nema POS terminale. Da li ste zadovoljni načinom na koji prodavci koriste bezgotovinsko plaćanje?

Ž. M. Tonti: Prelazak iz društva u kome je gotovina bila jedino sredstvo plaćanja na bezgotovinsko društvo nije jednostavan. To se ne može desiti preko noći. Više od 15  godina, mogućnosti razvijanja tržišta platnih kartica u Srbiji su bile ograničene. Samo je mala grupa ljudi bila u prilici da oseti sve prednosti korišćenja platnih kartica. Zajedno sa našim bankama članicama, posvećeni smo radu na obučavanju trgovaca o značaju prihvatanja platnih kartica, ali i na edukaciji potrošača o njihovoj upotrebi.

Takođe, mi treba da omogućimo da trgovci na malo shvate da je prihvatanje platnih kartica od velike koristi jer to smanjuje troškove koji nužno postoje u gotovinskim društvima ali takođe daje dodatnu sigurnost koja ne postoji kod plaćanja gotovinom. U toku 2005. godine, broj trgovaca koji prihvataju Visa kartice udvostručio se u odnosu na 2004. godinu. To je veoma ohrabrujući trend i očigledno je postoje velike mogućnosti za proširenje prihvatne mreže i to ne samo u gradskim sredinama. Prema poslednjim podacima ukupan broj lokacija na kojima se prihvata Visa kartica je 20.641.

Ali ako te podatke uporedimo sa Hrvatskom gde se Visa kartice mogu koristiti na više od 63.000 lokacija, jasno je da postoje mogućnosti za ostvarenje boljih rezultata. Zajedno sa bankama članicama, radićemo na proširenju prihvatne mreže u celoj zemlji, uključujući centralnu i južnu Srbiju gde trenutno prihvatna mreža nije razvijena kao u Beogradu i Vojvodini.

E: Koliko ekonomska situacija u Srbiji utiče na razvoj kartičarstva?
Ž. M. Tonti: Postoji očigledna veza između bezgotovinskog plaćanja i ekonomskog rasta. Ukoliko Srbija i Crna Gora budu beležile ekonomski rast i napredak, i ukoliko iskoriste sve pogodnosti koje donosi proces ulaska u Evropsku uniju, jasno je da će razvijeni sektor platnih kartica uticati na porast Nacionalnog bruto proizvoda, što će pomoći u pregovorima sa Evropskom unijom.

Brojna istraživanja su pokazala da elektronsko plaćanje pruža niz pogodnosti zemljama u tranziciji uključujući i Srbiju.

Porast transakcija platnih kartica vodi nužno do povećanja potrošnje i tako direktno utiče na rast BDP-a. Elektronska plaćanja, uključujući direktna plaćanja, internet bankarstvo i platne kartice imaju direktan i veoma značajan pozitivan efekat na opšti ekonomski rast Srbije i njen društveni bruto proizvod zbog toga što doprinose da sve više građana postaje deo bakarskog sistema, obezbeđujući visoki nivo sigurnosti i transparentnosti, uz niske troškove.

Sve to stvara veliki potencijal za sveukupni ekonomski rast, jer gotov novac na računima u bankama predstavlja izvor za zajmove i investicije po niskim cenama. Više ljudi u okviru bankarskog sistema znači i više novca za komercijalne zajmove koji su žila kucavica svake privrede u razvoju. Dodatno, transparentnim transakcijama, platne kartice smanjuju rizik i za trgovce i za potrošače kao i obim sive ekonomije.

E: Koji su najveći problemi sa kojima se Visa suočava u Srbiji?

Ž. M. Tonti: Početkom novog milenijuma mnogi građani nisu imali poverenja u banke. To je bio veliki problem za sve nas, ali uz pomoć Vlade, i zahvaljujući reformi bankarskog sistema i sve većoj konkurenciji, situacija se preokrenula i građani su prihvatili bankarske proizvode uključujući i platne kartice. Drugi problem je bio taj što građani nisu bili naviknuti da koriste bankomate koji ranije nisu bili prisutni na tržištu. Bilo je potrebno edukovati banke i njihove klijente. Mnogi ljudi i dalje nemaju naviku da koriste kartice u prodavnicama i dešava se da ljudi stoje u redu ispred bankomata kako bi podigli novac za kupovinu u supermarketu. Ovo nije samo stvar edukacije, već i navike. Vremenom će, građani Srbije prepoznati prednosti plaćanja karticama i promeniće svoje navike.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: