Info

Ponedeljak, 10.10.2005.

10:52

Kako se spremamo za ptičiji grip

Na osnovu procene Svetske zdravstvene organizacije, projektovanoj na stanovništvo Srbije, od moguće pandemije ptičjeg gripa u Srbiji će oboleti izmedju 500 i 850 hiljada ljudi. Od tog broja, prema ovoj proceni, 8 400 slučajeva će biti fatalno.

Default images

Kao što su nedavno predvideli stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije, ptičiji grip stigao je na Balkan. Obolele ptice registrovane su u na delti Dunava u Rumuniji, i u Turskoj. Šef Agencije Ujedinjenih nacija za monitoring i kontrolu gripa Samuel Jutzi, u avgustu je upozorio da bi ubrzano širenje ptičijeg gripa moglo da zahvati Balkan sa jesenjom seobom ptica. Divlje ptice na putu ka Africi kao staništa koriste Skadarsko jezero i velike vodene površđine na Delti Dunava i u Bugarskoj.

Tako je ova bolest stigla u naše neposredno susedstvo, uprkos čudnim izjavama domaćih zvaničnika tokom leta da Srbiji ne preti opasnost od širenja ptičijeg gripa.

Umesto hitne preventivne akcije, u Srbiji se - ovoga puta - uzdajemo u geografiju (uzan prolaz kroz Djerdap kroz koji prenosioci zaraze, divlje ptice, ne vole da lete), kilometražu (ptice su se umorile tokom leta do Rumunije, pa ne mogu da izdrže i put preko Srbije) i pravce kretanja (ptice će iz Rumunije na jug, a ne na zapad).  

Divlje ptice su prenosioci zaraze ptičijeg gripa, mada retko same oboljevaju. Veruje se da su one proširile ovaj virus medju živinom u Aziji, gde je, u borbi protiv širenja zaraze, od 1997. godine ubijeno preko 150 miliona domaćih ptica. Od ove bolesti, do sada je obolelo i oko 120 ljudi, od kojih je preko polovina umrla. Naravno, katastrofalne su i ekonomske posledice po države koje su morale da potamane svoju živinu, naročito za male azijske uzgajivače kojima je to često jedini izvor prihoda.

Pa ipak, uzgajivači pilića u Srbiji žale se da o ptičijem gripu ne znaju gotovo ništa: ni kako bi ga prepoznali, ni šta bi trebalo da preduzmu ukoliko se pojavi. Nisu retki ni oni sa kojima smo razgovarali, a koji veruju da je u pitanju samo "američka izmišljotina".

Ukoliko bi širenje ptičijeg gripa prešlo granice SCG, poseban problem po nadležne institucije predstavljala bi činjenica da ovde postoji ogroman broj malih neregistrovanih živinarskih farmi koje često služe kao dodatni izvor prihoda. To, zapravo, znači da niko ne bi tačno znao gde sve postoje potencijalna žarišta zaraze.

Strah od pandemije

Srećna okolnost je da se virus ptičijeg gripa H5N1 - za sada - još ne prenosi sa čoveka na čoveka. Uzroci dosadašnjih slučajeva oboljevanja kod ljudi uglavnom su nehigijenski uslovi na farmama i blizak kontakt sa zaraženim pticama. Obelela živina izbacuje ogromne količine virusa kroz izlučevine, koje se, kada se skore, pretvaraju u finu prašinu koja može da zarazi ljude.

Stručnjaci, medjutim, strahuju od trenutka kada H5N1, u kontaktu sa običnim, ljudskim gripom, bude mutirao, i počeo da se širi respiratornim putem sa čoveka na čoveka. S obzirom na visoku patogenost ovog soja ptičijeg gripa, njegove česte mutacije i veliku brzinu širenja, oni upozoravaju da bi upravo ovaj soj mogao da bude uzročnik pandemije gripa medju ljudima, koja bi, prema procenama SZO, mogla da odnese izmedju i do 150 miliona ljudskih života.

Na osnovu procene Svetske zdravstvene organizacije, projektovanoj na stanovništvo Srbije, od moguće pandemije ptičjeg gripa u Srbiji će oboleti izmedju 500 i 850 hiljada ljudi. Od tog broja, prema ovoj proceni, 8 400 slučajeva će biti fatalno.

Od 16. veka do danas, statistika je beležila oko tri pandemije na svakih 100 godina. Poslednja je svet zadesila 1968 godine, kada je od virusa Hong Kong umrlo oko milion ljudi. Stručnjaci upozoravaju da je, prema toj statistici, nova pandemija već zakasnila, a da je H5N1 najgori virus koji su ikada videli.

Oni strahuju od rizika da H5N1 zarazi osobu već obolelu od običnog gripa, nakon čega bi moglo da dodje do razmene gena izmedju dva virusa. Epidemiolog Radmilo Petrović kaže da nije pitanje da li će do pandemije doći, već kada i gde će ona početi. "Može se dogoditi ove sezone, možda iduće... Što je više zaražene živine, i što je veći broj ljudi oko njih zaraženih običnim gripom, veća je i mogućnost stvaranja nove vrste koja će napraviti katastrofu".

Posebno zabrinjava činjenica da je H5N1 do sada izazvao izuzetno visoku smrtnost - umrlo je 67 odsto obolelih.

Bez pravog leka

Leka za novi soj gripa neće biti sve dok se on ne pojavi medju ljudima, jer pre toga niko ne zna kakav će to tačno virus biti, pa ni protiv čega tačno treba da pravi vakcinu. Jedini za sada dostupni lek je Tamiflu, koji ima delimičnog uspeha u lečenju obolelih, ali on ne deluje preventivno, već se uzima posle oboljevanja.

Ovaj lek proizvodi farmaceutska kompanija "Roš". Proizvodnja je skupa, a količine naručenih kapsula u svetu su tolike će ih kompanija sve isporučiti tek za oko godinu dana. Azijske zemlje, koje su najugroženije od ptičijeg gripa, uputile su oštre kritike na račun Zapada zbog činjenice da Tamiflu proizvodi samo jedna komapnija u svetu. One traže "Roš" odobri i drugim farmaceutskim kućama da proizvode taj lek.

"To je nemoralno. Preti pandemija, a realnost je da postoji samo jedna firma koja proizvodi antivirusni lek za ptičji grip", izjavio je nedavno zamenik filipinskog ministra zdravlja Fransisko Duke.

Planovi za borbu protiv pandemije

Koliko je opasnost od pandemije velika, govori i činjenica da je borba protiv ptičijeg gripa trenutno prioritet Svetske zdravstvene organizacije. Džordž Buš najavio je svetsku koaliciju za borbu protiv ptičijeg gripa, a EU planira koordinisane akcije medju zemljama članicama.

SZO i nacionalne Vlade prave zalihe jedinog sada dostupnog antivirusnog leka Tamiflu, koji ima delimičnog uspeha u lečenju obolelih. SZO je napravila zalihe od oko 30 miliona kapsula ovog leka, Francuska i Velika Britanija su naručile po oko 14 miliona, dok Australija pravi zalihe Tamiflua po glavi stanovnika. Uspostavljaju se procedure akcije medicinskog osoblja, štampaju se priručnici za sve službe koje će biti angažovane tokom pandemije, farmaceutske kompanije i državne laboratorije pokušavaju da naprave vakcinu...

Kako se Srbija priprema za moguću pandemiju

Pripremaju se nacionalni planovi za postupanje u slučaju pandemije, po preporuci SZO. Takav plan usvojila je i Vlada Srbije, prema kome je predvidjena zaliha lekova, posebnih zaštitnih maski, kao i dodatnih količina antibiotika i ostalih lekova. Planom su podeljene nadležnosti, a propisane su i mere za praćenje situacije.

Prema ovom planu, predvidjeno je vakcinisanje oko tri miliona ljudi kada vakcina protiv novog soja ptičijeg gripa bude razvijena, i zaliha od 43 hiljade doza leka Tamiflu. Plan vakcinacije u Srbiji predvidja vakcinaciju po prioritetnim grupama. Vakcine su namenjene najugroženijim grupama: zdravstvenim radnicima, koji će u slučaju pandemije neposredno raditi sa obolelima, zatim zaposlenima u proizvodnji i distribuciji hrane, vode, lekova, električne struje; operativnim službama policije, vatrogascima, članovima parlamenta i Vlade, javnog transporta, službama za sahranjivanje, zaposlenima u dečjim vrtićima, jaslicama, školama, na telekomunikacijama i dispoziciji otpada.

Zaštitne maske - novi biznis

U planu je i zaliha osam miliona zaštitnih maski za zdravstvene radnike. U planu se ne pominje nabavka maski za ostale gradjane. Kako kaže epidemiolog Radmilo Petrović, uz pomoć 60 miliona maski sa nanofilterom, u Kini je sprečen SARS. 

Kako sada stvari stoje, gradjanima Srbije ostaje da se takvim maskama snabdeju u inostranstvu, jer maske sa nanofilterom kod nas proizvodi samo privatna firma "9. septembar" iz Gornjeg Milanovca, koja ima male kapacitete za proizvodnju.

Panika, medjutim, čini svoje. U nedostatku maski po domaćim apotekama, neko se setio da preko interneta ponudi navodne zaštitne maske po seni od 120 dinara po komadu. O kakvim je, tačno, maskama reč - nije jasno, jer nema imena proizvodjača ni specifikacije proizvoda. Što se cene tiče, maska sa nanofilterom proizvedena u Gornjem Milanovcu koštala je 27 dinara po komadu. Za one koji uspeju da ih pronadjui u pojedinim apotekama.

Pokušaji da o ovoj bolesti saznate nešto više od zdravstvenih radnika u Srbiji se završavaju podsmehom. Isto prolaze oni koji u apotekama pokušavaju da kupe zaštitne maske sa nanofilterima ili Tamiflu.

Ivana Stevanović

Detaljnije Informativni sajtovi

Svetska zdravstvena organizacija

FAO

Svetska organizacija za zdravlje životinja

Priručnici

Ministarstvo rada SAD

Ministarstvo zdravlja Velike Britanije

Nacionalni planovi za postupanje u slučaju pandemije

Srbija

Evropska unija

Singapur

Kanada

Velika Britanija

Australija

Hong Kong

Praćenje situacije u SCG

Institut Batut

Istraživanja

Nacionalni institut za zdravlje SAD

Ekonomske posledice pandemije

Investitorski vodič za ptičiji grip

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Ruska imovina pravi razdor

Potres u EU; Makron izdao Merca – "Za to će morati da plati"

Pokušaj nemačkog kancelara Fridriha Merca da ubedi čelnike EU da iskoriste 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini doživeo je neuspeh kada je shvatio da mu ključni saveznik, francuski predsednik Emanuel Makron, okreće leđa.

20:31

21.12.2025.

17 h

Podeli: