Izvor: B92

Pre Drezdena i Hirošime, a mnogo pre Mosula i Alepa, desila se Gernika. Mali trgovački grad u Baskiji sravnjen je sa zemljom 26. aprila 1937. godine, u prvom totalnom napadu iz vazduha na jedan civilni cilj u istoriji.

Puna tri sata avioni nacističke Nemačke, saveznice fašiste Franciska Franka, iživljavali su se nad gradićem. Taj napad izazvao je veliki bes i brojne demonstracije u svetu, a njegova najpoznatija "posledica" bio je nastanak čuvene slike "Gernika", koju je Pablo Pikaso naslikao kao reakciju na užasni napad. Njena kopija i danas stoji u Savetu bezbednosti UN.

Na strašan događaj u Gerniki danas podsećaju Muzej i Park mira, koji okuplja preživele tog grada, ali i njihove sapatnike, preživele žrtve i potomke ništa manje strašnih razaranja Drezdena i Hirošime. Oni su se nedavno okupili kako bi izrazili svoj protest protiv ratova u Iraku i Siriji.

Printscreen YouTube

Na brdu iznad grada ponosno stoji jedan od simbola baskijskog identita, hrast iz Gernike (Gernikako Arbola), koji je zajedno sa neoklasičnim zdanjem Gradske skupštine preživeo i nadživeo Franka i njegove nemačke saveznike. Park mira krasi skulptura čuvenog vajara Henrija Mura "Velika figura u skloništu".

Foto: Thinkstock

Na starom pijačnom trgu, čiji kameni svodovi nisu poklekli pod bombama, i danas su vidljivi tragovi bombarovanja i oštećenja od metaka. Jedan od poslednjih preživelih, 94-godišnji Luis Iriondo Aurtenehe, na dan bombardovanja je imao samo 14 godina.

"Grad je bio pun ljudi i Nemci su to znali. Kada su se crkvena zvona oglasila za uzbunu, ljudi su me gurnuli u tunel u dnu pijace. Osetio sam toplotu u vazduhu, čuo sam ekspozije, bio sam prestravljen. Bombardovanje je trajalo tri sata. Kada sam konačno izsšao iz skloništa, video sam ceo moj grad u plamenu!", priča Luis.

Printscreen YouTube/Cunard Line

"Kada je 1997. nemački ambasadaor došao da se izvini, zamolili su me da mu se obratim u ime grada. Tada sam mu rekao: Zastava mira mora da se vijori sa ruševina onoga što je nekada bilo grad. Ovo nikada više ne sme da se ponovi!"

Pikasova "Gernika", jedna od najpoznatijih slika 20. veka, jeste i najpoznatije svedočanstvo tog užasa. Ogromno platno u sivim i plavim tonovima detaljno prikazuje patnju ljudi i životinja u sprženom gradu. Nastala je za Svetsku izložbu u Parizu 1937. godine i postala simbol protesta protiv velikog masakra.

Foto: GettyImages

Pikaso se zakleo da slika neće doći u Španiju dok ne padne Frankov fašistički režim, što on nije dživeo. Slika je u Španiju vraćena 1981. godine i danas se nalazi u muzeju Reina Sofia u Madridu.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.