Sreda, 14.10.2015.

08:49

Književnost kao esencija, identitet i mogućnost promene

Povodom predstojećeg Sajma knjiga, u Studenstskom kulturnom centru, večeras od 20 časova će se održati razgovor na temu "Književnost kao esencija, identitet i mogućnost promene /Književnost, istorija koja traje". Učestvovaće Tanja Popović, Aleksandar Petrov i Vladimir Medenica, a urednik večeri biće Vesna Kapor.

Književnost kao esencija, identitet i mogućnost promene

„Moderna ruska književnost predstavlja svojevrsni fenomen savremene kulture ili šire uzev svetske umetničke scene. Proza, umetnička i dokumentarna, esejistika i publicistka, poezija i drame – prevedeni su na sve jezike sveta, kako na istoku, tako i na zapadu. Uticaj ruskog romana shvaćenog kao filozofija i promišljanje sveta nemerljiv je (posebno uočljivo u savremenoj japanskoj, kineskoj i turskoj literaturu, a takođe u postkolonijalnim proznim diskursima indijske, pakistanske ili južnoafričke književnosti pisane na engleskom).

Zahvaljujući mnogobrojnim i raznovrsnim prevodima srpski čitalac je već odavno u prilici da se upoznaje i sa zvaničnom i sa andergraund ruskom literaturom. Ta tendencija započeta 60-ih godina 20. veka prvim stranim prevodima Brodskog, Bahtina i Bulgakova – traje i danas. Prevedeni su – V. Aksjonov, B. Akunjin, A. Bitov, D. Bikov, V. Vojnovič, J.

Vodolaskin, A. Genis, S. Dovlatov, Lj. Petruševska, Pljevin, Priljepin, V. Sorokin, T. Tolstoj, Lj. Ulicka i mnogi drugi.

Osobenost ruske proze leži u umetničkoj ubedljivosti. U celokupnoj literaturi oseća se svojevrsna mešavina fantastičnog i realnog. Poseban humor, ironija i satira. Uzbudljivost pripovedanja. Lirska istančanost kako u poeziji, tako i u prozi. Problematizovanje represije i čestitosti. Moral i slabost karaktera. Metafizičko ispitivanje zla. Estetika milosti. Spoj lepog i ružnog. Pejzažne slike. Specifična upotreba jezika. Žanrovska raznovrsnost...

Ima li nečeg što je važno i upečatljivo u ruskoj literaturi, a da srpski čitalac za to ne zna? Ko su prevedeni, a ko neprevedeni pisci? Na kojim stranama sveta svaki od njih dobija popularnost i zašto?” T. Popović

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Potvrđeno: Šalju vojsku na Grenland

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao "značajan doprinos", trebalo bi večeras da stigne u Kangerlusvak na Grenlandu. Tu informaciju su danske oružane snage potvrdile za dansku televiziju TV 2.

15:46

19.1.2026.

1 d

"Najgore možda tek dolazi"

Građani su upozoreni: "Spremite se za moguću invaziju"

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je stanovnicima tog arktičkog ostrva da se pripreme za vojnu invaziju usred pretnji Donalda Trampa o njegovom preuzimanju. Danska premijerka Mete Fredriksen rekla je da "najgore možda tek dolazi".

19:30

20.1.2026.

19 h

Podeli: