„Iako se ukupan javni dug Srbije povećava, on je još uvek znatno ispod kritične vrednosti, budući da je njegovo učešće u BDP ispod 30 odsto. Fer je podsetiti da je, prema Mastrihtskom sporazumu, granica ispod koje se javni dug države tretira kao optimalni 60 odsto“, kaže profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta i član Ekonomskog saveta premijera Srbije dr Boško Živković.
Autor: Katarina Sekulić
|
Izvor: Ekonometar
„Međutim, pošto je kod nas taj nivo tolerancije niži, bilo bi mudro da se kao maksimalna moguća granica postavi 40 odsto, a ne 60 odsto, koliko dopušta pomenuti sporazum. Tu su, osim toga, još veoma važne dve stvari o kojima bi zvaničnici morali da brinu. Jedna je da novo zaduživanje države ima smisla ako to znači njeno veće angažovanje u izgradnji infrastrukture.
S druge strane, zaduživanje radi pokrivanja budžetskog deficita i davanja raznoraznih subvencija, koje se svakog dana izmišljaju, ne vidim kao dobro rešenje. To jeste politički korisno na kratak rok, ali je na dugi rok vrlo opasno. Moglo bi vrlo brzo da dovede učešće javnog duga u BDP prema kritičnim vrednostima, tim pre što se najavljuju novi krediti“, upozorava Živković.
Kakvi su rizici velikog privatnog spoljnjeg duga?
Bilo bi rizičnije da je država prezadužena, ali ona u ukupnom spoljnjem dugu učestvuje sa oko jednom trećinom. To znači da u strukturi našeg spoljneg duga dominira privatni, a to su zajmovi domaćih banaka i preduzeća koja su se poslednjih godina direktno zduživala u inostranstvu.
Prema našim procenama, veliki deo tog privatnog duga otišao je u finansiranje izgradnje nekretnina, što znači da postoji imovina. Eventualno bankrotstvo dužnika ne bi opteretilo budžet ali bi moglo da izazove veliki poremećaj. Dramatično bi se ugrozio kreditni rejting zemlje, pa bi se do novih kredita znatno teže dolazilo i bili bi znatno skuplji jer bi kamate sasvim sigurno porasle.
Kakve su još posledice moguće?
U takvim situacijama dolazi i do brze destabilizacije kursa. Jer, čim krene ubrzano povlačenje kapitala, menja se odnos ponude i tražnje na deviznom tržištu, kurs ubrzano raste i centralna banka u tim okolnostima ne može da zaustavi depresijaciju kursa. To su iskustva azijske krize, ali i one s kraja prošle godine, u Poljskoj i Mađarskoj. I u tome su potencijalni rizici.
Zbog svega toga vrlo je važno da se održi bečki sporazum, koji je postignut uz asistenciju MMF-a i koji je omogućio da se održi spoljna likvidnost i za vreme najteže krize. Bilo bi, naravno, dobro kad bi budući prilivi kapitala znatno više išli kroz direktna ulaganja, a manje kroz kreditne kanale.
U čemu još vidite problem?
Problem vidim u činjenici da je sada količina novca koja je, uslovno rečeno, izuzeta iz bankarskog sektora, a to je suma uložena u repo hartije i kratkoročne državne hartije, dostigla 2,4 milijarde dinara, dakle onu vrednost koju je imala pre krize.
Pritom je suma uložena u repo hartije veća od one koja je otišla u državne hartije, što je loše. I zbog toga se redakcija MAT-a sistematično zalaže da se repo stok smanjuje i da se novac usmerava u privredu.
Da li banke na srpskom tržištu odobravaju dovoljno kredita privredi?
Nivo kreditne aktivnosti banaka prema realnom sektoru i dalje je nizak i to je veliki problem. Uprkos relaksaciji monetarne politike NBS, kroz smanjenje referentne kamatne stope, to se nije dovoljno odrazilo na visinu kamata što onda banke faktički amnestira od preuzimanja bilo kakvog rizika.
To otvara još jednom pitanje visine aktivne kamatne stope i kamatne marže. Niže kamatne stope uticale bi na oživljavanje aktivnosti u realnom sektoru. Uz to, dokazano je da je ekonomski rast veći u zemljama u kojima ekonomski akteri imaju lakši pristup jeftinom dugoročnom kreditiranju.
Ali, srpski zvaničnici najavljuju da ima znakova poboljšanja i da naša ekonomija izlazi iz krize?
Još nema ni jedne fundamentalne promene na osnovu koje bi se moglo tvrditi da je domaća privreda krenula uzlaznom putanjom. Neke dosadašnje procene pojedinih ministara u Vladi bile su jednostavno pogrešne jer su prerano interpretirani neki prethodni indikatori u kretanju industrijske proizvodnje. Redakcija MAT-a je veoma pažljivo analizirala sve to i došla do saznanja da su dva događaja vredna pažnje.
Jedan je to da su upaljene obe visoke peći u Smederevu. To je učinjeno ne zato što su se stvari u svetu bitnije promenile, kad je reč o tržištu čelika, nego zato što se dogodila havarija u Košicama.
Druga delatnost, koja pokazuje izvesne znake oporavka jeste reciklaža, koja je takođe vezana za proizvodnju čelika, za staro željezo. I to je, naravno, imalo relativni uticaj na ponašanje industrijske proizvodnje, prerađivačke industrije i izvoza. Sve ostalo stoji tamo gde je i bilo.
Kakvo je Vaše viđenje 2010. godine? Šta će biti njena glavna karakteristika?
Previše je nepoznanica da bi se dala iole ozbiljnija procena. Ne zna se ni orijentaciono koliki će biti prihod od privatizacije, a ni priliv novih kredita. I što je još važnije, ne zna se kad će konjunktura na svetskom tržištu krenuti uzlaznom putanjom, što bi povuklo domaću proizvodnju i izvoz. U takvim okolnostima nisam speman da proričem. Bio bih zadovoljan da ne bude gora od 2009. godine, a male su šanse da bude bitnije bolja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Crno-beli večeras u Beogradskoj areni igraju meč koji bi mogao da odredi sudbinu šampionske trke, pošto Dubai vodi sa 2:0 u seriji i nalaze se na samo jednu pobedu od istorijske titule.
Protivnici Rusije ne oklevaju da vrše terorističke napade na decu, kao što se dogodilo u Starobeljsku, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.
Škotski fudbaler Ben Dejvis produžio je ugovor sa Totenhemom za još jednu godinu, dok će Iv Bisuma iz Malija napustiti klub, saopšitio je danas engleski klub.
Na jednoj od najlepših sardinijskih plaža, Punta Molentis, uvedena je neobična zabrana - suncobrani su zabranjeni za sve osobe uzrasta od 10 do 65 godina.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Glumac Kit Harington prvih 11 godina života nije znao da mu to nije pravo ime. Zvezda serije "Igra prestola" kaže da je tek u osnovnoj školi saznao da se zove Kristofer Kejtsbi Harington.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Kings koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut Kim Breghofer našli 74 genetske varijante koje imaju veze s anksioznim poremećajima, od kojih 39 čine nove varijante.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pozvala je evropske zemlje da slede primer zvaničnog Vašingtona i uvedu ograničenja na putovanja ljudi koji su nedavno bili u zemljama centralne Afrike pogođenim epidemijom ebole.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
Glumac Idris Elba, koji trenutno promoviše svoj novi film "Masters of the Universe", ponovo je pokrenuo raspravu o dugogodišnjim glasinama da bi upravo on mogao da postane novi Džejms Bond.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Serbian President Aleksandar Vučić says that relations between Serbia and the United States have undergone a dramatic transformation under President Donald Trump.
Brutal riots, which resulted in the burning of houses and public transport in Belfast, are one of the latest public reactions in Britain to crimes committed by foreigners.
Company NIS has submitted a request for a new special license from the U.S. Office of Foreign Assets Control (OFAC), part of U.S. Department of Treasury, in order to continue its operational activities smoothly after June 16, when its previous license expires.
Chief Public Prosecutor of Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade, Nenad Stefanović, has today requested that Vladimir and Miljana Kecmanović, parents of the minor perpetrator of the “Ribnikar” school shooting, be sentenced to the maximum prison terms.
Iran’s Ministry of Foreign Affairs strongly condemned the latest U.S. military strikes on Iran, calling them a clear violation of the country’s national sovereignty.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Ukrajina želi da višestruko poveća proizvodnju vojnih dronova i tvrdi da bi uz dodatnu finansijsku podršku saveznika mogla da proizvodi čak 20 miliona bespilotnih letelica godišnje.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Letnje vrućine u Nemačkoj ponovo su otvorile problem starijih betonskih deonica autoputeva, zbog čega su vlasti na pojedinim pravcima uvele privremena ograničenja brzine.
Komentari 0
Pogledaj komentare