Protesti zbog Roma

U Sloveniji održani protesti protiv doseljavanja Roma, kao i protiv pogroma i deportacija Roma, a u poseti Ljubljani komesar Saveta Evrope.

Izvor: B92

Sreda, 15.11.2006.

10:49

Default images

U opštini Ivančna Gorica do sinoć je protestovalo oko 400 žitelja sela blizu nove lokacije na kojoj je trebalo da se nasele Romi proterani iz zaseoka Ambrus, u istoj opštini. Istovremeno, sinoć su održani protesti građana i u Ljubljani pod sloganom "Pod ovom vladom smo svi mi Cigani".

Više od 500 građana se odazvalo pozivu civilnih društava, okupivši se na jednom od gradskih trgova, kako bi se usprotivili pogromu i deportaciji Roma. Na protestu se je pojavilo i nekoliko skinheda, ali su vrlo brzo mirno otišli.

Protest je počeo romskom himnom "Đelem, đelem", a nošeni su transparenti s natpisima "Kada vlada Kju kluks klan svako je od nas Cigan", "Da jednom ne kažem da nisam znao" i "Svet za sve".

Demonstranti su pokušali da dođu i do zgrade Vlade, gde su ih sačekale barikade i kordon specijalne policije, posle čega su krenuli ka parlamentu, ali su i tamo već bile nameštene metalne ograde i prisutni specijalci.

Tokom mirnih demonstracija, pred parlamentom su uhapšena tri demonstranta i nekadašnji frontmen grupe Buldožer, slovenački aktivista Marko Brecelj.

Demonstranti su se potom uputili ka stanici policije, zahtevajući puštanje Brecelja, a demonstracije su završene na obližnjem, centralnom gradskom trgu čim je javljeno da je Brecelj pušten.

"Opelo za pravnu državu"

Pored predstavnika izbrisanih, invalida i studenata, u protestu su učestvovali i mnogi poznati Slovenci. Slovenački kantautor i nekadašnji frontmen grupe Lačni Franc Zoran Predin je na protest došao s celom porodicom.

"Ovaj skup je opelo za pravnu državu. To može postati veoma opasno, od danas na dalje svaka malo veća grupa ljudi koja se seti da im neko ide na živce može krenuti i tražiti da taj bude preseljen", rekao je on.

"To je neizdrživo, danas nisu u pitanju samo Romi, u pitanju smo svi mi koji razmišljamo svojom glavom i najčešće nismo na strani većine. A ako je to stvarno postao princip, mislim da će biti gadno", kaže Predin.

Režiser i glumac Branko Đurić za B92 kaže da je užasnut, posebno metodologijom, kada se govori o Romima i civilima, meštanima. "Ja odmah zamišljam Rome u nekim uniformama, romskim valjda. Da nije tužno, bilo bi smešno", kaže on.

Društvo slovenačkih pisaca objavilo je oštar protest povodom preseljavanja Roma, a pisac Boris Novak je na sinoćnim demonstracijama rekao da se radi o getoizaciji Roma, pokušaju uspostavljanja aparthejda i jednoj slovenačkoj verziji etničkog čišćenja.

"Policija je odigrala perfidnu ulogu, gde je, navodno mireći strasti, kaznila nemoćnu manjinu pred gnevom većine, pred stotinama ljudi koji su palili vatre, imali lovačke puške, motorne testere", rekao je on.

"Tu se radilo o pokušaju linča. Posebno je bolno što se radilo većinom o deci. Dužnost svake države je da se brine o bezbednosti građana i njihove imovine i tu se slovenačka država, nažalost, otvoreno postavila protiv te manjinske grupe svojih građana", rekao je Novak.

Komesar SE sa ombudsmanom

Isterani Romi u privremenom smeštaju (Beta)
U Sloveniju je stigao i komesar Saveta Evrope za ljudska prava Tomas Hamarberg. On je na svoju inicijativu razgovarao sa ombudsmanom Slovenije Matjažem Hanžekom, koji ga je upoznao sa svojim višegodišnjim upozorenjima vlastima Slovenije o nerešavanju romske problematike, a razgovarali su i o poslednjim događajima u Ambrusu.

Ombudsman je u nedavnom pismu komesaru te događaje već nazvao krajem pravne države u Sloveniji i naveo kako se plaši da bi takav model rešavanja problema mogao da se ponovi i drugde po Sloveniji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: