“Ako se EU oporavi biće vam još teže da u nju uđete”
Britanski politički analitičar i stručnjak za Balkan Džejms Ker-Lindzi u intervjuu za B92.net kaže da Srbiju ne treba da brinu izjave pojedinih britanskih zvaničnika, da je razočran i zabrinut Hrvatskom “blokadom” Srbije, kao i da priznanje Kosova jeste uslov za ulazak u EU.
Autor: Slobodan Maričić
Foto: Beta, AP
Britanska ministarka unutrašnjih poslova Tereza Mej krajem maja postavila je pitanje opravdanosti proširenja Evropske unije i kandidatura Srbije, Albanije i Turske.
Nekoliko dana kasnije, slično je postupio i britanski ministar pravde Majk Gouv koji je rekao da evropska porodica uskoro mogla da se proširi za još pet članica - Tursku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju i da te zemlje sa sobom "donose brojne probleme", kao i da otvaraju mnoga pitanja nad kojima bi Britanci morali da se zamisle.
Britanski politički analitičar i stručnjak za Balkan Džejms Ker-Lindzi u intervjuu za B92.net na pitanje da li bi Srbija trebalo da zbog tih izjava treba da bude zabrinuta odgovara: “Da i ne”.
On navodi da je činjenica da je proširenje Evropske unije postalo kontroverzno pitanje, ne samo u Britaniji već i širom EU.
“Dok je EU dobro funkcionisala uzeto je zdravo za gotovo da bi više zemalja moglo da se priključi. Međutim, poslednjih nekoliko godina EU prolazi kroz težak period. Postoji mnogo skepticizma u javnosti o proširenju ovih dana. Nadam se i očekujem da će se situacija u EU popraviti, u tom slučaju će te brige biti smanjene. Međutim, čak i da se to dogodi, uslovi za ulazak u EU će verovatno biti mnogo stroži“, ističe Ker Lindzi.
“Mislim da je važno istaknuti da je jasno da je taj komentar dat kako bi uticao na debatu o referendumu u Britaniji. Gav se snažno protivi EU i lider je ‘Napusti’ kampanje. Zna da je imigracija ključna briga za mnoge britanske glasače i zato je to rekao. Zna da će to zabrinuti ljude”, kaže Ker-Lindzi.
Građani Velike Britanije će 11. juna izaći na referendum i odlučiti da li će njihova zemlja ostati članica EU ili će napustiti Uniju.
Džejms Ker-Lindzi ističe da Gouv svojim komentarom namerno povezuje zapadni Balkan i Tursku, iako je na zapadnom Balkanu samo 17 ili 18 miliona ljudi, što je mali broj u odnosu na ostatak EU i broj koji neće praviti razliku u odnosu na prethodna proširenja.
“Lično, mislim da ukoliko ljudi postanu svesniji brojki o kojima zaista pričamo i razumeju šta to znači, to će olakšati njihove strahove. Ako je rekao to što je rekao, gotovo je jasno da će u dugom tranzicionom periodu, nakon što Srbija i druge zemlje regiona evenatualno postanu članovi, stvari biti tako postavljene da će se ograničiti prava ljudi za zapadnog Balkana da rade u Velikoj Britaniji i verovatno negde drugde u EU”, ocenjuje Ker-Lindzi.
Zato su, kako kaže, komentari Majka Gouva jasno usmereni ka britanskim glasačima i želi da ih uplaši.
“Ironija je da studije pokazuju da većina ljudi sa Zapadnog Balkana ne želi da dođe u Veliku Britaniju. Druge zemlje, poput Nemačke i Austrije, uvek su bile popularnije. U međuvremenu, treba prihvatiti da postoji šire protivljenje u Evropi po pitanju pridruživanja. Postoji rast desničarske retorike, naročito po pitanju imigracije. Međutim, nisam siguran da su negativni stavovi ka slobodi kretanja u kontekstu EU tako jaki u drugim zemljama Unije kao što su u Britaniji”, navodi britanski politički analitičar.
Foto: Thinkstock
Nakon što je Tereza Mej u svom govoru postavila pitanje zašto da Britanija pusti Srbiju u EU, Džejms Ker-Lindzi je na svom Tviter nalogu napisao da je to “velika vest”.
“Razlog zbog kojeg je to velika vest je što deluje da je to označilo kraj britanske reputacije ‘šampiona proširenja’. U prošlosti Britanija je bila najsnažniji zastupnik proširenja EU, u tome je videla priliku da spreči bližu političku uniju kojoj se uvek protivila. Međutim, ti dani su gotovi. Britanija je sada više sebi okrenuta, ne radi više na tome da se proširi EU. Umesto toga govori da želi da zatvori kapije. To je veoma tužno”, navodi on.
Kada je reč o tome da li će Britanija blokirati Srbiju Ker-Lindzi smatra da će dosta toga zavisiti od rezultata referenduma.
Ukoliko britanski glasači odluče da napuste EU, što se on nada da se neće dogoditi, Britanija očigledno gubi mogućnost da kaže bilo šta o tom pitanju. Ukoliko odluči da ostane smatra da neće blokirati zemlje zapadnog Balkana za stalno.
“Mislim da će insistirati da te zemlje zaista ispune ekonomske i političke uslove pre nego što im se dozvoli da uđu. Štaviše, kao što sam već rekao, takođe mislim da će biti dug period pre nego što će ljudi iz Srbije moći da rade u Britaniji”, kaže Džejms Ker-Lindzi.
Međutim, navodi da Srbija ne bi trebalo da bude zabrinuta u ovom trenutku.
“Neće blokirati ništa u ovoj fazi. Dozvoliće da se pregovori nastave. Kasnije će tražiti garancije da Srbija ne samo da je izvršila neophodne reforme za ulazak, već i da ih je i implementirala. U ovom trenutku komentari iz Britanije zaista ne bi trebalo da budu shvaćeni kao promena politike. Neće to imati nagle efekte”, smatra britanski stručnjak za Balkan.
U Srbiji deo javnosti smatra da šta god Srbija uradila na putu ka Evropskoj uniji to nikada neće biti dovoljno i uvek će postojati neki novi uslov. Ker-Lindzi navodi da to nije tačno i da sigurno ne postoji neka “antisrpska stvar”, ali da su uslovi za članstvo postali mnogo stroži.
To, pritom, nije zbog Nemačke, Velike Britanije ili bilo koje druge velike sile. Kako kaže, “krivci” za to su – Bugarska i Rumunija.
Foto: Thinkstock
“Nakon što su se oni pridružili postojao je osećaj da su pušteni suviše rano. Iskreno, nisu tada bili spremni. Kao rezultat toga proveli su dosta vremena u EU na specijalnim merama pokušavajući da srede svoj politički i pravni sistem. To je podrilo poverenje u proces pridruživanja. Rezultat toga je da niko ne želi da se to dogodi opet. Zato su uslovi za pridruživanje postali stroži”, ističe on.
Na pitanje šta misli o svemu što se događa između Hrvatske i Srbije i “blokadi” Zagreba putu Srbije ka EU, Ker-Lindzi ističe da je to jedno od najrazočaravajućih stvari na zapadnom Balkanu tokom protekih godina.
U jednom trenutku, kaže, delovalo je kao da se stvari između Beograda i Zagreba poboljšavaju, ali…
“Videli smo mnogo primera, pokušaji da se spreči upotreba ćirilice u opštinama sa značajnom srpskom populacijom. Tu je i proslava operacije ‘Oluja’ koja je dodatno narušila odnose, a na sve to Hrvatska je odgovorila na izbegličku krizu zatvaranjem granice sa Srbijom što je dovelo do dodatnih problema”, navodi on.
Džejms Ker-Lindzi navodi da izbori u Hrvatskoj i formiranje “tvrdokorne desničarske nacionalističke vlade pokazuju da su odnosi na najnižoj tački od kraja rata pre 20 godina”.
“Odluka Hrvatske da pokuša da opstruira proces priključivanja Srbije protivan je vrednostima evropske saradnje i dobrog susedstva. Poput mnogih drugih, duboko sam razočaran i zabrinut načinom na koji se Hrvatska ponaša u ovom trenutku. Nažalost, ne vidim mogućnost za povratak na dobre odnose u skorije vreme”, kaže Ker-Lindzi.
Govoreći u intervjuu za B92.net o čitavom putu koji je Srbija prešla do EU koji traje više od jedne i po decenije Ker-Lindzi ocenjuje da se Srbija sigurno suočila sa težim stvarima nego druge zemlje.
“Nasleđe dvedesetih teško je opteretilo zemlju. To znači da su pitanja u vezi sa ratnim zločinima morala da budu sređena – što je problem sa kojim su morali da se suoče i ostale zemlje u region. Takođe, ubistvo Đinđića je bilo veliki udarac za zemlju i korak unazad. Međutim, verujem da je Srbija, osim po pitanju Kosova, sada u jednakoj poziciji sa ostalim zemljalma regiona koje se nadaju članstvu u EU. Mislim da većina u EU želi da vidi stabilnu i prospreritetnu Srbiju u Uniji”, navodi on.
Da li je priznanje nezavisnosti Kosova uslov za ulazak u EU? Odgovor kratak i jasan – da.
“EU ne može da od toga napravi formalni uslov sve dok svaka njena članica ne prizna Kosovo. Svaki član može da blokira bilo koju novu zemlju od ulaska iz bilo kog razloga želi. Već smo čuli mnoge nemačke parlamentarce koji insistiraju da neće dozvoliti da se Srbija pridruži bez priznanja Kosova. Zapravo, izgleda da je to postao uslov Nemačke, pre nego EU”, ističe stručnjak za Balkan.
Osim toga, kako navodi, postoji dubok otpor da nova teritorijalna neslaganja uđu u EU: “Kipar je već proizveo dovoljno problema. Niko ne želi da ponovi to iskustvo. Iz tih razloga ne vidim kako Srbija može da se priključi EU ako ne prizna Kosovo”.
Kada je reč o tome šta je ključno za razvoj Balkana britanski politički analitičar kaže da postoji mnogo stvari, ali da je jedna “apsolutno krucijalna” – jača saradnja između samih zemalja na Balkanu.
“Takođe je važno da zemlje regiona ne samo prate evropski primer međusobne interakcije, već da zaista shvate filozofiju evropskih integracija. To bi trebalo da bude proces u kojem će zemlje shvatiti da će sve profitirati pomažući jedna drugoj i gledajući iznad sukoba iz prošlosti i razlika. Niko u EU ne želi da vidi da neko problem iz prošlosti unosi u Uniju”, zaključuje Džejms Ker-Lindzi u intervjuu za B92.net.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Donald Tramp izjavio je da je rat u Gazi završen i poručio da očekuje da Hamas preda oružje, uz upozorenje na "veoma oštar odgovor" ukoliko to ne učini.
Vlasti u Belorusiji sprovode ubrzano pozivanje rezervista u zapadnim regionima blizu granice sa zemljama NATO-a, sa kratkim rokovima za javljanje u službu i brzim raspoređivanjem.
Košarkaši Mege su se plasirali u finale Kupa Radivoja Koraća šesti put u istoriji nakon što su u polufinalu ubedljivo savladali ekipu Partizana rezultatom 80:58.
Rat u Ukrajini – 1.458. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da razgovara o miru – razgraničenja duž linije fronta, ali da neće prihvatiti ruske "ultimatume" koji podrazumevaju dalju okupaciju teritorije.
Netfliks je poslala BajtDensu zvanični zahtev za prekid korišćenja AI za generisanje i distribuciju video zapisa koji rekreiraju neka od ostvarenja koja su njeno intelektualno vlasništvo.
Rat u Ukrajini – 1.459. dan. Ukrajinske snage su oslobodile 300 kvadratnih kilometara teritorije od ruske okupacije u novoj južnoj kontraofanzivi, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas da je sa sekretarom Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustemom Umerovim razgovarao o pripremi novih pregovora između Ukrajine i Ruske Federacije.
Američka svemirska agencija NASA preduzima korake da potencijalno vrati raketu Artemis II i svemirsku letelicu Orion u svoj objekat za sklapanje letelica u svemirskom centru Kenedi na Floridi.
Domaćin ovogodišnje Evrovizije, Austrija, odabrala je 19-godišnjeg umetnika koji nastupa pod umetničkim imenom Cosmó za svog predstavnika na ovogodišnjem takmičenju.
Naučnici u Velikoj Britaniji razvili su medicinski tampon koji bi mogao da otkrije najranije znakove raka jajnika analizom bioloških signala u vaginalnoj tečnosti, saopštili su istraživači.
Američki istraživači kažu da bi jednokratna vakcina u obliku nazalnog spreja mogla da zaštiti od svih vrsta kašlja, prehlade i gripa, kao i od bakterijskih infekcija pluća.
The U.S. claims that China conducted a secret nuclear test near Lop Nur in 2020, while Beijing categorically denies it. Tensions are rising in the global nuclear arms race.
According to The Wall Street Journal, during negotiations to end the war, Ukraine and Russia agreed on a shared objective, avoid displeasing U.S. President Donald Trump and not create the impression that they are obstructing a peaceful resolution.
Low-cost airline Ryanair has announced the cancellation of numerous routes across Europe for 2026, affecting millions of passengers in Spain, France, Germany, and other countries.
Trucks on Serbian roads will soon face a major change – starting April 1, all will be required to have mandatory TAG devices, which will become the only method of toll payment.
The influential Financial Times has exclusively reported that U.S.-based Caterpillar Inc. is investing in the Serbian company ElevenEs, marking the start of construction of a next-generation lithium battery factory in Serbia.
Otkriven je sofisticirani zlonamerni softver koji je duboko integrisan u operativni sistem određenih Android uređaja, ali i u aplikacijama na zvaničnoj Google Play prodavnici.
Nakon godina nezadovoljstva korisnika, bivši visoki zvaničnik Microsofta podelio je detalje o unutrašnjim sukobima u kompaniji oko jedne od najkontroverznijih odluka u dizajnu Windowsa 11.
Tokom 2025. godine, Google je sprečio objavljivanje više od 1,75 miliona aplikacija koje su kršile pravila, za šta je u velikoj meri zaslužna veštačka inteligencija.
Xiaomi 15T i 15T Pro stigli su prošlog septembra, prateći tradiciju T serije koja se godinama unazad predstavlja u tom mesecu. Međutim, sudeći po novim glasinama iz Kine, 2026. godina donosi promenu.
Komentari 32
Pogledaj komentare