Dakle reč je o iznosu koji je tri puta manji od podatka koji se poslednjih dana spominje u hrvatskoj javnosti.
Iz HUB-a su naime reagovali na pogrešna i izvan konteksta izvučena tumačenja o troškovima sanacije banaka koja su se ovih dana ponovo pojavila u javnosti, kazavši da je poređenje troškova subvencija poljoprivredi i brodogradnji s troškovima sanacije banaka posebno izvan konteksta.
O troškovima subvencija poljoprivredi i brodogradnji odlučivale su hrvatske demokratske vlade u proteklih četvrt veka, dakle svake tekuće poslovne godine, navode, prenosi
Seebiz.
„Troškovi sanacije banaka pojavili su se u jednom kraćem periodu devedesetih godina prošlog veka, a bili nametnuti i neizbežni zbog dubine gubitaka nasleđenih od socijalističkih banaka. One su još pre Domovinskog rata imale revidirane gubitke dva puta veće od kapitala. U ovom veku, kroz gotovo 20 godina, na hrvatske banke nije potrošena ni kuna poreskih obveznika iako je u vreme krize u svetu nakon 2008. to bila raširena praksa”, kaže se u reakciji HUB-a.
Osvrćući se i na poslednjih dana javno spominjanje da je na sanaciju banaka potrošeno više od 100 milijardi kuna s uključenim kamatama, iz HUB-a navode da je to „ozbiljno pogrešan iznos”.
„Procena je da su troškovi sanacije iznosili oko tri puta manje - oko 36,3 milijardi. Tačno je da je prodajama banaka dobijen manji iznos od troškova sanacije, ali ponavljamo, to se nije moglo izbeći, jer je 1990-tih sanirana 'socijalistička rupa' i posledice rata”, napominju iz HUB-a dodajući da se detaljni prikaz troškova sanacije može pronaći u HUB analizi broj 51. iz 2015. godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare