Ako je neko pomislio da će zakon o podeli besplatnih akcija biti poštovan barem u njegovim osnovnim načelima, onda verovatno odavno nije imao dodira sa ovdašnjom stvarnošću.
Autor: Nenad Gujaničić, Sinteza Invest Group
Prolongiranje izvršenja njegovog najprostijeg člana, o podeli besplatnih akcija NIS-a, samo je logičan nastavak državnih aktivnosti po pitanju ovog populističkog akta.
Tehnički problem distribucije akcija samo je posledica suštine problema – nespremnosti i bezvoljnosti političkih elita da omoguće izlazak ovih kompanija na berzansko tržište.
Razlozi koje ovih dana državne birokrate navode kao nepremostive prepreke za blagovremenu podelu NIS-ovih vlasničkih papira prosto udaraju u zdrav mozak svakoga ko je onomad stao u red za upis besplatnih akcija. Među glavnim uzrocima odlaganja podele navode se, naravno, svetska finansijska kriza ali i administrativni problemi oko utvrđivanja broja akcionara.
S obzirom da je postala ustaljena rutina da se globalnoj krizi daju natprirodne moći te postaje uzročnik svih domaćih jada koji su postojali i pre njene pojave, bilo je za očekivati da će podela akcija i njihovo potencijalno utrženje na berzi biti odloženi usled nastanka ove svetske pošasti. Naravno, opet je po sredi klasična zamena teza, lišena minimalnog uvažavanja nivoa svesti domaćih građana.
Naime, i običnom laiku je jasno da u uslovima krize, odnosno bilo kakvog poremećaja na tržištu, cena akcija profitabilnih kompanija ili pak, gubitaša, sa statusom monopoliste, neće biti istovetna vrednosti u normalnim uslovima na tržištu.
Stoga, recimo, odlaganje prodaje većinskog paketa akcija u Telekomu može imati itekako smisla sa aspekta ostvarivanja budžetskih prihoda (ako pri tom zanemarimo pozitivne nus-efekte prodaje koji bi nastali u transparentnoj privatizaciji, čak i u uslovima krize). Ali to, dakako, nema nikakve veze sa podelom akcija građanima i listiranjem kompanije gde bi se svakome omogućilo da raspolaže akcijama i čini s njima šta mu je volja.
Teza da se odlaganjem podele akcija štite akcionari koji bi svoju imovinu prodali budzašto ima identično utemeljenje kao i eventualna zabrana trgovine polovnim automobilima ili stanovima usled pada njihove vrednosti (kao što je sada slučaj). Pa čak i da svi manjinski akcionari prodaju akcije po nekakvoj minimalnoj vrednosti, tu ne bi bilo ničeg spornog s obzirom da je raspolaganje imovinom (samim tim i njena utrživost) osnovni postulat tržišne ekonomije.
I drugi razlog odlaganja podele akcija, govori više o njegovim kreatorima nego što ima kakvu racionalnu osnovanost. Notorna je istina da je bilo kakav posao sa pet miliona građana prilično kompleksan, ali sa dobrom organizacijom itekako ga je moguće efikasno sprovesti (nije li upis akcija uoči izbora najbolji primer toga).
Ovako, manirom lošeg studenta kojem uvek fale dva-tri dana za spremanje ispita, država otvoreno dovodi građane u sumnju da se namerno odugovlači sa podelom akcija i što je još bitnije, sa omogućavanjem njihove utrživosti.
Osim što bi to bio svojevrsni test sada već čuvene hiljadarke, kakvi još razlozi navode političare na sabotiranje zakona kojeg su sami doneli? Verovatno najveću smetnju predstavlja transparentnost koju bi ove kompanije morale zagovarati čak i na nedovoljno razvijenom tržištu kapitala kao što je naše.
U akcionarskim društvima sa većinskim državnim kapitalom sigurno bi se i dalje zadržala partijska imenovanja direktora, ali bi kvartalni finansijski izveštaji, mogućnost uvida u poslovne knjige i druga pitanja koja bi interesovala pojedinačne akcionare uveliko narušili postojeću atmosferu. Pride, takva akcionarska društva obesmislila bi nedovoljno javne tenderske prodaje koje drže primat u dosadašnjoj privatizaciji naspram tržišnog formiranja cene.
A kakve bi bile koristi od toga, gledano iz malo šire perspektive, sa aspekta opšteg interesa? Ova preduzeća u korporativnoj formi mogla bi finansirati projekte putem novih emisija akcija (skupi krediti Telekoma za kupovinu svog pandana u Srpskoj lako su mogli naći alternativu u dokapitalizaciji ove firme), dok bi eliminisanje njihove poslovične zatvorenosti prema javnosti donelo gomilu pozitivnih nus-efekata.
Verovatno ni tada ne bi postojala jaka kontrola rada ovih kompanija ali bi spremnost nekog penzionera da gura nos gde ne treba ili volja stranog portfeljnog ulagača da pita ono o čemu se nekada nije ni vodilo računa, bili solidna brana sadašnjem sistemu upravljanja.
Na posletku, čak i da se domognu famozne hiljadarke, građani bi, kroz smanjenje broja zaposlenih koje sami finansiraju, poboljšanje kvaliteta usluga, eliminisanje partijske privrede, kudikamo više profitirali. Naravno, sve ovo je hipotetički jer, kako sada stvari stoje, ovaj eksperiment u Srbiji moguće je izvesti samo u laboratorijskim uslovima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorilo je na rizik prekida snabdevanja gorivom jer su nabavne cene, posebno evrodizela, oko 30 odsto više od važećih maloprodajnih cena u Crnoj Gori.
Ministar finansija Siniša Mali otvorio je drugi susret učesnika na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi Ekspo Beograd 2027 (International Participants Meeting - IPM), a skupu prisustvuje oko 500 delegata iz 137 zemalja sveta.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je danas da će EU osnovati garanciju od 200 miliona evra za podršku investicijama u naprednu nuklearnu tehnologiju, kao i da će sredstva za to biti obezbeđena iz sistema trgovine emisijama CO2
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Mađarski premijer Viktor Orban optužio je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da pokušava da "kazni" mađarske porodice i preduzetnike kroz naftnu blokadu i time podstakne promenu vlade u Mađarskoj.
Novo veliko istraživanje pokazuje da kombinacija nesanice i apneje u snu može znatno povećati rizik od visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
S dolaskom proleća ljudi pate od sezonskih alergija koje izazivaju kijanje, curenje nosa i svrab očiju, posebno tokom perioda cvetanja breze i trave, upozoravaju lekari i alergolozi.
Opšte je poznato da je pušenje štetno za zdravlje, ali se manje govori o tome da negativne posledice mogu početi već sa udahom prvog, jednog dima koji već može pokrenuti određene promene u organizmu.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od glavnih zdravstvenih problema u svetu, ali jednostavne promene u svakodnevnom životu mogu da budu način da sačuvate zdravlje srca, otkrio je kardiolog dr Frančesko Lo Monako.
Radnja nemog filma "Metropolis" smeštena je sto godina kasnije u dalekoj budućnosti – ove 2026. godine. Čovek-mašina Marija pokazala je šta može veštačka inteligencija, a i mnoge druge vizije autora postale su stvarnost.
Televizijska serija "Bafi, ubica vampira" premijerno je prikazana 10. marta 1997. godine u Americi, a vremenom je od tinejdžerske serije prerasla u kultni hit i jednu od najuticjanijih televizijskih priča o brobi dobra i zla.
Dok se publika širom Evrope priprema za veliki povratak jednog od najvoljenijih italijanskih muzičara, Eros Ramazzotti već osvaja dvorane širom sveta u okviru svoje turneje "Una Storia Importante World Tour" sa kojom 26. aprila stiže i u Beogradsku arenu.
Zgodni glumci u crvenim kupaćim kostimima zaludeli su svet krajem osamdesetih, a nova postava serije Čuvari plaže "preti" da nadmaši prvobitnu postavu.
Day 11 of the Iran–U.S.–Israel Conflict: While U.S. President Donald Trump claims the war against Iran is in its final phase, Tehran denies this and says it will continue fighting for as long as necessary.
Iran’s top national security official has issued a veiled threat to U.S. President Donald Trump, warning him to be cautious “so that he is not eliminated” and saying that Iran is not afraid of his “empty threats”.
Donald Trump, the President of the United States, said that the U.S. will temporarily lift some oil-related sanctions on “certain countries” in order to ease shortages on the market caused by the war between the United States, Israel and Iran.
Interior Minister Ivica Dačić, after suffering from double pneumonia that required him to be placed on mechanical ventilation, is being discharged from the Clinical Center today.
Pentagon spent $5.6 billion worth of ammunition during the first two days of the war in Iran, raising concerns among senators and congressmen about the speed at which U.S. forces are depleting their most advanced weapons stockpiles, reports The Washington Post
Vest se brzo proširila, pa su vozači u velikom broju pohrlili na pumpu. Formirali su se dugi redovi, nastala je gužva u saobraćaju, a mnogi su nosili i kanistere kako bi iskoristili neobičnu priliku.
Renault Bridger je mali krosover koji će biti dostupan sa benzinskim, hibridnim i električnim pogonom. Za sada je reč o konceptu, ali serijska verzija stiže sledeće godine.
Komentari 14
Pogledaj komentare