Ako je neko pomislio da će zakon o podeli besplatnih akcija biti poštovan barem u njegovim osnovnim načelima, onda verovatno odavno nije imao dodira sa ovdašnjom stvarnošću.
Autor: Nenad Gujaničić, Sinteza Invest Group
Prolongiranje izvršenja njegovog najprostijeg člana, o podeli besplatnih akcija NIS-a, samo je logičan nastavak državnih aktivnosti po pitanju ovog populističkog akta.
Tehnički problem distribucije akcija samo je posledica suštine problema – nespremnosti i bezvoljnosti političkih elita da omoguće izlazak ovih kompanija na berzansko tržište.
Razlozi koje ovih dana državne birokrate navode kao nepremostive prepreke za blagovremenu podelu NIS-ovih vlasničkih papira prosto udaraju u zdrav mozak svakoga ko je onomad stao u red za upis besplatnih akcija. Među glavnim uzrocima odlaganja podele navode se, naravno, svetska finansijska kriza ali i administrativni problemi oko utvrđivanja broja akcionara.
S obzirom da je postala ustaljena rutina da se globalnoj krizi daju natprirodne moći te postaje uzročnik svih domaćih jada koji su postojali i pre njene pojave, bilo je za očekivati da će podela akcija i njihovo potencijalno utrženje na berzi biti odloženi usled nastanka ove svetske pošasti. Naravno, opet je po sredi klasična zamena teza, lišena minimalnog uvažavanja nivoa svesti domaćih građana.
Naime, i običnom laiku je jasno da u uslovima krize, odnosno bilo kakvog poremećaja na tržištu, cena akcija profitabilnih kompanija ili pak, gubitaša, sa statusom monopoliste, neće biti istovetna vrednosti u normalnim uslovima na tržištu.
Stoga, recimo, odlaganje prodaje većinskog paketa akcija u Telekomu može imati itekako smisla sa aspekta ostvarivanja budžetskih prihoda (ako pri tom zanemarimo pozitivne nus-efekte prodaje koji bi nastali u transparentnoj privatizaciji, čak i u uslovima krize). Ali to, dakako, nema nikakve veze sa podelom akcija građanima i listiranjem kompanije gde bi se svakome omogućilo da raspolaže akcijama i čini s njima šta mu je volja.
Teza da se odlaganjem podele akcija štite akcionari koji bi svoju imovinu prodali budzašto ima identično utemeljenje kao i eventualna zabrana trgovine polovnim automobilima ili stanovima usled pada njihove vrednosti (kao što je sada slučaj). Pa čak i da svi manjinski akcionari prodaju akcije po nekakvoj minimalnoj vrednosti, tu ne bi bilo ničeg spornog s obzirom da je raspolaganje imovinom (samim tim i njena utrživost) osnovni postulat tržišne ekonomije.
I drugi razlog odlaganja podele akcija, govori više o njegovim kreatorima nego što ima kakvu racionalnu osnovanost. Notorna je istina da je bilo kakav posao sa pet miliona građana prilično kompleksan, ali sa dobrom organizacijom itekako ga je moguće efikasno sprovesti (nije li upis akcija uoči izbora najbolji primer toga).
Ovako, manirom lošeg studenta kojem uvek fale dva-tri dana za spremanje ispita, država otvoreno dovodi građane u sumnju da se namerno odugovlači sa podelom akcija i što je još bitnije, sa omogućavanjem njihove utrživosti.
Osim što bi to bio svojevrsni test sada već čuvene hiljadarke, kakvi još razlozi navode političare na sabotiranje zakona kojeg su sami doneli? Verovatno najveću smetnju predstavlja transparentnost koju bi ove kompanije morale zagovarati čak i na nedovoljno razvijenom tržištu kapitala kao što je naše.
U akcionarskim društvima sa većinskim državnim kapitalom sigurno bi se i dalje zadržala partijska imenovanja direktora, ali bi kvartalni finansijski izveštaji, mogućnost uvida u poslovne knjige i druga pitanja koja bi interesovala pojedinačne akcionare uveliko narušili postojeću atmosferu. Pride, takva akcionarska društva obesmislila bi nedovoljno javne tenderske prodaje koje drže primat u dosadašnjoj privatizaciji naspram tržišnog formiranja cene.
A kakve bi bile koristi od toga, gledano iz malo šire perspektive, sa aspekta opšteg interesa? Ova preduzeća u korporativnoj formi mogla bi finansirati projekte putem novih emisija akcija (skupi krediti Telekoma za kupovinu svog pandana u Srpskoj lako su mogli naći alternativu u dokapitalizaciji ove firme), dok bi eliminisanje njihove poslovične zatvorenosti prema javnosti donelo gomilu pozitivnih nus-efekata.
Verovatno ni tada ne bi postojala jaka kontrola rada ovih kompanija ali bi spremnost nekog penzionera da gura nos gde ne treba ili volja stranog portfeljnog ulagača da pita ono o čemu se nekada nije ni vodilo računa, bili solidna brana sadašnjem sistemu upravljanja.
Na posletku, čak i da se domognu famozne hiljadarke, građani bi, kroz smanjenje broja zaposlenih koje sami finansiraju, poboljšanje kvaliteta usluga, eliminisanje partijske privrede, kudikamo više profitirali. Naravno, sve ovo je hipotetički jer, kako sada stvari stoje, ovaj eksperiment u Srbiji moguće je izvesti samo u laboratorijskim uslovima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Deonica Kuzmin – Sremska Rača, koja će povezati Srbiju s Bosnom i Hercegovinom, se uveliko gradi i ona će po završteku omogućiti pristup panevropskim koridorima.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Predsednik Srbije Aleksandrar Vučić upravo je završio razgovor s najvišim rukovodskom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine Naftne industrije Srbije od strane te mađarske kompanije, saznaje Kurir.
Iran je poslednjih godina prodao Rusiji rakete i drugo naoružanje u vrednosti od više od četiri milijarde dolara, prenosi Blumberg pozivajući se na upućene izvore.
Na otvaranju američkih berzi juče je zabeležen pad akcija nakon što je Ministarstvo pravde pokrenulo krivičnu istragu protiv predsednika Federalnih rezervi (FED) Džeroma Pauela.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da veruje da će se za dva, tri dana definitivno znati ko će biti kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Ljudi u Nemačkoj su se tokom noći klizali po ulicama i putevima, jer je poledica izazvala nekoliko nesreća širom zemlje. Do ranog nedeljnog jutra, policija u istočnonemačkoj državi Saksoniji već je zabeležila 32 nesreće. Problema je bilo i u drugim mestima.
Ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda izneće svoje argumente protiv pretnji Donalda Trampa da će anektirati arktičko ostrvo kada se u sredu sastanu sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, prema rečima diplomate EU upoznatog sa planovima.
Vrhovna rada Ukrajine podržala je danas ostavku ukrajinskog ministra odbrane Denisa Šmihalja na tu funkciju. Takođe, razrešen je i Vasil Maljuk s mesta šefa Službe bezbednosti Ukrajine.
Samo nekoliko sati pre početka žalbenog postupka pred Apelacionim sudom u Francuskoj, osuđena liderka francuske ultra-desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen izjavila je da u žalbeni postupak ulazi "sa nadom da će biti saslušana".
Danas je 1.420. dan rata u Ukrajini koja se suočava s nestašicama struje po velikim hladnoćama, usled žestokih ruskih udara na njenu energetsku infrastrukturu.
Dve žene iznele su teške optužbe protiv španske muzičke zvezde Hulija Iglesijasa, tvrdeći da su bile izložene navodnom seksualnom zlostavljanju u periodu kada su radile i boravile u njegovim vilama na Karibima, prenose mediji.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć 13. januara početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
U Srbiji raste broj obolelih od respiratornih infekcija, zbog čega Institut "Batut" i Ministarstvo zdravlja upozoravaju građane da se štite u zatvorenim prostorima.
Lekari u Londonu postigli su ono što se smatralo nemogućim - uspeli su da vrate vid i spreče slepilo kod pacijenata sa retkim, ali opasnim očnim stanjem poznatim kao hipotonija.
Sukreator serije "Adolescencija" (Adolescence), Stiven Grejem, potvrdio je da je druga sezona u razvoju, iako je ova izuzetno uspešna Netfliksova serija prvobitno bila zamišljena kao mini-serija.
Lenovo i FIFA najavljuju AI-pokretana tehnološka rešenja koja unapređuju inteligentne operacije, osnažuju igrače i trenere i donose imerzivnija iskustva za navijače na FIFA Svetskom prvenstvu 2026™.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, speaking to the citizens of Serbia from Abu Dhabi, where he attended the official opening of ‘Sustainability Week 2026,’ said that an excellent year lies ahead for Serbia in economic terms.
German Chancellor Friedrich Merz stated that the Iranian government is in ruins, claiming that the Tehran regime can no longer survive without violence.
Četbot za veštačku inteligenciju Grok, u vlasništvu Ilona Maska, pridružiće se Google-ovom generativnom sistemu veštačke inteligencije unutar mreže Pentagona.
Izuzetno atraktivan dizajn nove Toyote C-HR nije jedino što je izdvaja od konkurencije. Tu je i pogon na sva četiri točka, plag-in hibridna opcija, ali i brojna napredna tehnička rešenja.
Komentari 14
Pogledaj komentare