Ako je neko pomislio da će zakon o podeli besplatnih akcija biti poštovan barem u njegovim osnovnim načelima, onda verovatno odavno nije imao dodira sa ovdašnjom stvarnošću.
Autor: Nenad Gujaničić, Sinteza Invest Group
Prolongiranje izvršenja njegovog najprostijeg člana, o podeli besplatnih akcija NIS-a, samo je logičan nastavak državnih aktivnosti po pitanju ovog populističkog akta.
Tehnički problem distribucije akcija samo je posledica suštine problema – nespremnosti i bezvoljnosti političkih elita da omoguće izlazak ovih kompanija na berzansko tržište.
Razlozi koje ovih dana državne birokrate navode kao nepremostive prepreke za blagovremenu podelu NIS-ovih vlasničkih papira prosto udaraju u zdrav mozak svakoga ko je onomad stao u red za upis besplatnih akcija. Među glavnim uzrocima odlaganja podele navode se, naravno, svetska finansijska kriza ali i administrativni problemi oko utvrđivanja broja akcionara.
S obzirom da je postala ustaljena rutina da se globalnoj krizi daju natprirodne moći te postaje uzročnik svih domaćih jada koji su postojali i pre njene pojave, bilo je za očekivati da će podela akcija i njihovo potencijalno utrženje na berzi biti odloženi usled nastanka ove svetske pošasti. Naravno, opet je po sredi klasična zamena teza, lišena minimalnog uvažavanja nivoa svesti domaćih građana.
Naime, i običnom laiku je jasno da u uslovima krize, odnosno bilo kakvog poremećaja na tržištu, cena akcija profitabilnih kompanija ili pak, gubitaša, sa statusom monopoliste, neće biti istovetna vrednosti u normalnim uslovima na tržištu.
Stoga, recimo, odlaganje prodaje većinskog paketa akcija u Telekomu može imati itekako smisla sa aspekta ostvarivanja budžetskih prihoda (ako pri tom zanemarimo pozitivne nus-efekte prodaje koji bi nastali u transparentnoj privatizaciji, čak i u uslovima krize). Ali to, dakako, nema nikakve veze sa podelom akcija građanima i listiranjem kompanije gde bi se svakome omogućilo da raspolaže akcijama i čini s njima šta mu je volja.
Teza da se odlaganjem podele akcija štite akcionari koji bi svoju imovinu prodali budzašto ima identično utemeljenje kao i eventualna zabrana trgovine polovnim automobilima ili stanovima usled pada njihove vrednosti (kao što je sada slučaj). Pa čak i da svi manjinski akcionari prodaju akcije po nekakvoj minimalnoj vrednosti, tu ne bi bilo ničeg spornog s obzirom da je raspolaganje imovinom (samim tim i njena utrživost) osnovni postulat tržišne ekonomije.
I drugi razlog odlaganja podele akcija, govori više o njegovim kreatorima nego što ima kakvu racionalnu osnovanost. Notorna je istina da je bilo kakav posao sa pet miliona građana prilično kompleksan, ali sa dobrom organizacijom itekako ga je moguće efikasno sprovesti (nije li upis akcija uoči izbora najbolji primer toga).
Ovako, manirom lošeg studenta kojem uvek fale dva-tri dana za spremanje ispita, država otvoreno dovodi građane u sumnju da se namerno odugovlači sa podelom akcija i što je još bitnije, sa omogućavanjem njihove utrživosti.
Osim što bi to bio svojevrsni test sada već čuvene hiljadarke, kakvi još razlozi navode političare na sabotiranje zakona kojeg su sami doneli? Verovatno najveću smetnju predstavlja transparentnost koju bi ove kompanije morale zagovarati čak i na nedovoljno razvijenom tržištu kapitala kao što je naše.
U akcionarskim društvima sa većinskim državnim kapitalom sigurno bi se i dalje zadržala partijska imenovanja direktora, ali bi kvartalni finansijski izveštaji, mogućnost uvida u poslovne knjige i druga pitanja koja bi interesovala pojedinačne akcionare uveliko narušili postojeću atmosferu. Pride, takva akcionarska društva obesmislila bi nedovoljno javne tenderske prodaje koje drže primat u dosadašnjoj privatizaciji naspram tržišnog formiranja cene.
A kakve bi bile koristi od toga, gledano iz malo šire perspektive, sa aspekta opšteg interesa? Ova preduzeća u korporativnoj formi mogla bi finansirati projekte putem novih emisija akcija (skupi krediti Telekoma za kupovinu svog pandana u Srpskoj lako su mogli naći alternativu u dokapitalizaciji ove firme), dok bi eliminisanje njihove poslovične zatvorenosti prema javnosti donelo gomilu pozitivnih nus-efekata.
Verovatno ni tada ne bi postojala jaka kontrola rada ovih kompanija ali bi spremnost nekog penzionera da gura nos gde ne treba ili volja stranog portfeljnog ulagača da pita ono o čemu se nekada nije ni vodilo računa, bili solidna brana sadašnjem sistemu upravljanja.
Na posletku, čak i da se domognu famozne hiljadarke, građani bi, kroz smanjenje broja zaposlenih koje sami finansiraju, poboljšanje kvaliteta usluga, eliminisanje partijske privrede, kudikamo više profitirali. Naravno, sve ovo je hipotetički jer, kako sada stvari stoje, ovaj eksperiment u Srbiji moguće je izvesti samo u laboratorijskim uslovima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Muzej iluzija, globalni lanac muzeja osnovan u Zagrebu, promenio je vlasnika nakon što je američka investiciona kompanija Brightwood Capital Advisors postala većinski investitor.
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac izjavio je da smatra da su se MOL, koji je potencijalni kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), i ruska strana gotovo već dogovorili oko prodaje NIS-a i da je ostalo da se završe pregovori oko cene.
Član Odbora Grupacije posrednika u prometu nepokretnosti Privredne komore Srbije Ervin Pašanović izjavio je danas da su cene kvadrata nekretnina u Srbiji realne a ne "naduvane", što se, kako je rekao, vidi i po kupovini.
Australijska kompanija MinRex Resources saopštila je da je postigla konačan sporazum o preuzimanju kanadske firme Electrum Discovery za 18,7 miliona američkih dolara (28 miliona australijskih dolara).
Odredbama člana 115b Zakona o igrama na sreću u Srbiji je prvi put uveden zakonski okvir za organizovanje džekpot igara, uz jasno definisanje pojma džekpota i džekpot sistema.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je danas da je podneto gotovo 600.000 prijava za upis bespravno izgrađenih objekata.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je danas da bi Sjedinjene Američke Države mogle već naredne nedelje da ukinu dodatne sankcije Venecueli kako bi se olakšala prodaja nafte.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić izjavio je danas da je od 350 miliona namenjenih za sanaciju štete koja je nastala u letošnjim požarima utrošeno oko 206 miliona dinara.
Slovački premijer Robert Fico smatra da Kaju Kalas treba zameniti sa mesta visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, prenosi agencija RIA Novosti.
Ministarka privrede Adrijana Mesarović nalazi se sa ekipama Elektrodistribucije Srbije na terenu u Ivanjici, gde je snežna mećava u proteklih 12 sati prouzrokovala ozbiljne probleme sa strujom.
Narodni poslanik Milenko Jovanov rekao je da su ove praznike obeležili blokaderski atesiti koji su vređali pravoslavne vernike koji su obeležavali praznike onako kako tradicija nalaže.
Rat u Ukrajini – 1.418. dan. Šef diplomatije Peter Sijarto tvrdi da je spreman plan Brisela i Kijeva da se Mađarska uvuče u rat, ali da im je za to prepreka premijer Viktor Orban.
Kako starimo, sposobnost tela da obnavlja i štiti ćelije kože prirodno se smanjuje, što može dovesti do tanje kože, gubitka sjaja i pojave sitnih linija.
Stanje "slomljenog srca", zvanično poznato kao Takotsubo kardiomiopatija, povezano je sa jakim emocionalnim stresom ili stresnim događajima, poput smrti voljene osobe, piše Zdravlje Hina.
Srčani udari često su u centru pažnje kada je reč o zdravlju srca, iako postoji genetski poremećaj koji godinama može ostati nedijagnostikovan i istovremeno predstavljati tihi uzrok iznenadnih smrti naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija.
Iako mnogi boravak u spa centrima vide samo kao vid opuštanja i zadovoljstva, upravo to može doprineti zdravlju, istakao je za TV Prva dr Milisav Čutović, balneoklimatolog.
Najnoviji Netflixov misteriozni triler "His and Hers" kritičari su opisali kao napetu i zaraznu vožnju koja gledaoce drži prikovane za ekran – ali samo do razočaravajućeg finala koje, čini se, kvari celokupan utisak.
Redak primerak stripa u kojem se prvi put pojavljuje Supermen, a koji je ranije pripadao glumcu Nikolasu Kejdžu, prodat je jednom kolekcionaru za rekordnih 15 miliona dolara.
Roblox, platforma sa ogromnim brojem maloletnih korisnika, godinama se suočava sa ozbiljnim problemima vezanim za bezbednost dece. Nakon niza tužbi uvode se drastične mere.
Apple navodno ima više od 20 novih proizvoda u razvoju koji su planirani za 2026. godinu, a među njima se posebno izdvajaju čak četiri nova iPhone modela.
Komentari 14
Pogledaj komentare