SBB: Bili smo preopasan konkurent

Kompanija Srpske kablovske mreže (SBB) nije uspela da dobije licencu za fiksnu telefoniju. To je pošlo za rukom mobilnom operateru Telenoru.

Prema rečima Dragice Pilipović-Čefi, generalne direktorke te kompanije, SBB želi svu sreću Telenoru da uspeju u fiksnoj telefoniji, ali im je žao što su kriterijumi bili tako postavljeni i što SBB nije kvalifikovan.

Fokus

Izvor: Mile Bijeliæ

Sreda, 03.03.2010.

19:55

Default images

Naša sagovornica kaže da je osnovni razlog zašto nisu kvalifikovani, to što bi oni bili konkurentni odmah. „Mi smo jedini koji imamo nezavisnu mrežu. Možemo da ponudimo telefonske usluge odmah. Znači, SBB je bio opasan konukurent. Liberalizacija bi se desila odmah, a ovako to neće biti slučaj“, objašnjava ona.

Da li ste možda zainteresovani da se pojavite na nekom novom tenderu za fiksnu telefoniju ukoliko budu odgovarajući uslovi?

Da, zainteresovani smo. Naše mišljenje je i da se ne trebaju prodavati licence, već da se prodaju numeracije. Danas se to tako radi u svetu. Kupovinom numeracija i postavljanjem određenih uslova kupcu. Ukoliko kupac nije zadovoljio uslove u određenom vremenskom periodu, treba da mu se oduzme numeracija. Zašto se to tako ne radi u našoj zemlji treba pitati RATEL i Ministartsvo za telekomunikacije.

Nakon što ste objavili da ste odustali od tendera, saopštili ste da će te razmotriti dalja ulaganja u Srbiju. Šta ste time konkretno mislili?

U tom smislu što investitori gledaju gde je najbolje da ulože svoj novac. Ukoliko ne mogu da ga ulože u Srbiju, investiraće ga u druge zemlje. Radi se o desetinama miliona evra koji će biti investirani u druge zemlje u regionu zato sto je SBB-u razvoj u Srbiji limitiran raznim regulatornim i drugim preprekama.
Kakvi su vaši planovi za ulaganje u 2010 godini. Šta vaši korisnici mogu da očekuju?

Stalno ulažemo. Već sada imamo više od 30 hiljada korisnika koji koriste D3 digitalnu televiziju. Povećali smo brzinu našeg interneta i nudimo pakete brzina i do 60Mb/s. Kvalitet naše usluge se stalno poboljšava. Poboljšavamo ponudu naših paketa i televizijskih programa.

Od ove godine, naši servisi su unapređeni HD televizijom, televizijom visoke rezolucije, ali i najsavremenijim digitalnim video rekorderom (DVR), koji korisniku dozvoljava da upravlja živim programom, pauzira ga, premotava, snima za odloženo gledanje, čuva...

Moramo to da nastavimo, samo pitanje je u kojoj meri i za koliko novca. Nama se cene kontrolišu. Mi smo jedini kablovski provajder u Evropi koji ima kontrolisane cene. To nigde drugde u Evropi ne postoji i ako na drugim trzistima postoje operateri i sa mnogo većim tržišnim učešćem nego što je naše na srpskom tržištu.

Koliko je do sada SBB investirao u Srbiju?

U poslednje tri godine SBB je uložio u kapitalne investicije više od 60 miliona evra. Novac je uložen u razvoj mreže, opremu, sadržaje, nove usluge...

Cena pretplate za osnovni kablovski paket je od 1. marta povećana nešto manje od 10 odsto, na 820 dinara. Građani se žale da je pretplata skupa. Zašto pretplata toliko košta?

Kada pogledate prošlogodišnju inflaciju, to je nešto malo iznad dostignute inflacije. Sa druge strane, kada pogledate kurs dinara to je mnogo manje nego što je kurs devalvirao. Nama su skoro svi programski troškovi u stranoj valuti. Sve strane programe SBB plaća u stranoj valuti. Optičke kablove i svu tehničku opremu kupujemo u inostranstvu. Većina troškova je vezana za stranu valutu, a zarada je u dinarima.

Jeste li imali slučajeva otkazivanja ugovora za TV ili internet u 2009 godini? Mislite li da je razlog ekonomska kriza ili nešto drugo?

Veoma zanimljivo pitanje. Ekonomska kriza je uticala na mnoge segemente privrede, ali telekomunikacioni sektor jedan je od veoma retkih koji je rastao prošle godine. Nismo imali veći broj otkazivanja ugovora.

Građani se žale na to da su kablovski distributeri izdelili teritoriju i da se skoro kartelski dogovaraju o nemešanju na teren jedni drugima i tako onemogućavaju izbor ljudima, ali održavaju razlog da imaju relativno visoke cene, jer ljudi nemaju izbor. Ima li istine u tome? Da, može tako da se interpretira, ali instaliranje kablovske mreže je veoma skupo. Reći ću vam dva razloga zašto to nije intencija kablovskih operatera. Prvo, da bi kablovski operater ušao u stambenu zgradu, mora da ima više od 50 odsto potpisa stanara koji prihvataju da taj operater uđe u zgradu. Drugi operater ne može da uđe, ako opet nema dozvolu većine stanara zgrade. Dobijanje tog odobrenja gotovo je nemoguća misija.

Drugo, postavljanje infrastrukture je takođe težak i komplikovan posao. Da li ćete da dobijete dozvolu od Vodovoda, Telekoma ili Elektroprivrede... Na primer, Elektroprivreda nam je saopštila da oni imaju pravilo da kada prođe jedan provajder, drugom ne dozvoljavaju da koriste njihove stubove. Znači, nije priča da su se provajderi dogovorili, već da je to realno veoma teško.

Takođe, građani se žale i na prečesto menjanje rasporeda kanala, kao i isključivanje nekih postojećih bez ikakve najave. Koliko pritužbi korisnika zaista stigne u SBB?

Svaku promenu programa najavimo na Info kanalu, na sajtu, te putem poruka na TV ekranima. SBB je nedavno redizajnirao svoj sajt, ne bi li pomogao i olakšao korisnicima da pronađu informacije koje su njima važne. Sajt naše kompanije dostiže broj poseta od preko deset hiljada dnevno.

U odnosu na broj pretplatnika, a sada ih imamo nekoliko stotina hiljada, SBB ne dobija godišnje više od 30 žalbi koje se podnesu RATEL-u. Ne samo da je broj žalbi relativno mali, već taj broj opada iz godine u godinu.

Mnogi građani su nezadovoljni što moraju da plaćaju pretplatu za RTS i kablovsku televiziju. Kako naći najbolje rešenje za ovaj problem?
U mnogim zemljama troškovi javnog televizijskog servisa se različito pokrivaju. U Srbiji se to vrši preko pretplate. Poenta u našoj zemlji je to što je javni servis ponekad bezmalo privatna televizija. Daju programe koji su direktna konkurencija privatnoj televiziji, do nivoa da na oba kanala Javnog servisa u isto vreme ide fudbalska utakmica, imaju pravo da emituju i reklame.

Jeste videli da BBC daje nekad reklame? Ja nisam! RTS dobija novac od pretplate, od reklama i iz budžeta. Kakva je razlika između B92 i RTS? Nemam pojma, odnosno B92 više liči na Javni servis od Javnog servisa. Zato ponekad sumnjam da u našoj zemlji vole privatni sektor. Stvaraju konkurenciju kroz državne institucije, a državnim institucijama davaju povlašćen položaj.

Šta mislite o tempu kojim Srbija ulaže u polje digitalne televizije. Hrvatska u nekim delovima (npr. Istra) emituje samo digitalan signal, analogni je ugašen. Gde je naša zemlja tu i uopšte koliko je država ažurna kada su u pitanju takve stvari?

Kod nas tek sada rade strategiju digitalizacije.U Hrvatskoj su prve godine davani vaučeri u vrednosti od 30 evra, a kasnije se ta suma smanjivala. Građani su tim vaučerima mogli da kupe nešto od digitalne tehnologije...

SBB je tržištu ponudio digitalnu televiziju, kao „D3“ brend, još pre dve godine. Danas je digitalizacija SBB kablovske televizije besplatna, a SBB u ponudi ima i HDTV, televiziju visoke rezolucije, koja je korak dalje u odnosu na digitalnu televiziju. Naša Total TV satelitska platforma je oduvek pružala digitalni kvalitet slike, a planiramo da i korisnici te platforme uskoro dobiju HD – sliku visoke rezolucije.

Kada se sve sabere, SBB je kroz sopstvene investicije već digitalizovao televiziju u nešto manje od deset odsto srpskih domaćinstava, a vrlo lako i jeftino može da digitalizuje daljih 15 odsto. Pogotovo ukoliko bi imao podršku države u tom procesu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

63 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oni su sada jedini vlasnici Knjaz Miloša

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.

18:20

26.4.2024.

8 h

Podeli: