Kase nema ko da brani

Tri dana praznih sudnica, odlaganje pretresa i besposleni pisari, pokazali su šta biva kad država odluči da se zameri advokatima. Ljuti rivali iz sudnica ujedinili su se na poziv Advokatske komore Srbije u trodnevnom protestu protiv Uredbe koja obavezuje sve advokatske kancelarije da od 1. marta uvedu fiskalne kase.

Fokus

Izvor: Stevan Veljoviæ

Ponedeljak, 16.11.2009.

18:57

Default images

Pokušaj države da zavede fiskalni red i u ovoj oblasti naišao na nepodeljeno protivljenje branše, koja smatra da su usluge koje oni pružaju suviše specifične da bi se mogle podvesti pod istu kapu sa drugim obveznicima, a predmeti bili dostupni poreskim inspektorima. Situacija u kojoj se nalaze advokati pomalo podseća na onu u kojoj su se, pre nekoliko meseci našli i lekari s tim što je, u ovom slučaju, esnaf bio daleko spremnji da državi “pokaže zube“.

Kao rezultat blokade, u Okružnom sudu je, na primer, samo u jednom danu odloženo više od 30 pretresa na kojima je zahtevano prisustvo advokata, dok je MUP, praktično, bio prinuđen da tempira hapšenje prema dostupnosti branilaca, kako se pritvor osumnjičenima ne bi produžio van zakonskih 48 sati.

Resorno ministarstvo podržalo je zahteve advokata jer se, kako tvrde, fiskalne kase ne koriste ni u Evropskoj uniji. (Ne koriste se ni u Hrvatskoj i Sloveniji, što je potvrđeno Ekonom:eastu u tamošnjim komorama).

Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde, ipak, za Ekonom:east kaže da blokada nije bila nužna, jer je do stupanja na snagu uredbe ostalo još nekoliko meseci. “Štrajk je napravio ozbiljnu blokadu pravosuđa, pogotovo za pritvorske predmete i ta vrsta opstrukcija jeste nedopustiva”, navodi on.

I dok iz Ministarstva trgovine nema nagoveštaja o smekšavanju stava, Homen veruje da je moguće da se početkom naredne nedelje postigne kompromis, u čemu bi trebalo da pomognu i sugestije profesionalnih udruženja iz Evropske unije, koje će predočiti kolegama iz ministarstva trgovine.

Katanac zbog računa

Većina advokata koji su javno istupali prethodnih dana u prvi plan je isticala da ovlašćenja koje inspektori dobijaju kontrolom preko fiskalnih kasa narušavaju nezavisnost i ustavni položaj profesije.

Po oceni advokata Bože Prelevića, problem sa uvođenjem fiskalnih kasa je što one narušavaju jednu od ustavnih garancija, a to je advokatska tajna i pravo okrivljenog da angažuje koga hoće, a da vlast to ne zna.

„Zamislite da nekom ministru preti hapšenje, angažuje advokatsku kancelariju i oni mu izdaju račun na 20.000 evra. Da li se iz toga može zaključiti da davanjem te sume on, prvo, zna da mu spremaju hapšenje, i drugo, da ima razloga za to jer nešto želi da prikrije?”, kaže Prelević za Ekonom:east.

Dragoljub Đorđević, predsednik Advokatske komore Srbije (AKS), podseća da bi, prilikom eventualne kontrole fiskalnih odsečaka, advokat morao poreskom inspektoru da na uvid pruži i predmet svog klijenta. „Ukoliko odbije, rizikuje zatvaranje kancelarije do dva meseca i u tom slučaju, on ne bi mogao da pruža usluge, čak i ako su u pitanju pritvor, zastupanje interesa maloletnika ili privremene mere“, dodaje on.

S druge strane, u slučajevima kada komora zabrani rad advokatu zato što je prekršio kodeks profesionalne etike, ona klijenta ne ostavlja bez pravne zaštite, već određuje ko će ga zamenjivati, kaže za EM advokat Jovica Kosić, sekretar Upravnog odbora Komore.

Paušalci na proveri

Poreski stručnjaci, s druge strane, na uvođenje fiskalnih kasa gledaju kroz prizmu naplate poreza i podsećaju da one preciznije evidentiraju promet na osnovu kojeg se računa osnovica za plaćanje poreza. U tom smislu, kako tvrde, one bi bila pretnja samo onima koji se plaše da državi treba da plate više od 25.000 ili 30.000 dinara mesečno za poreze i doprinose, koliko izdvajaju kao paušalci.

U Poreskoj upravi tvrde da se fiskalne kase uvode radi bolje kontrole tokova novca u advokatskim kancelarijama i pronalaženja novih PDV obveznika, te da ne zadiru u odnos advokata i klijenta.

“Kada kontroliše poslovanje advokatskih kancelarija, poreskog inspektora interesuje da li je usluga pružena i to radi preko fiskalnih isečaka. Ne ulazi se u suštinu predmeta jer to nije svrha kontrole, već se proverava da li je usluga pružena, po kojoj tarifi i u kom iznosu“, kaže Zoran Vasić, pomoćnik direktora Poreske uprave.

Prema njegovim rečima, može se očekivati da fiskalizacija pokaže da neke kancelarije, koje sada paušalno plaćaju porez, godišnje prave promet veći od četiri miliona dinara i time pređu u krug PDV obveznika. Sagovornik Ekonom:easta, ipak, dodaje da je većina advokata sa najvećim godišnjim prihodima već u sistemu PDV-a i da bi najveći broj kancelarija sa manjim prometom ostao na paušalnom utvrđivanju poreza.

S ocenom da su najbogatiji već u sistemu PDV-a slaže se i Prelević, koji smatra da novi vid kontrole najviše pogađa advokate koji i sada sastavljaju “kraj s krajem“ i koji inače ne mogu da naplate sva potraživanja. “Besmisleno je neko ko ima 400 evra mesečni prihod sto evra daje računovođi“, kaže Prelević i podseća da se za izbor sudija prijavilo 1.300 advokata, čija je plata manja od sudijske.

Advokat Ognjen Zindović kaže za EM da nije sporno da siva zona prometa branše treba da pređe u legalne tokove, ali smatra da država nije izabrala dobro rešenje. Fiskalne kase, recimo, ne mogu da spreče branioce da pružaju besplatne pravne usluge ili da daju pravne savete. „Većina kancelarija ne naplaćuje pravne savete, i ukoliko bi i to naplatili, rizikovali bi da izgube klijenta“, kaže Zindović.

Uvođenje fiskalnih kasa bi, kako tvrde pojedini advokati, moglo da poskupi usluge za građane, jer bi fiskalne kase smanjile manevarski prostor za prilagođavaje cenovnika džepu klijenata. To bi, s jedne strane, odgovaralo onim advokatima koji se i sada žale na damping i nelojalnu konkurenciju u branši, ali bi za klijente značilo da će za usluge advokata morati da plate više.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

39 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: