Kada je Josip Broz Tito, doživotni predsednik Jugoslavije, 4. maja 1980. umro u Univerzitetskoj klinici u Ljubljani u 88. godini, čitava zemlja je stala. Ljudi su bili pogođeni, zaprepašćeni, tužni. Umro je otac socijalističke, višenacionalne Jugoslavije. I s njim je okončana čitava jedna era.
S distance od 40 godina, nemačka istoričarka Mari-Žanin Čalić napisala je zanimljivu biografiju tog neobičnog vladara - "Tito. Večni partizan", prenosi Dojče Vele.
Na oko 400 stranica ona opisuje vrlo kompleksnu i vrlo fleksibilnu političku ličnost. Tito je bio "tipičan proizvod vremena u kojem su vladali ekstremi, koje je on lično doživeo i u čijem je oblikovanju učestvovao.".
Heroj u ratu
Ni u svojim "najliberalnijim" fazama Tito nije bio demokrata u zapadnom smislu. Nakon kraja Drugog svetskog rata dozvolio je svojim partizanima da se okrutno osvete na desetinama hiljada nedužnih.
Nesporna je Titova zasluga da je, nakon Hitlerovog napada na Jugoslaviju u aprilu 1941, izgradio partizansku vojsku koji je na kraju vodio do pobede u ratu s protivnikom koji se činio gotovo nesavladivim.
Više puta su partizani bili gotovo poraženi, sam Tito je bio ranjen, za dlaku je izbegao smrt na frontu. "Tito je bio jedini vrhovni komandant anti-hitlerovske koalicije koji se sve vreme rata nalazio na ratnom području", konstatuje Čalić.
Njegovo "nepokolebljivo uverenje u snagu sopstvenog delovanja", isto kao i njegove organizatorske sposobnosti, uticali su na partizane i motivisali ih.
Još u sred narodnooslobodilačke borbe, Tito i njegovi saradnici formulisali su načela nove Jugoslavije: kao federacije ravnopravnih naroda.
Sujetan, tašt, dalekovid
Tito je bio šarmantan, piše Ćalić, "svojom neposrednošću osvajao je ljude sasvim različitog socijalnog porekla i društvenog položaja".
Kao komunista se razišao sa sovjetskim diktatorom Staljinom kojem nije hteo da se povinuje. Osnovao je Pokret nesvrstanih zemalja koji je u vreme Hladnog rata tražio "treći put", između atomskih supersila Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza.
A zapadna Savezna Republika Nemačka (BRD) mu je bila bliža od istočne, Nemačke Demokratske Republike (DDR).
Nemački kancelari Vili Brant i Helmut Šmit stekli su poverenje u njega – oni su u Titu videli važnog partnera za njihovu novu politiku popuštanja odnosa sa Istokom. Kako bi podrobnije razjasnila te odnose, autorka je veoma detaljno istražila dokumenta u političkoj arhivi nemačkog Ministarstva spoljnih poslova.
U knjizi se dosta prostora posvećuje i Titovoj ličnoj sujeti, bombastičnim inscenacijama koje je voleo, njegovoj sklonosti ka luksuzu i glamuru, kao i kultu ličnosti koji je izgradio.
Vreme ga je pregazilo
Kada je Tito umro, tuga i pogođenost ljudi bili su stvarni i iskreni. Ali ono do čega mu je najviše bilo stalo, Jugoslavija, nadživelo ga je samo deset godina.
Tu Čalić ipak ostaje na površini kada kratko zaključuje: "Kada su Slovenija i Hrvatska 25. juna 1991. unilateralno proglasile nezavisnost, Jugoslavija je potonula u krvavi građanski rat. Time je Titovo životno delo propalo."
Jer nisu proglašenja nezavisnosti severnih jugoslovenskih republika bila kriva za kraj Jugoslavije nakon Tita. Kako na jednom drugom mestu autorica tačno konstatuje, Tito je bio prosvećen, očinski dobar, takoreći monarhistički komunista.
I kao takav je još za života bio zastareo, nije više bio u duhu vremena. Demokratizacija koja bi nadilazila sistem federalizirane jednopartijske represivne tolerancije, njemu je naprosto bila nezamisliva.
U Srbiji je tada u drugoj polovini 1980-ih na vlast došao nacional-komunista Slobodan Milošević, i počeo na realizaciji projekta "velike Srbije" – priključenja onih delova Hrvatske i Bosne i Hercegovine Srbiji gde je većinski živelo srpsko stanovništvo.
Kao reakcija na to, ojačali su i nacionalisti u drugim republikama. Na prvim slobodnim izborima 1989/90. svuda su vlast preuzeli nacionalisti. Titovo nasleđe je propalo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 8. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 8. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U slučaju da Kijev izvede napade britanskim oružjem na teritoriji Rusije, Moskva ima pravo na udar po britanskim objektima u Ukrajini i izvan njenih granica, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 71
Pogledaj komentare