Afrički eksperti za B92.net: "Genitalno sakaćenje je zločin, ali neki političari su protiv zabrane"

Oni manje upoznati sa praksama pogubnim po žene, naročito na drugim kontinentima, šokirala je scena iz popularne distopijske serije "Sluškinjina priča", u kojoj su junakinji Ofglen, kao kaznu zbog toga što je lezbejka, nasilno odsekli klitoris. Postupak koji bi trebalo da bude samo u domenu horor priča zapravo je vrlo stvarna pojava u Africi, na Bliskom istoku i uopšte u Aziji, i zove se ženska genitalna mutilacija (ŽGM).

Život

Izvor: Sanja Dojkiæ

Utorak, 19.05.2020.

13:51

Afrički eksperti za B92.net:
Foto: Getty Images, Charlie Shoemaker / Stringer

Više od 200 miliona žena prošlo je kroz ovaj proces modifikacije na različitim delovima ženskog polnog organa koji nema medicinsku svrhu. Ne samo da nije neophodna, već može da prouzrokuje komplikacije prilikom porođaja ali i da doprinese smrti novorođenčadi, stvaranju cista, problemima sa mokrenjem i drugim medicinskim komplikacijama.

Traumatični ritual potpunog ili delimičnog odstranjivanja spoljnog dela ženskih genitalija skoro je kriminalizovan u Sudanu, koji je imao jednu od najviših stopa ženske genitalne mutilacije na svetu. Iako više od 20 zemalja ili formalno zabranjuje genitalno sakaćenje ili na to gleda sa neodobravanjem, mnogo prijavljenih prekršaja nije procesuirano, a za druge se ni ne zna da su se uopšte desili. Afrički eksperti za ljudska prava smatraju da u njihovim pojedinačnim društvima i dalje postoji verovanje da se šanse za ženu da se uda povećavaju ako je prošla kroz ovaj proces, a B92.net od njih saznaje koje su dodatne poteškoće u vezi sa ovom praksom u njihovim državama, koje ne mogu tek tako da se regulišu zakonom.

Hasan Vadimba, programski lider organizacije Centar za politike i prava osoba sa invaliditetom istočne Afrike iz Ugande, ocenio je da postupak Sudana osnažuje već postojeće inicijative da se okonča genitalno sakaćenje u Africi i na Bliskom istoku. "Ali mora da se uradi procena koliko su vlasti zapravo spremne i da taj zakon implementiraju“, navodi Vadimba za naš portal, naglašavajući da je evidentno da zakon u Sudanu ne propisuje dovoljno strogu kaznenu meru, s obzirom na to da je kazna zatvora za praktikovanje genitalne mutilacije samo tri godine.

Uganda je zabranila žensko genitalno sakaćenje 2010. godine, a Vadimba navodi da je zakon omogućio da praksa na nacionalnom nivou opadne sa 1,4 odsto u 2011. godini na 0,3 odsto u 2016. godini.

Uganda je kaznila one koji praktikuju ŽGM na 10 godina zatvora, dok su devojčice koje su pristale na ovu praksu kažnjene sa pet godina zatvora.

Smatra da je potrebno mnogo vremena i dodatne mere da se ljudi ne samo upoznaju sa zakonom, već i sa opasnostima ove prakse.

U zajednicama koje smatraju genitalnu mutilaciju obredom pred stupanje u brak vrlo će biti teško sprovoditi zakon, čak i kad on postoji.

"Čak se i pojedini političari protive zabrani, tako da će biti potrebno mnogo napora da se uhapse i procesuiraju svi koji sprovode ovaj obred u privatnosti svog doma", smatra Vadimba.

Dodaje da se vlada obavezala da će da pruži besplatnu edukaciju devojčicama u okrugu Kapčorva, gde grupa Sabina najviše praktikuje ŽGM, ali da nikada nisu ispunili to obećanje.
Hasan Vadimba, Foto: Privatna arhiva
Valeri Džepkemoj, aktivistkinja iz Kenije, primećuje da je ženska genitalna mutilacija etničko pitanje i da se ne sprovodi u celoj Keniji. Dodaje da se praksa, uprkos zakonu koji je donet u Keniji, i dalje radi u tajnosti, i to od žena koje nazivaju "aunties". Iako se na srpskom "aunties" prevodi kao strine, tetke ili ujne, u Africi se ovaj pojam vezuje za sve starije žene u zajednici. Poštovanje starijih i snažna hijerarhija u zajednici je jedan od bitnih odlika afričkih društava.

"Čitavoj situaciji oko zabrane ne pomaže činjenica da su većina sudija i starešina muškarci", navodi Džepkemoj.

Godfred Kvaku iz lokalne samouprave u Gani takođe smatra da je kriminalizacija samo dublje prebacila ovu praksu u tajnost porodice.

"Najčešće se praktikuje među ženama koje i dalje veruju da im to pospešuje životne okolnosti – brak, status u društvu, ali ne možemo do kraja da shvatimo sve kulturološke pozadine tih žena, jer niko ne može da ih sve pronađe i da razgovara sa njima otvoreno o tome", navodi Kvaku za naš portal.

Da bi se potpuno iskorenilo, bitno je da ljudi koji i dalje praktikuju žensko genitalno sakaćenje shvate "nauku" iza ukidanja te prakse, odnosno da će zabrana zapravo omogućiti ženama bolji život. Pored zakona, treba uključiti i zajednicu i otvoriti prostor za širi dijalog, smatra Kvaku.
Telma Kaliu, Foto: Privatna arhiva
Sociološkinja Telma Kaliu iz Malavija smatra da je, sa pozicije legislative, potez Sudana veliki korak za ženski pokret koji se dugo borio i lobirao za ovaj potez, i nada se da će i ostale zemlje da slede ovaj primer. Ali, s obzirom na to da je ovo pitanje i pitanje etniciteta, u nekim oblastima u kojima se praktikuje ženska genitalna mutilacija ova praksa uopšte nije prepoznata kao problem.

"ŽGM prakse se razlikuju od zemlje do zemlje, a čak i od plemena do plemena. U Malaviju se produžavanje labije smatra jednim delom vrstom genitalne mutilacije ali za neke je to znak ženskog ponosa i deo je norme. Zato se ne može baš do kraja utvrditi šta je ilegalno, a šta nije", smatra Kaliu.

Vadimba se slaže da je tanka linija između toga šta je legalno a šta nije u kontekstu modifikacije ženskih genitalija.

"Akt o zabrani ženskog genitalnog sakaćenja u Ugandi ne obuhvata produžavanje labija. Ministarka za rodnu ravnopravnost je skoro uvela zabranu i te prakse i naišla je na veliko javno negodovanje ne samo od strane kolega zakonodavaca već i žena širom zemlje. Rekli su da je ta zabrana čin izdaje", navodi Vadimba.

Kvaku takođe dodaje da sve promene koje učine na genitalijama potpadaju pod genitalnu mutilaciju, uključujući i pirsinge.

Telma Kaliu se slaže da će zakon, iako je pohvalno što postoji, samo produbiti praksu sprovođenja obreda u tajnosti, koji podrazumeva još gore higijenske uslove i zastrašujuće metode koje će dodatno da povrede devojčice.

Valeri Džepkemoj smatra da će, baš zbog etničkog pitanja, zakon biti usmeren prvenstveno na područja sa grupama koje najčešće sprovode ŽGM, i da će zbog zabrana te grupe putovati u druge zemlje ili oblasti gde je obred i dalje formalno legalan.

Sanja Dojkić

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

23 h

Podeli: