I posle Tita - Tito: Ko je čovek koji je pre 69 godina postao predsednik Jugoslavije? VIDEO

14.januara 1953. godine Josip Broz Tito je stao na čelo SFRJ. Ipak misterija njegovog porekla i identiteta nikada nije rešena.

Izvor: Jelena Jankoviæ

Petak, 14.01.2022.

17:52

I posle Tita - Tito: Ko je čovek koji je pre 69 godina postao predsednik Jugoslavije? VIDEO
Foto: Profimedia

Prvi predsednik FNRJ, od 29. decembra 1945. do 14. januara 1953. bio je Ivan Ribar, a za to vreme Josip Broz je bio predsednik vlade, da bi onda i zvanično zamenio Ribara na funkciji predsednika. Inače, Ribar je u ratu izgubio oba sina - Jurišu i Ivu Lolu. Iz političkog života se povukao 1960. godine. Živeo je u Zagrebu, gde je 1968. i umro u 87. godini života, kao rezervni general-major JNA. Ipak iza ove faktografije, krije se podatak, da je bivši premijer, postao predsednik FNR Jugoslavije, baš na današnji dan. 14. januara 1953. godine. Ni 69 godina kasnije, nismo uspeli da dokučimo ko je ustvari bio suvereni vladar svih "bratskih naroda i narodnosti". Zaostavština koju nam je ostavio nikog ne čini indiferentnim. Jake emocije obuzimaju svakog učesnika diskusije na pomen života u nekadašnjem socijalističkom raju.

Počnimo od kraja. Bio je maj 1980. godine. Na stadionu "Poljud" u Splitu, reporter Radio - televizije Beograd, Milomir Jasnić, zabeležio je kamerom istorijski događaj, koji će potom biti emitovan na svim svetskim televizijama. Sa stadionskog razglasa je zagrmelo "Drugovi i drugarice, umro je drug Tito". Igrači Zvezde i Hajduka ostali su ukopani u mestu. Očaj i tuga 50000 gledalaca mogla je bukvalno da se opipa. Tišina je potrajala možda minut, delovalo je kao da traje satima, a onda se iz hiljade grla začula zavetna himna preminulom vođi "Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo".

Nacija je zagrcala u suzama. Neki su se u mraku i tišini ipak radovali, no, idalje je strah od izražavanja mišljenja bio duboko ukorenjen u mentalitet Jugoslovena. Ono što se sa čežnjom iščekivalo, bila je istina. Demistifikacija doživotnog predsednika i raskrinkavanje njegovog porekla. Tako je to delovalo blizu, ustvari, bilo je predaleko.

Reci mi ko si da ti kažem kakav si

Foto: Profimedia
Postoji 15 različitih podataka o datumu rođenja Josipa Broza, ipak 7. maj 1892. je najviše u opticaju. Navodno njegova porodica je u Zagorje stigla negde u šesnaestom veku, doselivši sa severa Italije, tačnije iz Trenta. Tako je po ocu, navodno mali Joža imao mešavinu nemačko-italijanske krvi, a po majci Mariji je bio Slovenac.

Bravarski zanat je završio u Sisku, a posao ga je vodio sve do Češke, Nemačke i Austrije. Broz je 1910. pristupio Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske i Slavonije. Godine 1913. otišao je na odsluženje vojnog roka i kao austrougarski vojnik dočekao je Prvi svetski rat u kom se istakao kao skijaš i mačevalac i zaradio čin vodnika.

I Tito i jugoslavenski komunistički biografi rado su prećutkivali činjenicu da je vodnik Broz ratovao kao artiljerijski podoficir u Srbiji i da je 1914. bio čak unapređen. Ovaj deo biografije se danas rado navodi kao dokaz da je Broz vrlo rano zauzeo antisrpski stav. Teza koja se ipak jako teško može dokazati. Prekomandovan je na istok gde je, navodno teško ranjen kopljem jednog Čerkeza, pao u rusko zarobljeništvo. Pre toga je te 1915. godine predložen za austrougarsku "Srebrnu medalju za hrabrost", jer je sam zarobio gomilu ruskih vojnika. Medalju nije mogao da primi, jer je bio u zarobljeništvu. Tito je 1967.godine posetio Beč. Domaćini su ga hteli da ga obraduju uručivanjem starog odlikovanja, ali on je to tada odbio.

Ipak, svi njegovi biografi potvrđuju da je posle zarobljeničkog, pa crvenoarmijskog boravka u Rusiji doživotno ostao emotivno vezan za tu zemlju. Dakle, ne postoji automatizam prema kom moraš mrzeti državu i narod koji su bili tvoji ratni protivnici. Ako su to zaista bili...

Dakle, poreklo vrlo upitno, što će kasnije potvrditi i američka dokumenta sa kojih je skinuta oznaka "strogo poverljivo", ali ništa manje intrigantna nije ni dokumentacija nemačkih tajnih službi, gde se kao podatak navodi da je vanbračni sin Josipa Broza, izvesni Hans Studer, poginuo u borbi protiv jugoslovenskih partizana.

No, vratimo se na dokumenta koja su 2016. godine napokon uspela da izađu iz mračnih arhiva CIA.

Navodno Josip Broz je dva puta pokušao da emigrira u SAD. Prvi pokušaj mu je 1907. godine osujetila besparica, a drugi, deset godina kasnije, nemogućnost prelaska finske granice. Ovo je, američkim agentima ispričao Marijan Markul, rođen u Livnu 1909. godine, koji je živeo u Americi od 1936.

Između ostalog, Markul je tvrdio da je Broza upoznao 1928. a da ga je sreo potom u Parizu još dva puta 1935. odnosno 1936.godine.

Kako je tvrdio pred američkim agentima, posle rata se sreo s Titom 1953. godine i tada se uverio u to da nije reč o istoj osobi. Navodno, pre svega nije odgovarala visina, zatim, originalnom Brozu su nedostajala dva prsta, a ovaj iz pedeset i treće imao ih je deset, čak je svirao klavir. Po njemu je reč o ruskom agentu koji je ukrao Brozov identitet 1937. godine, kada pravi Tito nestaje u Rusiji. Čovek koji je Staljinu rekao istorijsko "ne" je navodno bio ruski general Nikolaj Lebedev koji se lažno predstavljao kao Josip Broz.

"Ako ne prestaneš slati ubice, ja ću poslati jednog u Moskvu, i neće biti potrebe da šaljem drugog".

Koga god da je britanski brigadni general Ficroj Meklin, Čerčilov čovek od poverenja, sreo 1943. - ruskog generala ili bravara iz Zagorja - bio je fasciniran. Čerčil je Meklina poslao u Jugoslaviju "da otkrije ko ubija najviše Nemaca" da bi im pomogli da ih "ubijaju još više". Meklin je, upoznavši komunističkog gerilskog vođu u akciji, bio iznenađen Titovom spremnošću da svaki problem sagleda sa svih strana, njegovim humorom i nizom osobina koje su govorile da taj čovek usred tolike smrti - strastveno voli život. Konzervativni britanski obaveštajac nije ni u jednom trenutku zaboravio da ima posla s ideološkim protivnikom. Ali je odlično razumeo što se zaista događa na terenu. I da će Titova vojska s Britancima ili bez njih pobediti. Ostatak se može pročitati u hronikama antifašističke borbe...

Titov raskid sa Staljinom samo tri godine nakon rata imao je velike posledice za modernizaciju Jugoslavije koja je dobila hibridni, zapadno-istočni oblik. Staljin je pokušavao da likvidira Tita, ali njegove ubice nisu mogle da eskiviraju mrežu jugoslavenskih bezbednosnih službi.

Tito je tada poslao poruku Staljinu: "Ako ne prestaneš slati ubice, ja ću poslati jednog u Moskvu, i neće biti potrebe da šaljem drugog".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

217 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

22 h

Podeli: