Život mnogih ljudi nakon nesreća ili nekih bolesti zavisi od transfuzije krvi. Ali, nje često nedostaje, naročito kod retkih krvnih grupa. Da li bi rešenje mogla da bude veštačka krv iz laboratorije?
Krv se veoma traži. U Nemačkoj je svake godine potrebno oko tri miliona transfuzija s crvenim krvnim zrncima, takozvanim eritrocitima i oko 500.000 transfuzija s krvnim pločicama, takozvanim trombocitima.
Potreba nakon hemoterapije ili nesreća
Ta dva sastojka krvi, pored ostalih, plivaju u tečnosti koja se zove plazma, a ljudsko telo nekad ne može dovoljno da ih proizvede. Razlog može biti recimo lečenje raka hemoterapijom ili zračenjem, objašnjava Torsten Ton, specijalista za transfuziju na Tehničkom univerzitetu u Drezdenu: "Nakon visoke doze hemoterapije, kakva se sprovodi kod oboljenja od leukemije, pacijenti često u krvi nemaju više uopšte trombocite.“
A dok traje taj poremećaj u stvaranju krvi, ti ljudi moraju da budu na transfuziji. Za jednog pacijenta često je potrebno više stotina transfuzija krvi. Osim toga, ljudi s određenim oboljenjima krvi, kao što je anemija srpastih ćelija, potrebne su redovne transfuzije krvi.
Krv je takođe često potrebna i nakon teških nesreća ili nekih operacija, jer bez eritrocita, u organe ili krvne sudove ne dospeva kiseonik, a bez trombocita rane nakon operacije ili povrede ne mogu da zarastu. Zato naučnici već godinama pokušavaju da u laboratoriji veštački stvore sastavne delove krvi.
Ćelije bez jezgra
Eritrociti i trombociti razlikuju se od ostalih telesnih ćelija po tome što nemaju jezgro. To ih čini elastičnim i omogućava im da prodru i u najsitnije krvne sudove. Za naučnike koji bi da veštački stvore krvne ćelije to predstavlja veliku prepreku, objašnjava Torsten Ton. Veoma je "teško to postići izvan tela, jer je odstranjivanje jezgra veoma kompleksan postupak.“ Tokom razvoja u koštanoj srži, krvne ćelije prolaze različite faze sazrevanja, a tek u poslednjoj fazi one gube svoje jezgro.
Da li je moguće to uraditi u laboratoriji?
Raznim ekipama naučnika već je uspelo da taj proces oponašaju u laboratoriji, ali u veoma malim količinama. U Drezdenu je, recimo, tim Torstena Tona uspeo da stvori jedan mililitar eritrocita. To je otprilike jedna stotina uobičajene transfuzije krvi.
Ni kod drugih naučnika u svetu stvaranje veštačkih krvnih ćelija nije naročito efikasno. Jedan tim na Univerzitetu u Bristolu je u jesen 2022. dvojici pacijenata ubrizgao veštački stvorene eritrocite. Nije bilo odbacivanja niti drugih nuspojava, ali količina ubrizgane krvi bila je – samo dve do tri kašičice.
Nije svaka krv ista
Stvaranje veštačke krvi moglo bi da bude izlaz iz teške situacije za brojne pacijentkinje i pacijente, kažu naučnici u Drezdenu, jer da bi transfuzija bila medicinski opravdana, krv mora da bude odgovarajuća – s obzirom na krvnu grupu, ali i mnogo drugih karakteristika. Ako bi se uspelo da se uz pomoć genetske tehnike u laboratoriji stvore sastojci krvi koji su prilagođeni potrebama svakog pacijenta pojedinačno, taj problem bi mogao da bude rešen, kažu naučnici.
Dosadašnji pokušaji stvaranja eritrocita i trombocita u laboratoriji bili su samo delimično uspešni. Zato naučnici sada pokušavaju sa jednim drugim konceptom. Ton i njegov tim sada u Drezdenu rade na stvaranju matičnih ćelija za crvena krvna zrnca. To su ćelije iz kojih se kasnije razvijaju zrele krvne ćelije.
Te ćelije još imaju jezgro, a ideja naučnika je da onaj poslednji korak u razvoju krvnih ćelija, dakle izbacivanje jezgra, prepuste organizmu čoveka. To bi, dakle, bilo skraćivanje postupka sazrevanja krvnih ćelija i transfuzija krvnih ćelija koje još nisu zrele. Tako bi otpao za naučnike težak izazov: uklanjanja jezgra iz ćelije.
Istraživanja na pretečama trombocita
Jedan tim na Medicinskoj visokoj školi u Hanoveru uzgaja ćelije koje su preteče trombocita, objašnjava transfuziolog Rajner Blaščik: "Mi možemo, istina, da stvorimo trombocite, ali jednostavnije je uzgojiti preteče trombocita, takozvane megakariocite. Naša ideja je da njih učinimo osnovom transfuzije, umesto transfuzije gotovih trombocita.“
Naučnicima iz Hanovera već je uspelo da veštački razviju megakariocite, kaže Konstanca Figueiredo sa Instituta za transfuziju u Hanoveru. I to "u malim količinama, ali i u velikim bioreaktorima. To znači da bismo mogli da proizvodimo te ćelije u onoj količini koja je potrebna za transfuziju.“
U eksperimentima na životinjama, tim iz Hanovera već je dokazao da taj koncept funkcioniše – da organizam, dakle, nastavlja proces sazrevanja ćelija preteča trombocita. Sada naučnici rade na pripremama prve kliničke studije.
Ali, dok na raspolaganju zaista ne bude veštački stvorena krv, verovatno će proći više godina. Zato je i dalje neophodno da ljudi redovno daju krv, kako bi se transfuzija omogućila svima onima kojima je potrebna.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Košarkaši Majami Hita izgubili su od Boston Seltiksa, 104:84, čime je prvoplasirana ekipa Istoka vratila brejk i povela 2-1 u seriji prve runde plej-ofa.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Komentari 2
Pogledaj komentare