Šta znamo o mešanju i usklađivanju vakcina protiv kovida?
Kasnije ove nedelje, stručna komisija koja savetuje Centre za kontrolu i prevenciju bolesti će imati izveštaj o rezultatima kliničkog ispitivanja koje bi moglo da utiče na to kako bi se vakcine protiv kovida koristile u nekom trenutku u budućnosti.
Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti je sproveo takozvano ispitivanje mešanja i podudaranja, koje testira vakcine protiv kovida odobrene u SAD-u u međusobnoj kombinaciji.
Cilj ispitivanja bio je da se utvrdi da li upotreba vakcine drugog proizvođača u formi buster doze, poboljšava zaštitu.
Odnosno, da li, na primer, uzimanje doze Fajzerove vakcine nakon uzimanja jedne doze Džonson i Džonson-a, pokreće proizvodnju više antitela nego što bi to učinila druga doza Džonsona i Džonsona?
Da li su RNA vakcine koje proizvode Fajzer i Moderna praktično zamenljive, ili promena čak i tamo proizvodi širi skup imunoloških odgovora?
Određivanje načina optimizacije upotrebe trenutne generacije vakcina protiv kovida je kritično, rekli su brojni stručnjaci za STAT.
Majkl Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti Univerziteta u Minesoti, rekao je da moramo da shvatimo da ostaje mnogo odgovora na pitanja o upotrebi ovih vakcina.
"Ne znamo optimalnu dozu. Ne znamo najefikasniji interval između doza. Ne znamo koliko će nam doza biti potrebno i ne znamo da li bismo dobili trajniju zaštitu ako pomešamo vakcine koje svaka osoba primi", rekao je on.
Ako dobijete buster istog proizvođača čije ste vakcine već primili, dobićete homologni pojačivač. U Sjedinjenim Državama većina vakcinisanih ljudi je imala homologne serije vakcina i homologne bustere.
Možda postoje neki izuzeci. Ranije u uvođenju vakcine, kada su zalihe bile oskudne, CDC je savetovao da se ljudima može dati još jedna vakcina koja im je pri ruci ako im je rok za drugu vakcinu, a nema dostupnih zaliha onih koje su prethodno primili.
Ako su vaše originalne serije vakcina ili pojačivači bili od različitih proizvođača, imate ono što se zove heterologna serija vakcina ili heterologno pojačanje.
Nekoliko vakcina je zapravo dizajnirano da uhvati prednosti heterolognog jačanja. Na primer, Džonson i Džonsonova vakcina protiv ebole koristi dve različite vrste vakcina - od kojih je jedna napravljena po dizajnu sličnom kovid vakcini.
Slično, vakcina Sputnjik V sastoji se od dve doze sličnih, ali ne identičnih vakcina, od kojih je svaka napravljena korišćenjem različitog adenovirusa koji je modifikovan da prenosi genetski materijal iz virusa SARS-CoV-2. U oba slučaja, cilj je bio da se osigura imunološki odgovor prve generisane doze.
Neophodnost je majka pronalaska
Kao što je gore pomenuto, većina imunizovanih ljudi u Sjedinjenim Državama je vakcinisana homolognom serijom vakcina. Ali drugde su heterologni režimi korišćeni iz nekoliko različitih razloga.
U prvim danima uvođenja vakcine, neke zemlje su se odlučile za upotrebu heterolognih pojačanja jer nisu imale odgovarajuću zalihu da bi mogle ljudima da daju odgovarajuću injekciju kada im je bila potrebna druga doza.
Određene zemlje - među njima i Sjedinjene Države - ne smatraju ljude koji su primili dve različite vrste vakcina potpuno vakcinisanima.
To znači da se neko ko je primio vakcinu mRNA kao drugu dozu nakon što je primio injekciju Astrazeneka kao primarnu dozu ne smatra potpuno vakcinisanim i nema pravo na putovanje u SAD ili druge zemlje sa istim pravilom.
Shvatanje kako se nositi sa nizom vakcina koje se koriste na različite načine u celom svetu biće izazov sa kojim će se morati suočiti Bajdenova administracija i druge vlade sa povećanjem međunarodnih putovanja.
"Ostaje mnogo toga da se nauči o tome kako efikasno mešati vakcine protiv kovida"
Da li je moguće da će bilo koja kombinacija tipova ili marki vakcine takođe delovati - ili bolje - nego da su sve doze jedne marke? To još nije jasno, ali moguće je - čak i verovatno - da će kombinacije i redosled davanja vakcina biti važni.
"Iza koje sledi B možda nije isto što i B iza koje sledi A", objasnio je Brus Gelin, šef globalne strategije javnog zdravlja u Institutu za prevenciju pandemije Rokefeler fondacije.
Brojne male studije sprovedene u Evropi pokazale su da praćenje vakcine Astrazeneka sa adenovirusnim vektorom Fajzerom ili busterom mRNA Moderne izaziva veći imunološki odgovor od onog što se vidi samo iz dve doze Astrazeneke.
Međutim, tekući istraživački napori na britanskom Univerzitetu u Oksfordu koji upoređuju kombinacije vakcina protiv kovida nazvani Com-CoV ispitivanja sugerišu da obrnuto možda nije tačno.
Naučnici koji su sproveli originalno ispitivanje Com-CoV dali su volonterima dve doze bilo Astrazeneke ili Fajzera, upoređujući nivoe antitela koja su vakcine izazvale Astrazenekom, a zatim Fajzer ili obratno. Fajzer nakon što je Astrazeneka proizveo veće nivoe antitela od dve doze same Astrazeneke; ali Astrazeneka posle Fajzera nije bila bolja od dve doze Fajzera.
Graham je objasnio da je vrsta imunološkog odgovora koji se dobija od vakcina protiv kovida određena prvom dozom. "I tako vas na neki način zaključava u repertoar i obrazac antitela, ravnoteže T-ćelija koje se nastavljaju kroz naredne pojačivače", rekao je.
"Ostaje mnogo toga da se nauči o tome kako efikasno mešati vakcine protiv kovida - i biće potrebno vreme da se odgovori na ova pitanja", rekao je Graham.
Ako se i dalje budu gomilali dokazi koji ukazuju na to da bi mešanje marki vakcina bilo od koristi, kako se ti podaci prevode u javnu politiku? To neće biti lako, upozoravaju stručnjaci.
Obično regulatori poput "Uprave za hranu i lekove" postupaju po zahtevima kompanija. Pregledaju podatke koje je dao proizvođač i odlučuju da li se ova vakcina ili lekovi mogu dati ljudima ili ne.
Ali kada govorite o planu koji uključuje kombinovanje proizvoda dve različite kompanije, stvari postaju mnogo složenije. Nijedna od ovih kompanija nije tražila da se vakcina rivala koristi kao pojačivač za njihovu injekciju kovida - verovatno i neće.
CDC bi mogao da reši to pitanje, rekao je Norman Bejlor, predsednik i izvršni direktor "Biologics Consulting" i bivši šef Kancelarije za vakcine FDA.
Ako se to dogodi, to će verovatno uticati na način na koji će se u budućnosti koristiti vakcine protiv kovida - kod ljudi koji još nisu počeli da se vakcinišu, ili ako i kada je ljudima u zemlji potrebna četvrta doza vakcine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Američki predsednik Džozef Bajden rekao je u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom da se SAD protive invaziji Izraela na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze iz humanitarnih razloga, saopštila je Bela kuća.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Komentari 7
Pogledaj komentare