29.06.2026.
19:25
Stručnjaci otkrili šta je bolje: Šetnja pre ili posle jela?
Hodanje, bilo pre ili posle jela, može na različite načine da doprinese zdravlju. Odluka o tome kada se prošetati zavisi od vaših ličnih ciljeva, poput mršavljenja, regulacije šećera u krvi ili poboljšanja varenja.
Razgovarajte sa lekarom kako biste pronašli najbolji pristup za svoje potrebe. Vaše zdravstveno stanje i ciljevi usmeriće vas u odluci da li je za vas bolje da hodate pre ili posle obroka, piše Health.com.
Prednosti hodanja pre obroka
Šetnja na prazan stomak, na primer ujutru ili tri do četiri sata nakon poslednjeg obroka, može ubrzati metabolizam. Telo tada za energiju koristi uskladištene masti umesto nedavno unetih kalorija, što pogoduje mršavljenju.
Možda vas zanima
Jedna navika posle jela može da drži šećer pod kontrolom: Lekari je toplo preporučuju
Nakon obilnog obroka mnogi požele samo da se odmore na kauču, ali stručnjaci ističu da bi jedna jednostavna promena u rutini mogla da pomogne u održavanju nivoa šećera u krvi u zdravim granicama.
18:07
11.6.2026.
18 d
Evo šta se dešava u vašem telu kada legnete nakon obroka: Doktor otkiva zbog čega je to greška VIDEO
Prof. dr Duško Ilić gostujući na TV Prva otkrio je zbog čega nikako ne bi trebalo da legnete odmah nakon obroka.
14:10
12.5.2026.
48 d
Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su vežbale na prazan stomak sagorele oko 70 odsto više masti od onih koje su vežbale dva sata nakon jela. Hodanje pre obroka takođe može povećati nivo energije, poboljšati cirkulaciju, regulisati šećer u krvi i smanjiti masnoće u krvi.
Koristi od šetnje posle jela
Hodanje nakon jela može značajno da poboljša varenje. Istraživanja pokazuju da ubrzava probavni proces i ublažava nadutost. Pokazalo se da je osobama koje su imale gasove, nadutost i podrigivanje šetnja od 10 do 15 minuta nakon svakog obroka pomogla u smanjenju simptoma.
Šetnja posle jela ima i snažan uticaj na nivo šećera u krvi. Pomaže u njegovoj regulaciji, što je korisno kako za prevenciju dijabetesa, tako i za one koji ga već imaju. Više studija potvrdilo je da hodanje nakon obroka sagoreva glukozu i snižava nivo šećera. Korisna može biti čak i kratka šetnja od dve do pet minuta.
Redovno hodanje podržava i gubitak kilograma. Jedno starije istraživanje pokazalo je da brza šetnja od 30 minuta neposredno nakon jela dovodi do većeg gubitka težine nego hodanje sat vremena kasnije, što su potvrdile i novije studije.
Kako odlučiti kada hodati?
Vaš raspored hodanja trebalo bi da zavisi od ciljeva. Ako želite da podstaknete sagorevanje masti, prošetajte tri do četiri sata nakon poslednjeg obroka ili ujutru natašte. Ako vam je cilj stabilizacija šećera u krvi ili mršavljenje, prošetajte što pre nakon jela.
Možda vas zanima
Zašto je svakodnevna šetnja ključna za zdravlje i dugovečnost?
Stručnjaci upozoravaju da nedovoljno hodanja i sedelački način života povećavaju rizik od hroničnih bolesti, lošeg mentalnog zdravlja, slabije pokretljivosti, opadanja gustine kostiju i kognitivnog pada.
17:34
23.5.2026.
37 d
Ova jednostavna navika snižava kortizol: Smanjuje stres i poboljšava raspoloženje
Stručnjaci ističu da obična svakodnevna šetnja može znatno smanjiti stres, poboljšati kreativnost i doprineti boljem mentalnom i fizičkom zdravlju.
12:35
16.4.2026.
74 d
Nivo glukoze dostiže vrhunac 30 do 60 minuta nakon obroka, pa je za regulaciju šećera najbolje krenuti u šetnju pre tog perioda. Najveći efekat na mršavljenje postići ćete ako hodate u roku od 30 minuta nakon jela.
Dodatni saveti za zdravlje i varenje
Redovno hodanje, bez obzira na doba dana, korisno je za celokupno zdravlje. Poboljšava san i raspoloženje, jača zdravlje srca i može produžiti životni vek. Ako vam je cilj poboljšanje varenja, obratite pažnju na nekoliko stvari.
Pokušajte da hodate što pre nakon obroka kako biste regulisali šećer u krvi. Ako ste hodali pre jela, obratite pažnju na izbor hrane nakon aktivnosti jer ljudi tada često biraju manje zdrave opcije. Ako vam je 30 minuta previše, hodajte koliko možete – čak i nekoliko minuta je korisno.
Takođe, za varenje je hodanje bolji izbor od vežbi visokog intenziteta, koje mogu pogoršati simptome kod osoba sa sindromom iritabilnog creva ili GERB-om. Pokušajte da pratite i broj koraka – cilj od 10.000 koraka dnevno može pomoći u prevenciji i kontroli dijabetesa tipa 2, jer veći broj koraka doprinosi boljoj regulaciji šećera u krvi.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar