“Google translate za interne upotrebe”

Apsolvent Matematičkog fakulteta u Beogradu, Darko Maksimović, oktobra prošle godine pustio je u rad portal ikiprev.com, sajt na kome je moguće konvertovati ijekavicu u ekavicu, srpski u hrvatski i obrnuto...

Jovana Milićević

Podeli

Projekat je nastao kao skup alata za konverziju, međutim, ubrzo se proširio, i sada, po rečima autora, predstavlja browser unutar browsera i služi za jezičko prilagođavanje bez kvarenja izgleda i funkcija sajta.

Kompletan softver i rečnici delo su sagovornika Tehnopolisa, Darka Maksimovića, studenta iz Bijeljine.

Na koji način IKI prev funkcioniše i koje opcije nudi?

To je nešto kao Google Translate, samo za naše interne upotrebe, u okviru nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezik. IKI prevodi tekst, preslovljava, popravlja ASCII latinicu... Naročito se dobro integriše u Firefox, kao dodatak koji se može preuzeti sa sajta Mozile.

Za one koji ne koriste Firefox, postoji opcija prevođenja stranice tako što se upiše adresa na ikiprev.com/?url, a zatim doda „bookmark“ i dalje je uvijek tako koristi.

Koje su bile inicijalne ideje za otvaranje ovakvog internet servisa?

Na srpskoj internet sceni često se može vidjeti zahtjev ili molba da određeni sajt pruži podršku i za ćirilicu, ili latinicu, ili podršku za ijekavicu, ili nešto treće. Smatram da za tim nema pretjerane potrebe; oba srpska pisma se mogu lako prevesti jedno u drugo u letu, a isto stoji i sa ostalim promjenama (ekavica-ijekavica, srpsko-hrvatskog, ...), tako da bi bilo čisto gubljenje vremena i skladišnog prostora sve to ustostručavati.

IKI pruža i kratak kôd na ikiprev.com/?code, koji se nalijepi bilo gdje u HTML i već obogaćuje dati sajt za verziju na ćirilici, ekavici, ili šta god je podešeno. Može se napraviti bilo koja kombinacija.

Kako su se te početne ideje razvijale u praksi? Da li je projekat krenuo u nekom drugom smeru u odnosu na prvobitno planirani?

IKI je postao servis opšte jezičke namjene. Na početku sam mislio da će ideja zanimati samo jezičke entuzijaste i saradnju na srpskoj i hrvatskoj vikipediji ili podnapisima, ali ispostavilo se da ima dosta ljudi koji žele da si prilagode određene stranice, sajtove ili čitave skupove sajtova i uvijek ih čitaju na njima najzgodniji način. Od skora je dostupan „eksperimentalni pokus“ prilagođene Google pretrage ikiprev.com/?search, ali nisu još dostupne sve opcije.

Takođe, prvobitna ideja je bila da neko nalijepi tekst, prevodilac ga prevede, a prevod se zatim vrati u neki editor teksta i nastavi svoj život, a ispostavilo se da mnoge više zanima kako da prilagode sadržaj na internetu.

U čemu vidite važnosti ovog i sličnih projekata?

Ovakvi i slični projekti olakšavaju i ubrzavaju brojne zadatke. Na primjer, zašto bi se ručno ekavizirale stotine hiljada strana hrvatske pristupne dokumentacije, ako IKI samo na tom mjestu može da uštedi hiljade sati bjesomučnog rada i po nesrazmjerno manjoj cijeni? Međutim, na prvom mjestu treba imati sljedeće: danas su na softverskoj sceni izuzetno prisutne internacionalizacija i lokalizacija i ljudi to već očekuju i naviknuti su na to. Pisani tekst je osnova komunikacije i obavještavanja preko interneta, te je i nama potreban efikasan softver za pomoć pri pisanju i čitanju, i što ga više ima, to je bolje.

Svi projekti poput ovog, koji predstavljaju korisne novine na jezičkom planu, predstavljaju dodatak nacionalnom blagu i bilo bi dobro podstrekivati ih.

Smatrate li da postoje realne potrebe za prevođenjem među jezicima koji su nekada činili jedan, zajednički jezik?

Po mom mišljenju, teško može biti pravih problema u razumijevanju između srpskog i hrvatskog govornika, osim možda ako se govori vrlo brzo ili se koriste neki dijalekatski izrazi, ali ovdje se ne radi toliko o razumijevanju,nego o udobnosti.

Ljudi prečesto žele da vide ćiriličnu verziju nekog sajta, iako podjednako dobro čitaju i latinicu, a ovo im se ne pruža: njima ovo dakle nije neophodno, ali je poželjno. Čitaoci su možda postali razmaženi i hoće da računar potpuno uslišava njihove preferencije

"Ovdje se ne radi toliko o razumijevanju,nego o udobnosti".

Što se tiče striktno srpskog i hrvatskog jezika, mi često razumijemo neke hrvatske izraze ili riječi, ali sami ih se nikad ne bismo sjetili, a kamoli iskoristili. Dodatne nevolje nastaju kad se „14. travnja“ spomene kućanica ili vratar u fudbalu, okomitost ili zvjezdarnica, a čak i riječi koje mi znamo, poput vlak, tvornica, dupin, tvrtka, nogomet ili blagdan, ili uz male razlike kemija, burza, definiranje, izvješće...

O riječima koje bar mi Srbi doživljavamo kao hrvatske novotarije, odnosno tzv. novohrvatski, poput zrakomlata i sl. da ni ne govorimo: ili ne znamo njeno značenje, ili znamo, ali nam daleko više skreće pažnju.

Koji su planovi razvoja ovog portala?

U planu je dodatak za Google Chrome, kao i proširivanje rječnika ... Od prije nekoliko dana korisnici mogu da izaberu i ASCII latinicu kao ciljano pismo. Čujem da se ponegdje još koristi IE6.0, pa možda napravim podršku i za njega. Dodatno planiram da učinim IKI pravim servisom, tj. da omogućim drugim programerima da ga koriste kao web servis, što bi moglo ubrzati opšti razvoj na ovom polju. Razmišljao sam i o paketiranju IKI-ja na CD i izdavanju, pa ako bi to uspjelo, mogao bih ulagati u dalji razvoj.

Kao jedan od problema sa kojima se susreće, Darko navodi poteškoće u shvatanju svrhe sajta.

Desi se da posjetilac pokuša prevesti engleski tekst kroz ikiprev.com/?text, a neko čak instalira dodatak za Fajerfoks, ali nikad ne nađe njegova podešavanja u Tools->IKIprev->Settings, te mu dodatak praktično ništa ne pomaže.

Od pre mesec dana u funkciji je i forum, na kojima se korisnici mogu dodatno upoznati sa funkcionisanjem ovog sajta, a pored mašinskog, za "finiji" prevod postoji i opcija ručnog prevođenja, koja se za razliku od prve naplaćuje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.