Do sutra možemo pričati šta je sve srpski teniser u karijeri postigao, osvojio, koje rekorde oborio, ali motivacija koju ima na Grend slemu da iznova i iznova očarava ljubitelje tenisa je neverovatna.
Đoković se mučio uoči ovog Rolan Garosa – prosto je bio neubedljiv u Monte Karlu, Rimu i Ženevi, ali u Parizu pokazuje od čega je satkan.
Najbolji je kada ga otpisuju, a to je bio slučaj i u duelu sa Muzetijem, kojeg je savladao posle pet setova, u 3.07 posle ponoći.
Pred najupornijim navijačima na "Šatrijeu" kazao je da je ovo jedna od najvećih pobeda ovde, dok je pred novinarima, vidno umoran, ispalio još jaču rečenicu.
"Prisustvujemo istoriji", kazao je Novak, uprkos tome što se radilo o meču trećeg kola, faze koje je igrao "bezbroj" puta tokom karijere.
Profimedia
Koliko je samo rekorda tokom karijere Đoković oborio. Najvažniji su oni u broju Grend slemova i mastersa, ali i broju nedelja provedenih na prvom mestu ATP liste.
Jedan je prošao pomalo ispod radara. Govorimo o ukupnom broju pobeda na najvećim turnirima "belog sporta".
Ona nad Muzetijem bila je 369. u karijeri. Ta cifra je rekordna i do nedelje ujutru držao ga je Švajcarac Rodžer Federer.
Dakle, ukoliko savlada Fransiska Serundola (ponedeljak, 16.00), Novak će i u ovom parametru postati neprikosnoven – i najbolji.
Kuriozitet je da bi to mogao da ostvari upravo u Parizu, gde je zapravo zabeležio do sada najviše pobeda ako računamo samo jedan turnir (95-16).
EPA-EFE/CAROLINE BLUMBERG
Interesantno je i to da je najviše pobeda upisao na Grend slemu gde je osvojio najmanje titula (3) u poređenju sa Australijan openom, Vimbldonom i US openom.
Najveće uspehe pravio je u Melburnu (10) i tu ima skor 94-9, nešto slabiji je na Vimbldonu, gde je trofej podizao sedam puta uz učinak 92-11, dok je u Njujorku slavio u četiri navrata, uz skor 89-13.
Iz ove statistike vidimo da je Đoković u Parizu ostvario najviše pobeda, ali i najviše neuspeha, iako je u kontinuitetu stizao do završne faze maltene u svakom nastupu.
Pre četvrtfinala ispadao je samo u svom prvom učešću u Bulonjskoj šumi 2005, kao i četiri godine kasnije, kada ga je u trećem kolu zaustavio Filip Kolšrajber.
Đoković je četiri puta igrao finale Kupa Musketara, u tri navrata (2012, 2014, 2020) bolji je bio Rafael Nadal, dok je 2015. koban bio Sten Vavrinka.
EPA-EFE/ANDY RAIN
Pet puta je stizao do polufinala. Dva puta ga je zaustavljao Rafael Nadal (2007, 2008), te po jednom Rodžer Federer (2011) i Dominik Tim (2019).
I dok je Đokovićev učinak na Grend slemovima kada je broj pobeda u pitanju manje-više ujednačen, kod Federera to nije slučaj.
Rodžer, nekada neprikosnoveni vladar tenisa, najviše trijumfa ostvario je na svom Vimbldonu gde je sa osam trofeja rekorder (105-14), te Australiji gde je slavio šest puta (102-15).
Na US openu, koji je osvajao pet puta, ima učinak 89-14, dok mu je "rak rana" bio upravo Rolan Garos, gde je trijumfovao samo jednom (2009), uz, za njegove standarde, skroman učinak 73-17.
Inače, iza Đokovića i Federera, u broju Grend slem pobeda nalaze se Rafael Nadal (314), Džimi Konors (233) i Andre Agasi (224).
Košarkaši Crvene zvezde doživeli su debakl protiv Zlatibora u Čajetini u revanšu četvrtfinala Košarkaške lige Srbije, pošto su poraženi rezultatom 94:89.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Rekorder Rolan Garosa je Španac Rafael Nadal sa 14 trofeja, rekorderka u ženskoj konkurenciji je Amerikanka Kris Evert sa sedam, a najviše titula u dublovima imaju Australijanac Roj Emerson (6) i Čehinja Martina Navratilova (7).
Vest da je Uroš Stevanović ovog 4. maja podneo ostavku na mestu selektora vaterpolo reprezentacije Srbije, nepunih pet meseci posle evropskog zlata, iznenadila je sportsku javnost.
Brend koji je svoju popularnost stekao na žutim "hot heč" modelima povukao je jasnu granicu kada je reč o tome kako će njihovi automobili izgledati u budućnosti.
Sada gradske vlasti traže još 27 miliona dolara za nove mere bezbednosti poput ležećih policajaca, dodatne signalizacije i drugih rešenja za usporavanje saobraćaja.
U trenutku kada digitalna industrija proizvodi više informacija, alata i pravaca nego ikada ranije, pitanje više nije šta je novo — već šta je zaista važno.
Komentari 12
Pogledaj komentare Pošalji komentar