Srpska košarka je ovog proleća dobila šamar koji će dugo odzvanjati hodnicima Beogradske arene, Malog Kalemegdana i svih kancelarija u kojima se crtaju milionski budžeti. Spartak i FMP pišu istoriju, ali mi već imamo jednog pobednika – zdrav razum.
Svemirski budžeti, evroligaški sjaj, milionski ugovori, krcate arene i večiti derbiji o kojima bruji cela Evropa. Mesecima smo slušali o "nikad jačem" i "nikad skupljem" timu Partizana i Crvene zvezde.
Projektovani za same vrhove evropske košarke, uljuljkani u sopstvenu veličinu i blindirani budžetima od kojih se vrti u glavi, beogradski večiti rivali doživeli su tektonski poremećaj tamo gde su se najmanje nadali – u polufinalu Košarkaške lige Srbije.
Srušen je mit o nepobedivosti novca. Pokazalo se da milioni ne garantuju ni srce, ni želju, ni taktičku disciplinu kada se preko puta nađu oni koji košarku igraju iz čistog motiva i želje za dokazivanjem. Spartak iz Subotice i FMP pokazali su da košarka, na svu sreću, još uvek nije samo Excel tabela sa platnim spiskovima.
Godinama unazad slušamo kako je Evroliga jedino pravo merilo kvaliteta, kako se sezona meri utakmicama protiv Reala, Panatinaikosa ili Olimpijakosa, dok je domaće prvenstvo postalo svojevrsni dodatak na kraju naporne godine.
I upravo je tu nastao najveći problem večitih.
Kada mesecima gradite tim za evropsku scenu, lako se dogodi da domaće takmičenje počnete da posmatrate kao usputnu stanicu. Spartak i FMP su ih brutalno podsetili da nijedan trofej ne dolazi po automatizmu.
Najveća ironija cele priče jeste što su Partizan i Crvena zvezda izgubili upravo od onoga što je srpsku košarku decenijama činilo velikom – od sistema, kontinuiteta i domaće gladi za uspehom.
Ovaj istorijski šamar postavio je i jedno bolno pitanje: čemu služe domaći igrači i zašto su stranci plaćeni suvim zlatom da bi na domaćim terenima često delovali kao prolaznici?
Dokazano je, po ko zna koji put, da domaći igrači drugačije doživljavaju domaće prvenstvo. Za igrača iz Subotice, Železnika, Čačka ili Kraljeva, polufinale KLS-a nije još jedna utakmica u kalendaru.
To je događaj karijere. To je prilika da se sruši favorit, da se pokaže da vrednost igrača ne određuje veličina ugovora. Za mnoge strance koji tokom sezone igraju Evroligu, ABA ligu i nacionalna prvenstva, ovakvi mečevi često nemaju istu emotivnu težinu.
Naravno, nije problem u strancima kao takvima. Problem nastaje kada domaća baza postane sporedna stvar, a timovi se grade gotovo isključivo za evropske izazove.
Kada dođe utakmica na jednu loptu, kada treba skočiti za ničiju loptu, istrpeti kontakt, odigrati odbranu iznad limita i pokazati karakter, tada se često pokaže koliko znače igrači kojima je ova liga lična stvar.
Zato nije slučajno što su Spartak i FMP izgledali gladnije, fokusiranije i spremnije da istrpe pritisak.
Košarkaški gledano, večiti su upali u zamku koja često prati najskuplje ekipe. Tokom cele sezone naviknete se da probleme rešavate individualnim kvalitetom. Kada imate igrače koji mogu da pogode teške šuteve, naprave višak iz izolacije ili sami preokrenu tok utakmice, lako je poverovati da će talenat uvek pronaći put.
Međutim, eliminaciona utakmica protiv disciplinovanog protivnika ne funkcioniše po tim pravilima.
Spartak i FMP uspeli su da uspore ritam kada je bilo potrebno, da zatvore tranziciju, kontrolišu skok i nateraju favorite da igraju organizovanu košarku pet na pet. Upravo tu se videla razlika. Ne u talentu, ne u budžetu, već u disciplini, strpljenju i jasnoj raspodeli uloga.
A ako postoji čovek koji simbolizuje ovu završnicu prvenstva (da se ne naljuti Saša Nikitović i njegova ekipa) onda je to Vlada Jovanović.
Dok su reflektori bili usmereni ka evroligaškim zvezdama, trener Spartaka je radio ono što radi godinama – stvarao tim. Bez velike pompe, bez naslovnih strana i bez milionskih ulaganja.
Drugu godinu zaredom njegova ekipa izbacuje Crvenu zvezdu iz borbe za titulu šampiona Srbije (Spartak je u poslednjih sedam mečeva dobio Zvezdu čak pet puta). Posle prvog puta neko je mogao da govori o iznenađenju. Posle drugog više nema prostora za slučajnost.
Podsetnik, upozorenje, ogledalo – hoće li "veliki" konačno naučiti?
Ovo nije samo neuspeh Partizana i Crvene zvezde. Ovo je upozorenje. Ogledalo u koje će morati ozbiljno da se pogledaju svi koji vode srpsku košarku.
Besomučno trošenje novca na instant rešenja, konstantna potraga za novim stranim pojačanjima i zanemarivanje domaće baze dobili su epilog koji je malo ko očekivao, ali koji je, gledano iz ugla sporta, potpuno logičan.
Starsport
Navijači su platili skupe sezonske karte da bi gledali evroligaški spektakl. Na kraju su dobili mnogo vredniju lekciju – podsetnik da košarka nije igra budžeta, već karaktera.
Zato neka se na trenutak utišaju priče o novim milionima, velikim transferima i sledećem napadu na Fajnal-for Evrolige. Neka se pažnja usmeri na ono što su ovog proleća pokazali Spartak, FMP i svi njihovi domaći momci.
Košarka se i dalje igra na dva obruča. Srce, identitet i motivacija još uvek imaju cenu koju nijedan budžet ne može da plati. Spartak i FMP su heroji ovog proleća i pokazali su put.
Pitanje je samo da li su veliki dovoljno pametni da ga pročitaju.
ABA liga povećala je ponudu sudijama na 700 evra po utakmici, a konačna odluka o njihovom učešću u regionalnom takmičenju trebalo bi da bude poznata 29. septembra.
Frenki de Jong trebalo bi uskoro da se vrati na teren nakon povrede kolena koju je zadobio tokom Svetskog prvenstva, ali bi Barselona mogla da ga proda na zimu.
Crvena zvezda je porazom od Žalgirisa (83:77) započela Evroligu. Litvanski tim je zasluženo slavio u Beogradu i tako potvrdio epitet nezgodnog rivala za našeg predstavnika.
Fudbalska reprezentacija Srbije večeras od 18 časova dočekuje Holandiju na stadionu "Rajko Mitić" u drugom kolu Lige nacija, a selektor Veljko Paunović već je odredio 23 igrača koji će konkurisati za sastav – petorica su "precrtana".
Jovanović je potom postavio pitanje odgovornosti domaćih stručnjaka i razloga zbog kojih srpski treneri nisu uspeli da zadrže kontinuitet na klupama Partizana i Crvene zvezde.
Prvi put posle mnogo godina finale Košarkaške lige Srbije igra se bez večitih rivala. Spartak i FMP u Nišu odlučuju o novom šampionu Srbije u meču za istoriju.
Sve o prvom istorijskom Fajnal-foru Košarkaške lige Srbije u Nišu. Saznajte raspored utakmica, detaljnu analizu timova (Zvezda, Partizan, FMP, Spartak), zdravstvene bilanse i prognoze favorita za domaći tron.
ABA liga povećala je ponudu sudijama na 700 evra po utakmici, a konačna odluka o njihovom učešću u regionalnom takmičenju trebalo bi da bude poznata 29. septembra.
Frenki de Jong trebalo bi uskoro da se vrati na teren nakon povrede kolena koju je zadobio tokom Svetskog prvenstva, ali bi Barselona mogla da ga proda na zimu.
Šta je ostalo van televizijskog prenosa Srbije i Holandije – od narandžaste "Marakane" i jednog neobičnog UEFA prozora do bolne istine koju ne smemo da preskočimo
Selektor Veljko Paunović je ponovo pokušao velikim brojem rotacija, kako u igračkom kadru, tako i sa taktičkim varijacijama na terenu, što se pokazalo problematičnim u značajnom broju situacija
"Nikola, Nikola, Nikola", orilo se prethodne večeri u Milanu, nakon što je Nikola Grbić izašao da primi nagradu za najboljeg trenera Evropskog prvenstva, nedugo pošto je sa Poljskom postao šampion Starog kontinenta.
Fudbalska Srbija došla je do Holandije, zemlje lala, pa se prirodno nameće pitanje: ima li šta u ovom našem fudbalu da procveta ili je i poslednji pupoljak odavno uvenuo?
Za Partizan će prvi odgovor biti posebno važan. Jer posle sezone u kojoj je Evroligu završio na 15. mestu i ostao bez plej-ina, a ABA ligu bez trofeja, novi ciklus počinje sa mnogo više očekivanja.
Renault je predstavio električni koncept inspirisan legendarnim modelom 8 Gordini iz 1964. godine. Novi kupe ima 270 KS, pogon na zadnje točkove i dizajn koji kombinuje retro detalje sa modernom tehnologijom.
BMW će tokom poslednja dva dana septembra predstaviti potpuno novu Seriju 3, koja donosi dizajn Neue Klasse, novu kabinu i snažnu M350 xDrive verziju. Prve isporuke kupcima očekuju se tokom 2027. godine.
Indijski proizvođač Tata zatrpao je novi Aeris sa 20 tona šuta kako bi demonstrirao čvrstinu karoserije. Ovaj mali sedan u Indiji startuje od 5.500 dolara.
Električni trotineti postali su hit u gradovima, ali klasični skuteri i dalje nude veći domet, stabilnost, brzinu i nosivost. Koje vozilo je praktičnije zavisi od potreba i uslova u kojima se koristi.
Komentari 17
Pogledaj komentare Pošalji komentar