DW: Ko je Ditmar Hop i zašto on smeta navijačima u Bundesligi?
Do sada neviđeno u Bundesligi: poslednjih 13 minuta utakmice igrači Hofenhajma i Bajerna proveli su tako što su jedni drugima samo dodavali loptu.
Autor: DW
Photo by Alex Grimm/Bongarts/Getty Images
A sve to zbog Ditmara Hopa. Ko je taj čovek? I zašto smeta navijačima? Ovom temom se bavi Dojče vele
Ko je Ditmar Hop?
On je uspešan nemački preduzetnik. Nakon završetka studija, nekoliko godina radio je kao programer i sistem-konsultant za IBM, pre nego što je 1972, zajedno sa još četvoricom kolega, osnovao sopstvenu kompaniju za proizvodnju softvera SAP.
Ta firma je, nakon Majkrosofta i Orakla, postala treća po veličini svetska IT-kompanija. Hop se 2003. povukao iz svakodnevnog poslovanja, ali još uvek drži 5,52 procenta akcija po tržišnim merilima najvrednije nemačke kompanije.
Multimilijarder Hop ima 79 godina i smatra se jednim od najbogatijih Nemaca.
Već godinama se bavi i humanitarnim radom: 1995. osnovao je fondaciju „Ditmar Hop“, koja je otada donirala 600 miliona evra za projekte u oblastima sporta, medicine, obrazovanja... Fondacija je uglavnom aktivna na jugozapadu Nemačke, u rodnom kraju Ditmara Hopa.
Kakve veze ima Hop sa Bundesligom?
Photo by Matthias Hangst/Bongarts/Getty Images
Najpoznatija Hopova investicija je TSG 1899 Hofenhajm, fudbalski klub za koji je on nekada amaterski igrao. Zahvaljujući Hopu, taj klub je od 1990. do 2001. napredovao od okružne do treće regionalne lige. Onda je 2005. Hop objavio da želi da klub dovede u prvu Bundesligu.
Za svoj projekat angažovao je trenera Ralfa Rangnika, koji je sa igračima koje drugi takmaci u toj ligi sebi nisu mogli da priušte 2007. najpre prešao u Drugu ligu, da bi već sledeće, 2008. godine ušao i u prvu Bundesligu.
Pored ulaganja u igrače, Hop je finansirao i dva stadiona, kao i moderan trening-centar. On je navodno u klub do sada uložio više od 350 miliona evra. Inače, zahvaljujući visokim prihodima od transfera igrača, Hofenhajm je već nekoliko godina finansijski nezavisan od Hopa.
Šta toliko ljuti protivničke navijače?
Photo by Matthias Hangst/Bongarts/Getty Images
Navijači drugih klubova – pre svih oni iz organizovanih navijačkih grupa – ne vole Hopa jer smatraju da je sportske uspehe jednostavno kupio. Prekršio je i pravilo 50+1 koje važi u nemačkom fudbalu, a prema kojem nijedan investitor ne sme da ima većinski udeo u nekom klubu. Pored toga, optužuju ga i da se više puta, iako je „samo“ finansijer, mešao u operativni deo posla.
Za protivnike Hop predstavlja simbol komercijalizacije fudbala. Njegov Hofenhajm, koji oni nazivaju „konstrukcijom“, oduzima mesto u Bundesligi drugim klubovima, a posebno onim tradicionalnim.
Navijači Borusije iz Dortmunda prvi su krenuli u akciju. Još 2008. na njihovoj tribini razapet je transparent na kojem je bilo Hopovo lice gledano preko nišana. Tadašnji direktor Borusije Joahim Vacke bio je jedan od najoštrijih Hopovih kritičara u to vreme. On je upozoravao na opasnost od „klubova iz epruvete“ i tražio od Udruženja nemačkih klubova (DFL) da sprovede istragu u Hofenhajmu.
Sukob je dostigao novi nivo 2011. na utakmici Hofenhajm-Borusija kada je navodno preko posebnog sistema zvučnika puštan zvuk buke stadiona kako se ne bi čulo skandiranje gostujućih navijača Borusije iz Dortmunda protiv Hopa. Podignuta je i tužba pred sudom Nemačkog fudbalskog saveza (DFB), ali se na kraju od nje odustalo. Neki Hopovi kritičari su tvrdili da je on navodno znao za tu akciju i da ju je podržao.
Zašto je bilo toliko protesta ovog vikenda?
Foto: EPA-EFE/ULRICH HUFNAGEL
Ovog vikenda situacija je eskalirala na mnogim stadionima na kojima su se igrale utakmice Bundeslige. Transparenti protiv Hopa pojavili su se, između ostalog i na stadionima Kelna i Union Berlina.
Nedelju dana ranije, kada je Borusija iz Menhengladbaha igrala protiv Hofenhajma, navijači Gladbaha takođe su razvili sporni transparent sa Hopovim licem i nišanom.
To je zapravo bilo izražavanje solidarnosti sa navijačima Borusije iz Dortmunda kojima je, zbog isticanja transparenta sa Hopovim likom, u decembru prošle godine zabranjeno da u naredne tri sezone prisustvuju utakmicama na Hofenhajmovom stadionu. Navijači tu odluku DFB očigledno doživljavaju kao kolektivnu kaznu.
Kritike, često i uvrede sa tribina, uvek su bile uperene lično protiv Hopa. Tako je bilo i ove subote na stadionu u Hofenhajmu.
Neposredno pre kraja utakmice, pri rezultatu 6:0 za Bajern, navijači kluba iz Minhena razvili su transparente kojima su kritikovali odluku DFB-a, ali vređali Hopa nazivajući ga „kurvinim sinom“. Hop je inače bio tada na stadionu.
Igra je prekinuta, a fudbaleri i zvaničnici Bajerna popeli su se na tribinu i pokušali da nateraju svoje navijače da sklone transparent. Za to vreme, sudija je ekipe privremeno poslao u svlačionice.
Kada se utakmica konačno nastavila, igrači oba tima su 13 preostalih minuta utakmice jedni drugima samo dodavali loptu na centru terena, sve dok sudija nije odsvirao kraj.
Da li je rešenje na vidiku?
Photo by Matthias Hangst/Bongarts/Getty Images
Nije – naprotiv, sukob se zaoštrava. Udruženje nemačkih klubova (DFL) i Nemački fudbalski savez (DFB) ne žele da deluju neodlučno i sada veoma ozbiljno reaguju na bilo kakav vid protesta. To je pokazala i utakmica između Union Berlina i Volfsburga u nedelju, na kojoj su navijači iz glavnog grada Nemačke na jednom transparentu kritikovali pre svega DFB, ali ne i Hopa lično.
Igra je prekinuta. Potom su, neposredno pred poluvreme, navijači razvili novi transparent, ovoga puta sa likom Hopa kao metom i uvredom na njegov račun. Sudija je poslao ekipe privremeno u svlačionice. Igra se nastavila tek nakon drugog upozorenja da bi neki novi incident mogao da dovede do toga da se utakmica prekine.
Ni DFL ni DFB očigledno više nemaju nameru da tolerišu uvredljive transparente i kritike. Razgovori koji su o tome vođeni između te dve organizacije s jedne i predstavnika navijačkih grupa s druge strane, prekinut su krajem leta 2018. godine, jer su navijači napustili dijalog.
S jedne strane, organizatori bi da u njihovom „premijum proizvodu“ – utakmicama Bundesliga – sve teče glatko. Navijači s druge strane, a posebno oni koji sebe smatraju nekakvim „čuvarima svetog grala prave fudbalske kulture“, žele da budu saslušani i da njihovo mišljenje bude prihvaćeno kao ravnopravno, a ne kao da su samo potrošači tog „premijum proizvoda“.
Za tu drugu stranu, međutim, niko nema razumevanja. Zato je verovatno da sukob sa navijačima neće biti tako brzo rešen. Nadu pruža to što su klubovi koji se nalaze u sred tog spora očigledno umorni od problema. Svojevrsni zajednički „štrajk“ igrača Hofenhajma i Bajerna jeste bio snažna poruka – pitanje je ipak: da li bi se oni tako ponašali da u tom trenutku nije bilo 6:0 za Bajern.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.661. dan. Današnji dan obeležili su novi smrtonosni napadi, evakuacije na istoku i novi signali o pregovorima. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nudi sastanak Vladimiru Putinu, a Kremlj ga poziva u Moskvu.
Saša Zverev osvojio je US open, a u finalu je pobedio Bena Šeltona. Nemac je tako stigao do druge Grend slem titule u karijeri, a prve u Njujorku, gde je 2020. izgubio u finalu od Dominika Tima iako je vodio sa 2-0 u setovima
Bivši napadač Anton Zabolotnji govorio je o radu Dejana Stankovića u klubu i otkrio detalje atmosfere u svlačionici tokom mandata srpskog trenera u moskovskom Spartaku.
Saša Zverev osvojio je US open, a u finalu je pobedio Bena Šeltona. Nemac je tako stigao do druge Grend slem titule u karijeri, a prve u Njujorku, gde je 2020. izgubio u finalu od Dominika Tima iako je vodio sa 2-0 u setovima
Rat u Ukrajini – 1.662. dan. Rusija je žestoko udarila dronovima na zapad Ukrajine, dok iz Vašingtona stiže poruka da teritorija i dalje koči dogovor o miru.
Rat u Ukrajini – 1.662. dan. Rusija je žestoko udarila dronovima na zapad Ukrajine, dok iz Vašingtona stiže poruka da teritorija i dalje koči dogovor o miru.
Tokom jevrejskog praznika Roš Hašana zabeleženo je više slučajeva nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali, a prema dostupnim informacijama niko nije uhapšen.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će razmotriti zahtev porodica žrtava terorističkih napada 11. septembra 2001. godine da se objavi više dokumenata o napadima, uključujući i informacije o eventualnim vezama počinilaca sa Saudijskom Arabijom.
Ruski dron je danas pogodio putnički voz u blizini ukrajinske granice sa Poljskom, članicom NATO-a, ubrzo nakon što su tom istom linijom putovali bivši britanski premijer Boris Džonson i druge evropske diplomate.
Guščija mast sadrži značajan udeo mononezasićenih masnih kiselina, među kojima je i oleinska kiselina. Zbog toga se često ističe njen sastav u poređenju sa nekim drugim životinjskim mastima.
Umesto da odmah odete u apoteku, jednostavni prirodni preparati i namirnice koje većina ljudi svakodnevno koristi mogu pružiti olakšanje, ublažiti iritaciju i pomoći da se lakše prebrode neprijatni simptomi.
Hleb od kiselog testa nije novi trend. Fermentisani hleb priprema se hiljadama godina, a ova metoda bila je uobičajena mnogo pre pojave industrijskog kvasca.
Hematolog nakon pregleda procenjuje da li je dovoljno dalje praćenje ili su potrebne laboratorijske analize, ultrazvučni ili drugi radiološki pregledi i, ukoliko postoji indikacija, biopsija limfnog čvora.
Range Rover ne strahuje od kineskih SUV modela koji podsećaju na njegove automobile. Šef brenda kaže da kupci luksuznih vozila i dalje plaćaju više za original, dizajn i višedecenijsko nasleđe.
BYD navodno širi svoju flotu brodova za transport automobila sa još 10 velikih plovila. Ako se narudžbina realizuje, kineski proizvođač bi mogao da prevozi do 2,5 miliona vozila godišnje.
Renault Niagara stiže na tržišta Latinske Amerike sa pogonom 4x2 ili 4x4, motorom od 156 ili 160 KS i obećanjem da će spojiti udobnost SUV-a sa sposobnostima klasičnog pikapa.
Električni automobili su u Evropi već oko 33 odsto jeftiniji za korišćenje od benzinskih, dok bi električni kamioni do 2030. mogli dostići troškovni paritet sa dizelašima.
Iako na pojedinim nemačkim autoputevima nema opšteg ograničenja brzine, mnogi vozači ipak ostaju oko 130 km/h. Razlozi su potrošnja goriva, preporučena brzina i pravila kompanija.
Komentari 11
Pogledaj komentare