OVLAŠĆENJA GRADONAČELNIKA I PREDSEDNIKA OPŠTINA
 | Na nedeljnim lokalnim izborima u Srbiji u većini opština građani Srbije će prvi put direktno birati gradonačelnike, odnosno predsednike opština.
Gradonačelnici se biraju po dvokružnom sistemu i imaće znatno veća ovlašćenja od sadašnjih predsednika skupština opština i gradova.
Funkcija gradonačelnika po novom zakonu je izvršna, a opštinsko veće čiji sastav on predlaže, a bira ga lokalne skupština, je savetodavno telo.
Predsednik opštine odnosno gradonačelnik, opštinsko ili gradsko veće i opštinska odnosno gradska uprava tri su, pored lokalne skupštine, najvažnija elementa lokalne vlasti.
Predsednik opštine, po zakonu, predstavlja i zastupa opštinu, neposredno izvršava i stara se o izvršavanju akata skupštine opštine, predlaže akte koje donosi skupština i način rešavanja pitanja o kojima odlučuje skupština opštine i stara se o izvršavanju poslova.
Predsednik opštine, odnosno gradonačelnik, usmerava i usklađuje rad opštinske uprave, predlaže postavljenje i razrešenje načelnika opštinske uprave, naredbodavac je za izvršenje budžeta i donosi pojedinačna akteaza koje je ovlašćen zakonom, statutom ili odlukom skupštine.
Opštinsko veće je organ koji usklađuje ostvarivanje funkcija predsednika opštine i skupštine opštine i vrši kontrolno-nadzornu funkciju nad radom opštinske uprave.
Opštinsko veće čini do 11 članova, koje, na predlog predsednika opštine, bira skupština opštine.
Opštinsko veće, po zakonu, utvrđuje predlog odluke o budžetu opštine i vrši nadzor rada opštinske uprave, poništava ili ukida akta opštinske uprave koji nisu u saglasnosti sa zakonom ili opštinskim aktima.
Opšstinskom upravom rukovodi načelnik koga bira skupština na predlog predsednika. Načelnik samostalno postavlja rukovodioce organizacionih jedinica uprave.
Opštinska uprava, pored ostalog, priprema nacrte propisa i drugih akata koje donose skupština i predsednik, izvršava odluke i druge akte skupštine i predsednika i izvršava zakone i druge propise čije je izvršavanje povereno opštini.
Gradonačelnici i predsednici opšstina se biraju direktno, imaju velika ovlašćenja, pa je i za njihov opoziv potrebno direktno izjašnjavanje građana.
Predlog za opoziv mogu podneti političke stranke ili grupa gradjana, ako pribave potpise najmanje 10 odsto birača.
Predlog za opoziv može podneti i skupština opštine većinom glasova od ukupnog broja odbornika, kao i Vlada Srbije, ako oceni da se povereni poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom.
O predlogu za opoziv izjašnjavaju se birači neposredno, tajnim glasanjem, i za opoziv je neophodno da se izjasni većina građana koji su izašli na glasanje.
|