Pojana Brašov u Rumuniji je jedno od najpoznatijih skijališta u istočnoj Evropi i pravo odredište za ljubitelje zime, sportova na snegu i prirodnih lepota.
Ovo slikovito mesto nalazi se na samo 12 kilometara od istorijskog grada Brašova, što ga čini lako dostupnim i idealnim za kombinaciju zimskih aktivnosti i obilazaka znamenitosti.
Pojana Brašov se u stranim medijima često navodi kao jedno od najpovoljnijih skijališta u Evropi.
Zimski centar se nalazi na nadmorskoj visini od 1.050 metara u podnožju najvišeg dela planinskog masiva Postavarul koji pripada planinskom lancu Karpata, dok se ski centar nalazi na nadmorskoj visini do 1.800 metara.
Uslovi na skijalištu
Pojana Brašov nudi više od 13 kilometra staza prilagođenih svim nivoima skijaških veština.
Postoji deset ski-staza, dužine od 300 do 3.820 metara, a postoji i staza za noćno skijanje.
Shutterstock/Gaspar Janos
Skijalište ima kabinske žičare, ski liftove i sistem za veštački sneg koji garantuje odlične uslove tokom cele sezone, od decembra do marta, a početak ovogodišnje sezone je najavljen za 6. decembar.
Za početnike su idealne staze kao što su Bradul i Stadion, dok napredni skijaši mogu uživati u izazovnim crnim stazama, poput staze Lupului.
Shutterstock/ecstk22
Aktivnosti pored skijanja
Pored skijanja i snoubordinga, Pojana Brašov nudi i mnoge druge aktivnosti. Šetnje snežnim predelima, vožnje saonicama, klizanje i spa tretmani u luksuznim hotelima samo su neke od mogućnosti.
Avanturisti mogu da istraže planinarske staze koje vode do veličanstvenih vidikovaca sa kojih se pruža pogled na okolne planine.
Posebna atrakcija je vožnja žičarom do vrha Postavarul, odakle se pruža panoramski pogled na čitav region.
Pojana Brašov nudi raznovrstan smeštaj, od luksuznih hotela sa pet zvezdica, do pristupačnih pansiona i apartmana pogodnih za porodice i grupe prijatelja.
Restorani u skijalištu i okolini nude bogatu rumunsku kuhinju koja će upotpuniti užitak na zimovanju.
Jedna od prednosti Pojana Brašova je njegova blizina Brašovu, istorijskom gradu poznatom po gotičkoj Crnoj crkvi i šarmantnom starom gradu.
Shutterstock/Danny Iacob
Od Brašova do skijališta može se stići za oko 20 minuta automobilom ili autobusom, dok međunarodni aerodrom u Bukureštu omogućava lako povezivanje sa ostatkom sveta.
Pojana Brašov je povoljna destinacija u poređenju sa zapadnoevropskim skijalištima, što je čini atraktivnom destinacijom za turiste iz regiona i šire.
Noćenje za dve osobe u januaru može da se nađe za 6.381 dinara.
Cena ski-pasa varira u zavisnosti od trajanja i sezone, a dnevni ski-pas za odrasle košta oko 40 evra, dok su popusti dostupni za decu i grupe.
U jeku medijske pompe koja se trenutno dešava povodom odlaganja letova, srpski turisti koji su planirali u Turske mogu da očekuju da će se letovi odvijati normalno, kako sada, tako i tokom leta.
Fotografije bezbrižnih turista koji uživaju u praznom Dubaiju iznenadile su svet, dok istovremeno putnici iz Srbije masovno otkazuju svoja unapred rezervisana putovanja za ovaj grad, ali i druge destinacije.
Specijalni rezervat prirode Zasavica kod Sremske Mitrovice nadeleko poznat kao izuzetna turistička atrakcija, od pre par godina je dobio i svog novog čuvara – kamenog bika, simbolično nazvan Iskon, čija je figura izgrađena od posebnog kamena starog vekovima.
Sistem EES uveden je širom Šengenske zone čime se pečati u pasošima postepeno zamenjuju digitalnim sistemom koji beleži ulaske i izlaske putnika koji dolaze iz zemalja van EU, a planira se i proširivanje digitalizacije prelaska granica Šengena.
Sistem EES uveden je širom Šengenske zone čime se pečati u pasošima postepeno zamenjuju digitalnim sistemom koji beleži ulaske i izlaske putnika koji dolaze iz zemalja van EU, a planira se i proširivanje digitalizacije prelaska granica Šengena.
Planina Zlatar postaje sve popularnija turistička destinacija na zapadu Srbije, a to dodatno potrvđuje i velika zainterosovanost posetilaca na objedinjenom štandu turističke regije Zapadne Srbije.
Na Kopaoniku sprovedena je akcija spasavanja skijaša u kojoj je učestvovala Gorska služba spasavanja, Gorska služba Skijališta Srbije, Trauma centar KC Srbije i helikopterska jedinica MUP-a.
Skijanje u italijanskim Alpima tokom Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini sve više postaje luksuz koji je namenjen manjem broju ljudi, prenosi Tagesšau.
U jeku medijske pompe koja se trenutno dešava povodom odlaganja letova, srpski turisti koji su planirali u Turske mogu da očekuju da će se letovi odvijati normalno, kako sada, tako i tokom leta.
Fotografije bezbrižnih turista koji uživaju u praznom Dubaiju iznenadile su svet, dok istovremeno putnici iz Srbije masovno otkazuju svoja unapred rezervisana putovanja za ovaj grad, ali i druge destinacije.
Specijalni rezervat prirode Zasavica kod Sremske Mitrovice nadeleko poznat kao izuzetna turistička atrakcija, od pre par godina je dobio i svog novog čuvara – kamenog bika, simbolično nazvan Iskon, čija je figura izgrađena od posebnog kamena starog vekovima.
Sistem EES uveden je širom Šengenske zone čime se pečati u pasošima postepeno zamenjuju digitalnim sistemom koji beleži ulaske i izlaske putnika koji dolaze iz zemalja van EU, a planira se i proširivanje digitalizacije prelaska granica Šengena.
More, sunce i promena okruženja ostaju najbolji recept za punjenje baterija, ali savremeni turisti danas traže i dodatni sadržaj – aktivnosti, zabavu, istraživanje i kvalitetno vreme sa porodicom ili prijateljima.
Izbegavanje hrane tri sata pre spavanja kod odraslih sa povećanim kardiometaboličkim rizikom, u istraživanju naučnika sa Nortvestern Medisin, tokom sedam i po nedelja dovelo je do poboljšanja krvnog pritiska, srčanog ritma i nivoa šećera u krvi.
Iako postoje brojni lekovi koji ublažavaju simptome, sve više ljudi traži prirodna rešenja koja im mogu pomoći da se lakše izbore sa alergijama. Jedna od biljaka koja se posebno izdvaja u prirodnoj medicini jeste kopriva, poznata po protivupalnim svojstvima.
Pored genetike, dijabetesa i visokog pritiska, svakodnevne navike,poput onoga što pijemo, mogu značajno da utiču na zdravlje bubrega, ističu stručnjaci.
Hronična bolest bubrega pogađa oko 10 odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, rečeno je danas na konferenciji povodom Svetskog dana bubrega, koji se obeležava 12. marta.
Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić najavila je da će minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji početi da se primenjuje kod dece.