Izvor: B92

Kroz zvuk krckanja pustinjskog peska među zubima, sporih koraka po mermernom pločniku, žamora, pa čak i smeha mnogobrojnih turista i vernika, jasno odjekuje molitva. Ona dopire od jednostavne bele grobnice smeštene u predvorju glavne džamije Abu Dabija u kojoj počiva najveći sin onog dela Arapskog poluostrva koje danas zovemo Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Piše: Staša Rosić, B92

Ta molitva neprekidno odzvanja pod belim i zlatnim svodovima džamije već 13 godina, otkako se na Ahiret preselio šeik Zajed bin Sultan al Nahjan, osnivač i prvi predsednik UAE, koji je od razjedinjenih plemena u bespućima vrele Arabije stvorio državu kojoj se danas divi ceo svet.

Pored države, taj veliki lider Emirata stvorio je i ideju o čistoj islamskoj veri koja je primer tolerancije, suprotnost svakom ekstremizmu i nasilju.

„Kada bi ljudi razumeli islam onako kakav on jeste, postizali bi čuda“, govorio je Zajed.

Iz te ideje rodila se ideja o džamiji, beloj i otvorenoj za celi svet.

Foto: Staša Rosiæ / B92

Zajed nije štedeo novac da ovaploti svoju zamisao. Angažovani su ugledni svetski umetnici i arhitekte, a materijali dopremani iz celog sveta. Recimo, mermer iz Makedonije prekriva 115.119 kvadratnih metara fasade, a za ukrase i ostale delove džamije korišćeni su materijali iz Italije, Velike Britanije, Nemačke, Egipta, Turske, Maroka, Pakistana, Malezije, Irana, Kine, Indije i Novog Zelanda.

Nažalost, nije doživeo da vidi kako njegova ideja sija pod jarkom svetlošću pustinjskog sunca - umro je tri godine pre nego što je zvanično otvorena za sve one koji žele da upoznaju islam i arapsku kulturu.

Za razliku od većine islamskih bogomolja, u ovu mogu ući i pripadnici drugih vera, pa čak i nevernici, jer je šeik Zajed smatrao da ona može igrati mnogo uloga, umesto samo mesta za molitvu – recimo, da pod jednim krovom objedini sve ljude sveta i tako predstavi Emirate kao zemlju kosmopolita. Tako se danas pod njenim svodom mogu naći i muškarci i žene i Jevreji i hrišćani i muslimani i budisti i ateisti podjednako zadivljeni lepotom. Zatvorena je samo petkom, u vreme molitve.

Foto: Staša Rosiæ / B92

Svaki detalj ove impozantne građevine nosi duboku poruku. Bela boja mermera odabrana je kako bi džamija simbolizovala mir, ali nije bez ukrasa.

U plitkim bazenima s vodom ogledaju se reljefi u vidu puzavica i cveća, koji noću bivaju obasjani svetlošću različitih boja. Glavna zgrada za molitve okružena je kolonadom od 1.048 stubova, od kojih je svaki ukrašen različitim ručno pravljenim mermernim mozaikom u tehnici pietra dura. Prvobitno je plan bio da cvetnih ukrasa bude mnogo više, ali se naposletku utvrdilo da će sve te boje privlačiti mnogo više svetlosti i dovesti do dodatnog zagrevanja građevine, što je svakako veliki problem, naročito u letnjim mesecima u Abu Dabiju, kada temperatura doseže i pedeseti podeljak Celzijusove skale. Zato se na kraju dizajner odlučio na mnogo svedeniju verziju, koja pritom nije izgubila ništa od svoje lepote.

Stubovi povezuju ukupno 82 kupole, među kojima je i glavna, podignuta iznad glavne zgrade za molitvu i veća od svih drugih kupola na džamijama širom sveta. Visoka je 85 i ima prečnik od 32,8 metara, a prekrivena, kao i ostale manje kupole, listićima od čistog zlata. Od surove klime štite ih providne pločice pričvršćene za sve dragocene delove krova zahvaljujući kojima će, uprkos jakim vetrovima i erodivnom uticaju peska, još dugo sijati pod arapskim nebom.

U ovu džamiju se, kao i u sve ostale, ulazi bosih nogu, a za obuću mnogobrojnih posetilaca napravljene su posebne numerisane police. Neko vreme do samog ulaza u džamiju prolazite bosi, a onda vaša stopala dodiruje mekani šareni tepih koji je iz jednog dela napravilo 1.000 žena iz Irana i koji važi za najveći na svetu.

Foto: Staša Rosiæ / B92

Džamija je izdeljena na nekoliko prostorija, od kojih je svaka klimatizovana. Same rashladne uređaje nećete primetiti – vešto su skriveni u ornamentima enterijera i raspoređeni tako da rashlađuju masivne mermerne stubove, koji dugo nakon isključivanja klimu u prostoriji čine prijatnijom.

U prvoj dvorani u koju ulazite, pored prelepo ukrašenog stakla i zidova, primetićete jedan neobičan “sat”. On prikazuje tačno vreme namaza u zavisnosti od vremena izlaska i zalaska sunca, a možete ih pronaći nekoliko u Džamiji šeika Zajeda.

Delom zbog toga što neke delove džamije treba čuvati samo za muslimane, a delom zato što se tepih temeljno čisti svakodnevno, ne možete šetati baš celom površinom glavne prostorije, ali zato sa ograničenog prostora možete posmatrati njene lepote.

Foto: Staša Rosiæ / B92

Osvetljava je najveći luster na svetu napravljen od dragocenih Svarovski kristala i to u obliku obrnute palme - datule, biljke na kojoj rađaju urme, omiljena poslastica Emirata, koja im je vekovima davala energiju u teškim pustinjskim uslovima.

Istog oblika je i preostalih šest lustera, za koje je ukupno upotrebljeno oko 40 kilograma 24-karatnog galvanizvanog zlata i od kojih je svaki ukrašen Svarovski kristalima.

Od toliko sjaja, lako vam može promaći molitvena niša (mihrab) obložena pločama zlatne boje, okrenuta najvećoj svetinji islama - ćabi u Meki. Iznad tog mesta, na kom se petkom čita molitva, nalazi se 99 natpisa od kojih svaki predstavlja po jednu osobinu Boga – Alaha. Iznad svih njih ostavljena je jedna prazna pločica.

Ona je tu da nas podseti koliko je čovek mali pod kupolom neba, nesposoban da spozna sve aspekte Svemogućeg.

Foto: Staša Rosiæ / B92

.

Foto: Staša Rosiæ / B92

.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.