Život

Nedelja, 04.01.2015.

08:30

Darvinov hod u prošlost

Engleski prirodnjak Čarls Darvin isplovio je 27. decembra 1831. godine brodom "Bigl" iz Plimuta, započevši petogodišnju ekspediciju tokom koje je sakupio ogroman materijal na osnovu kog je napisao epohalno delo "Postanak vrsta".

Autor: glassrpske.com Pantelija Matavulj

Darvinov hod u prošlost
Ilustracija; Foto: pixabay.com

Na obalama Južne Amerike i ostrvima u Tihom okeanu proučavao je geološke formacije, biljke i životinje.

Zaključio je da su se živi organizmi postepeno menjali i zasnovao je naučnu teoriju o evoluciji živih bića, nazvanu prema njemu - darvinizam. Njegovo delo "Postanak vrsta" iz korena je izmenilo biologiju, ali je izazvalo i žestoka osporavanja crkvenih krugova.

Iz temeljnih postavki teorije evolucije nužno proizlazi i teorija o univerzalnom zajedničkom poreklu, odnosno pretpostavlja postojanje prvobitnog životnog oblika koji je predak svim danas poznatim živim vrstama. Naime, ako se krene u rekonstrukciju evolucijske istorije, generaciju za generacijom unazad, broj živih vrsta se postepeno smanjuje kako se pojedine vrste kroz zajedničke pretke objedinjavaju u vrste koje su im prethodile, te se na kraju dolazi do jednog jedinog živog organizma koji je predak svih oblika života na Zemlji koje danas poznajemo. Taj prvobitni živi organizam iz kojeg su evoluirale sve poznate žive i izumrle vrste nazivamo poslednji univerzalni predak i smatra se da je živeo u jednom od okeana koji su postojali prije 3,8 milijardi godina.

Iako teorija evolucije ne objašnjava kako je život nastao, u potpunosti objašnjava svu raznolikost života koju danas susrećemo i smatra se najvažnijom teorijom iz područja nauke o životu na kojoj se temelje sva savremena istraživanja i naučna saznanja u biologiji. Teoriju evolucije prirodnom selekcijom kao i teoriju o univerzalnom zajedničkom porijeklu je prvi formulisao Čarls Darvin 1869. u svojoj knjizi "Postanak vrsta", pa ga zbog toga danas smatramo ocem kako teorije o evoluciji tako i moderne biologije.

Već su Darvin, ali i drugi biolozi 19. veka pronašli uverljive dokaze o biološkoj evoluciji pomoću komparativnih studija živih organizama i njihove geografske distribucije, ali i kroz proučavanje fosilnih ostataka izumrlih organizama.

Od Darvinovog vremena dokazi iz tih izvora su postali još jači i sveobuhvatniji, a nove discipline koje su se relativno nedavno pojavile - genetika, biohemija, fiziologija, ekologija, nauka o proučavanju ponašanja životinja (etologija) i posebno molekularna biologija - su dale snažne dodatne dokaze i detaljnu potvrdu ove naučne teorije. Dok je prikupljanje i izlaganje dokaza u Darvinovo vreme bio dugotrajan i mukotrpan postupak, a i sami dokazi su bili retki i teško dostupni, danas, koristeći tehnička dostignuća molekularne biologije, možemo direktno proučavati DNK i proteine bilo kojeg organizma, što nam omogućava rekonstrukciju najsitnijih detalja evolucijske istorije života.

U 21. veku jedino ograničenje u prikupljanju dodatnih direktnih dokaza u korist teorije evolucije predstavlja problematično finansiranje takvih istraživanja zbog činjenice da je naučna zajednica odavno prihvatila teoriju evolucije kao naučnu činjenicu i ne smatra potrebnim dalje rasipanje resursa s ciljem dodatnog dokazivanja. Naime, biolozi koji proučavaju evoluciju više se ne bave prikupljanjem dokaza nego pokušavaju iz već prikupljenih dokaza stvoriti nova naučna saznanja.

Za skeptične savremenike Čarlsa Darvina borbeni poklič je bila fraza "Karika koja nedostaje", koja označava tobože očigledan nedostatak fosilnih ostataka prelaznih oblika između velikih čovjekolikih majmuna (hominidi) i čoveka (homo) ili drugih kritičnih prelaznih oblika, te je od tada u upotrebi kod neinformisanih i površnih osoba svih nacija i religija u smislu diskreditacije teorije evolucije. Međutim, pronađen je ne jedan, nego mnogi fosili prelaznih oblika između različitih oblika života, pa tako i prelazni oblici između velikih čovjekolikih majmuna i ljudi koji jasno dokumentuju evoluciju čoveka.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

121 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zbogom Ukrajino; Pitanje svih pitanja je...

Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.

12:42

19.1.2026.

1 d

Podeli: