Život

Utorak, 12.04.2011.

12:00

Dobre i loše strane religije

Religija može izmamiti i najbolje i najgore iz ljudi. Divna dela saosećajnosti, žrtve, ljubavi, oproštaja, pomirenja, često se događaju pod okriljem vere. Isto tako, stravična dela nasilja, predrasude, terorizam i mržnja pravdaju se njenim načelima.

Default images

“Bila su to najbolja i najgova vremena; doba mudrosti i doba ludosti; epoha vere i nevere; bilo je to doba svetlosti i doba tame; proleće nade i zima očaja; sve je bilo pred nama, a ništa bilo nije; svi smo išli direktno u Raj, a svi išli u drugom smeru”.

Tako počinje roman Čarlsa Dikensa “Priča o dva grada” koja idealno ilustruje ovu tematiku.

Religija je dala i najbolje i najgore vreme u istoriji. Sada nema dana bez nekih vesti o tome koje bi vrlo lako mogle da opravdaju stanovište da “nema gore kuge na planeti od religije”.

Bilo da je to javno spaljivanje Kur’ana ili ubilački masovni napadi, religiozni protesti protiv prava žena, terorizam, mržnja prema LGBT populaciji (uključujući i prebacivanje krivice na homoseksuace za prirodne katastrofe), mržnja prema svakom ko ne deli isti ugao gledanja, zlostavljanje dece od strane sveštenika….

Sve ukazuje na činjenicu da je religija veliki problem društva i da podstiče ljude da se ponašaju užasno.

Nije nikakvo čudo da postoje takozvani „novi ateisti“ i da su veoma popularni među narodom.

Međutim, da li zaista mislite da su svi ti činovi nasilja odraz prave slike vernika?

Da li smatrate da su svi muslimani teroristi i da mrze Jevreje ili da svi hrišćani preziru homoseksualce?

Ove nasilne grupe koje su pobrojane ne čine „mejnstrim“, nego medijsku atrakciju. Nema ničeg intrigantnijeg za novinare od nasilnog ponašanja u ime više instance, pa bila to državna vlast ili Crkva.

Vidljiv je, naime, samo najgori aspekt vere, koji uglavnom i nije u skladu sa religijskim načelima.

Istraživanja pokazuju da religijsko i duhovno angažovanje su povezani sa izvrsnim mentalnim i psihičkim zdravljem i dobrim međuljudskim odnosima.

Ljudi koji su aktivni članovi religijskih zajednica imaju mnogo psiholoških, medicinskih i društvenih koristi.

Zapravo, epidemiološke studije otkrile su smanjenje smrtnosti za čak 40 odsto među onima koji su članovi volonterskih grupa, zajedno sa ljudima koji su posećivali redovna bogosluženja.

Takođe, jedno istraživanje potvrdilo je da vernici žive sedam godina duže od ateista (Afro Amerikanci i do 14).

Nasumična klinička ispitivanja otkrila su da kontemplacija i duhovno angažovanje ima za rezultat saosećajnost, opuštanje i smanjenje depresivnih emocija i anksioznosti. Uz sve to, sve zvanične religije propagiraju širenje dobra.

Očigledno je da odnos prema religiji i te kako zavisi od toga da li ste ikada bili vernik. Ako ste celog života agnostik ili ateista, jedini doživaljaj vere biće negativne predstave prenesene medijima. Ako ste vernik, branićete veru do smrti i živećete u stalnom sukobu sa onima koji ne veruju.

Kojoj grupi vi pripadate?

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

35 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zbogom Ukrajino; Pitanje svih pitanja je...

Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.

12:42

19.1.2026.

1 d

Podeli: