Kada je bol u leđima opasan?

Sindrom sakroilijačnog zgloba (SI) - na mestu spajanja kičmenog stuba i karlice dolazi do promena ili povreda

Izvor: B92

Petak, 13.05.2016.

08:18

Kada je bol u leđima opasan?
Foto: Thinkstock

Kada se javi bol u donjem delu leđa i ukočenost, retko kada se prvo posumnja na sindrom sakroilijačnog (SI) zgloba. Međutim, mnoge svetske studije su pokazale da je u čak 25 posto slučajeva to uzrok, što se otkrije tek kada se tu fokusira u dijagnostikovanju. Problem je u tome što su simptomi SI slični onima koje izazivaju druga akutna i hronična oboljenja, pre svega kičmenog stuba. U pitanju je bol lociran na levoj ili desnoj strani donjeg dela leđa, koji se širi ka sedalnoj regiji i pojačava prilikom fizičkog napora, sedenja, stajanja ili ustajanja iz sedećeg položaja, što ograničava opštu pokretljivost i dovodi do ukočenosti. Kako nastaje sindrom sakroilijačnog zgloba, koliko je opasan, na koji način se dijagnostikuje i leči, da li možemo da ga sprečimo, za Novosti je otkrio dr Slaviša Zagorac, lekar Klinike za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju Kliničkog centra Srbije, koji je na predlog prof. dr Marka Bumbaširevića postao član Udruženja "Sacroiliac Medical Expert Group" u Nemačkoj.

- Sakroilijačni zglob je mesto na kojem se spajaju kičmeni stub i karlica. Njegova uloga je da prevashodno prenosi težinu sa gornjeg dela tela na donje ekstremitete. Priroda je udesila tako da on može da trpi tu vrstu opterećenja, koje je izuzetno veliko. U gornjem delu je povezan ligamentima, vezivnim strukturama, dok donji deo predstavlja sinovijalni zglob sa hijalinom hrskavicom na površini i podložan je degenerativnim promenama kao i ostali zglobovi u našem telu. Anatomski gledano, sa 17,5 kvadratnih centimetara zauzima veliku površinu. U normalnim okolnostima, pokreti u njemu su minimalni, od dva do četiri milimetra u svim pravcima.

* Kako i zašto dolazi do bola?

- Bol može da bude akutni, usled nošenja teških predmeta ili naglog okretanja, kao i pada na bok. Moguće je i da dođe do kidanja ligamenata i mišića zgloba u slučaju dejstva velike sile, na primer kod saobraćajnih nesreća, padova sa visina. Hronični bol se javlja kao posledica degenerativnih oštećenja i karakterističan je za stariju populaciju. U ugroženu kategoriju spadaju i trudnice, koje ćete zateći kako se drže za donji deo leđa jer trpe veliko opterećenje.

* Koji su najčešći simptomi oboljenja?

- Javlja se bol u donjem delu leđa, uglavnom izraženiji na jednoj strani i širi ka sedalnoj regiji. Ponekad se oseća i u nogama, pa dovodi do zablude da je u pitanju išijas. Pacijenti se često žale da se bol pojačava kada trče, nose teret, sede, čak i tokom spavanja. Međutim, problem je u tome što se ovi simptomi javljaju i kod drugih akutnih i hroničnih oboljenja, tako da se neretko zanemaruje mogućnost da je uzrok bola ovaj sindrom. Jedan od osnivača "Sacroiliac Medical Expert Group" naglašava da nikada nećete razmišljati o sakroilijačnom zglobu ako ne pomislite na njega. To znači da je određena sumnja preduslov za dobru dijagnozu.

Šta još ukazuje na sindrom SI?

- Lekar bi prvo trebalo da detaljno razgovara sa pacijentom. Moramo da čujemo njegovu priču i saznamo kakve bolove oseća, na kojim mestima, da li se pojačavaju u određenom položaju i pri nekom pokretu, da li je preživeo traumu... Posle ozbiljne anamneze, pogotovo o karakteru bola, sledi pregled. Najpre se pristupa palpaciji zgloba da bi se identifikovalo osetljivo mesto, a zatim radi pet provokativnih testova, tako što se pacijent stavlja u određene položaje. Bar tri testa moraju da budu pozitivna da bismo potvrdili dijagnozu, potom radimo rendgenske snimke karlice i kičmenog stuba ili se odlučujemo za skener, koji je u ovom slučaju suveren. Važno je da se isključe svi drugi uzroci, od virusa do malignih oboljenja.

* Koja terapija se primenjuje?

- Lečenje podrazumeva primenu lekova protiv bolova uz fizikalnu terapiju i vežbe za jačanje trbušne muskulature i leđa. Cilj je da se smanji napetost mišića i zaustave upalni procesi, a potom ojača taj deo tela. Preporučuju se i lokalna infiltracija i denervacija zgloba. Ako kombinacija anestetika i kortikosteroida ne pomogne, ostaje hirurška intervencija. To je sakroilijačna fuzija, mini invanzivna metoda kojom se u zglob ubacuje dva-tri zavrtnja.

* Kada je neophodna hirurška intervencija?

- Odlaže se sve dok se ne iscrpe neoperativne metode. Tek kada je zglob veoma oštećen, odlučujemo se za fuziju. Zato je važno da pacijent ispoštuje savete lekara, jer se vežbama i promenom načina života može mnogo postići i izbeći intervencija.

* Kako zdrave osobe mogu da spreče da vremenom dođe do oštećenja i bolova u sakroilijačnom zglobu?

- Nepisano pravilo je da treba da izbegavamo dugo stajanje i sedenje, a forsiramo ležanje i šetnju. Ako smo prinuđeni da sedimo po sedam-osam sati na poslu, važno je da na svakih sat i po ustanemo, protegnemo se, napravimo dva-tri čučnja, prošetamo. Trebalo bi izbegavati nošenje tereta, a svako podizanje istog da bude iz čučnja. Nepravilan položaj tela povećava pritisak na mišiće i ligamente, a to pojačava rizik da dođe do povrede sakroilijačnog zgloba. Pešačenje i plivanje su melem za leđa, tako da bi trebalo da ih uvedemo u svakodnevicu.

izvor: novosti

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zelenski na poternici

Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije pojavilo se obaveštenje da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na poternici, prenose RIA Novosti.

14:35

4.5.2024.

1 d

Podeli: