Od hroničnih zapaljenskih oboljenja creva u Evropi pati oko tri miliona ljudi. Najefikasnija terapija je biološkim lekovima.
Autor: Dejana Ivanović
|
Izvor: politika.rs
Danac Danijel Sundstajn (27) oboleo je od Kronove bolesti, hroničnog zapaljenja creva, 2007. godine. Tada je , kako priča za „Politiku”, bio na prvoj godini škole za fizioterapeute.
"Bilo je dramatično, za svega nekoliko nedelja oslabio sam 16 kilograma, imao sam obilna krvarenja, stravičan bol u stomaku i dugo sam ležao u bolnici. U početku su mislili da je reč o trovanju hranom, ali posle više sedmica potvrđeno je da bolujem od hroničnog zapaljenja creva. Imao sam izbor – da se borim ili prepustim bolesti. Odlučio sam da se suprotstavim i u proteklih šest godina završio sam studije, bavim se sportom, trčao sam maraton, igram fudbal..."
Zato poručujem mladima koji su oboleli da ne odustaju od svojih snova – kaže Sundstajn. S hroničnim oboljenjem creva, po njegovim rečima, može da se živi kvalitetno. Danas Danijel radi kao fizioterapeut, a godišnje nekoliko nedelja zbog bolesti mora da izostane s posla.
"Kada počnu simptomi, obratim se lekaru specijalisti i vežbam jer fizička aktivnost mnogo pomaže u otklanjanju bolova" objašnjava naš sagovornik.
Danijel Sundstajn je bio jedan od učesnika kongresa Evropske federacije za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis (EFCCA), održanog pre nekoliko dana u Beču. Na ovom skupu saopšteni su najnoviji podaci o zapaljenskim bolestima creva – u Evropi tri miliona ljudi boluje od Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa, ali se pretpostavlja da je stvarni broj daleko veći.
Dramatično raste broj mlađih pacijenata, do 29 godina starosti, a sve su češći slučajevi obolevanja kod dece i tinejdžera. Ova autoimuna, hronična, neizlečiva oboljenja veoma je teško utvrdi, ponekad prođu i godine pre nego što se oboljenje dijagnostikuje, a pravi uzrok njihovog nastanka se ne zna, pretpostavlja se da su delom odgovorni genetski faktor, stres, način života i ishrana.
Po rečima Vagnera Rajniša, gastroenterologa iz Univerzitetske klinike AKH u Beču, potrebno je više novca za istraživanja ovih bolesti čiji su simptomi bol u stomaku, krv u stolici, dijareja, slabljenje organizma i malokrvnost, ali razlikuju se od pacijenta do pacijenta, pa se često teško utvrđuju. Čak 40 odsto pacijenata zahteva intenzivnu terapiju zbog komplikacija, a često je jedini način lečenja – radikalna operacija.
TipsTimes/Flickr.com
"Najefikasnija terapija kod Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa su biološki lekovi. Oni su i najskuplji, ali ništa nije toliko skupo kada je zdravlje u pitanju, pogotovo što bez lekova ovi pacijenti postaju invalidi, a to mnogo više košta društvo od plaćanja pomenutih medikamenata" objašnjava za „Politiku” Marko Greko, predsednik Evropske federacije za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis.
Ova oboljenja podjednako napadaju i muškarce i žene i javljaju se u svim zemljama sveta. Po rečima Željka Gardla, predsednika hrvatskog Udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis, naši susedi imaju između 4.500 i 5.000 obolelih.
"Počeli smo da pravimo registar pacijenata i trebalo bi početkom iduće godine da imamo preciznije podatke o broju obolelih. Većina terapija koje se za ova oboljenja primenjuju u Evropi i svetu koristi se i u Hrvatskoj, ali najveći problem je novac. Pošto je terapija skupa, često za nju troškove snose bolnice, što nije dobro" objašnjava naš sagovornik.
Ljiljan Đaković, predsednik Udruženja obolelih od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa Srbije, koje je takođe učestvovalo na pomenutom međunarodnom kongresu, objašnjava za „Politiku” da se u našoj zemlji ne zna tačan broj obolelih od hroničnih zapaljenskih bolesti creva, a prema nekim podacima ima ih oko pet hiljada.
"U Srbiji postoje dve terapije: prva je konvencionalna i sprovodi se uz pomoć medikamenata koji služe da se bolest dovede u mirnu fazu. Ove vrste terapije ima dovoljno, ali kada prestane da deluje onda pacijentima preostaje lečenje drugom terapijom – biološkim lekovima, koji su izuzetno skupi i nema ih za sve kojima su potrebni" kaže Đaković.
Trenutno se u Evropi sprovodi istraživanje terapije matičnim ćelijama, ali po rečima naših sagovornika, ukoliko ova ispitivanja i daju rezultate, potrebno je da prođe bar desetak godina da bi se lečenje matičnim ćelijama koristilo kod Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Terapija košta 2.000 evra mesečno
"U svetu se pojavljuju novi lekovi, ali dok se registruju kod nas prođe mnogo vremena, pa pacijenti mnogo gube. Biološki lekovi su efikasni jer sprečavaju preterano lučenje enzima u organizmu koji utiče na pojavu zapaljenskih procesa creva. Kod obolelih od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa ovaj enzim se luči više nego kod zdravih osoba. Da bi pacijent u Srbiji dobio biološke lekove potrebno je da prođe proceduru Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, odnosno da prođe komisiju koja treba da mu odobri lečenje" ističe Ljiljan Đaković.
Inače, kako nezvanično saznajemo, kod nas biološka terapija košta oko 2.000 evra mesečno po pacijentu. U Evropi se godišnje za lečenje Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa izdvaja šest milijardi evra.
Potrebno razumevanje okoline
Marko Perović (35) iz Beograda skoro 20 godina živi s Kronovom bolešću.
"Razboleo sam se sredinom devedesetih, tada se znatno manje znalo o hroničnim zapaljenskim bolestima creva, ali oboljenje su mi utvrdili prilično brzo, za oko mesec dana. Ranije nisam pričao od čega bolujem, jer je malo ko znao za bolesti creva, pa sam želeo da izbegnem saosećanje i nerazumevanje okoline. Zapaljenske bolesti creva mogu da pokvare i smanje kvalitet života, ali uz odgovarajuće terapije čovek može da se nosi s njima" kaže Perović, jedan od predstavnika srpskog Udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis na međunarodnom kongresu posvećenom ovim oboljenjima.
Potrebno je, po njegovim rečima, što više informisati ljude o ovim bolestima, što je uslov za njihovo bolje razumevanje obolelih.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Najbolji srpski teniser Novak Đoković obrazložio je razloge odluke da se povuče iz Profesionalnog udruženja teniskih igrača (PTPA), organizacije čijem je osnivanju lično doprineo.
Rat u Ukrajini – 1.422. dan. Ruske snage izvele su danas napade na ključne objekte u Ukrajini, uključujući energetski objekat u Harkovu i lučku infrastrukturu u Čornomorsku.
Košarkaši Dubaija nastavili su savršenu seriju u ABA ligi i iz Rumunije se vratili sa ubedljivom pobedom. Ekipa Jurice Golemca slavila je protiv Kluža rezultatom 110:93, upisala 12. trijumf u isto toliko mečeva i ostala jedina neporažena u regionu.
Građani Alepa i okolnih mesta slavili su na ulicama nakon što su sirijske vladine snage preuzele kontrolu nad desetinama gradova i sela na severu zemlje, pošto su se kurdske snage povukle istočno od Eufrata u okviru sporazuma kojim je izbegnut direktan sukob.
Rat u Ukrajini – 1.424. dan. Rusija i Ukrajina su dogovorile privremeno primirje koje će omogućiti popravku preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearki Zaporožje. Međutim, noć petak na subotu, nije prošla mirno.
Građani Alepa i okolnih mesta slavili su na ulicama nakon što su sirijske vladine snage preuzele kontrolu nad desetinama gradova i sela na severu zemlje, pošto su se kurdske snage povukle istočno od Eufrata u okviru sporazuma kojim je izbegnut direktan sukob.
Rat u Ukrajini – 1.424. dan. Rusija i Ukrajina su dogovorile privremeno primirje koje će omogućiti popravku preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearki Zaporožje. Međutim, noć petak na subotu, nije prošla mirno.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Zapadna Evropa "otvoreno priprema za rat sa Rusijom" i ocenio da sednice Saveta EU sve više liče na "ratne savete".
Hiljade demonstranata okupilo se danas širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom, usred pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da bi mogao da anektira arktičko ostrvo.
Ruskinja i blogerka, Ksenija Pavlova, jedna je od brojnih koja je pre tri godina, a usled teške političke situacije u Rusiji, preko noći morala da ostavi sve za sobom i odluči se za život u Srbiji.
Totalna euforija ove subote zavladaće u Grandovom studiju, a sve zbog kandidata koji su priredili atmosferu zbog koje žiri Zvezda Granda nije ni poželeo da sedne.
Jetra je jedan od najvažnijih organa u našem telu i direktno utiče na celokupno zdravlje. Zbog toga je od presudne važnosti da joj posvetimo posebnu pažnju.
Uzimanje paracetamola tokom trudnoće je bezbedno i nema dokaza da povećava rizik od autizma, ADHD-a i razvojnih problema kod dece, zaključili su stručnjaci koji su sproveli najnovije obimno istraživanje, prenosi danas BBC.
Učestalost mokrenja može biti pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja, a optimalan broj odlazaka u toalet tokom dana zavisi od više faktora, uključujući i godine života.
Kiplingov sin Džon poginuo je u prvoj akciji u Francuskoj 1915. Mučen grižom savesti, otac je na sinovljevom nadgrobnom spomeniku ostavio zapis: "Ako neko pita, zašto smo umrli, recite mu – jer su naši očevi lagali“.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Odluka je doneta nakon istrage koja je pokazala da je GM, preko svoje ćerke-kompanije OnStar, prikupljao osetljive podatke bez izričitog pristanka korisnika.
Nastavljamo sa postprazničnim "paketićem" testova, a ovog puta predstavljamo vrlo zanimljiv primerak - najjeftiniji električni automobil na našem tržištu, Avantier Commuter.
Potpuno električni SUV model Hyundai Ioniq 9 osvojio je titulu za najbolji veliki SUV na dodeli nagrada za Automobil godine po izboru žena (WWCOTY) 2026.
Komentari 3
Pogledaj komentare