Porast broja gojaznih stanovnika u Velikoj Britaniji prvenstveno je posledica smanjene fizičke aktivnosti, zaključak je studije „Laž o gojaznosti“ (The Fat Lie) koju je sproveo Kristofer Snoudon, direktor Ekonomije životnog stila (Lifestyle Economics) pri Institutu za ekonomske poslove u Velikoj Britaniji (IEA).
Koristeći statističke podatke nadležnih službi, ova nova studija opovrgava popularno verovanje da je porast stope gojaznosti u proteklih nekoliko decenija rezultat povećanog unosa kalorija uopšte, a naročito šećera.
U studiji „Laž o gojaznosti“, Kristofer Snoudon proučava dokaze koje nude Odeljenje za životnu sredinu, hranu i ruralne poslove (DEFRA), Britanska fondacija za srčana oboljenja, Republički zavod za statistiku (ONS) i Nacionalno istraživanje o dijeti i ishrani, i otkriva da svi oni upućuju na to da je konzumacija šećera, masti i kalorija po glavi stanovnika u Velikoj Britaniji već decenijama u opadanju.
Uprkos činjenici da ljudi uključeni u kampanje o javnom zdravlju prikazuju „epidemiju” gojaznosti u Britaniji kao posledicu sve veće dostupnosti brze hrane, ovo nema činjeničnu osnovu.
Ljudi su smanjili unos kalorija, ali su smanjili i nivo fizičke aktivnosti.
“Uzrok porasta stepena gojaznosti u Britaniji nije zbog povećanog unosa kalorija već porasta fizičke neaktivnosti. Imajući u vidu da se o prekomernoj telesnoj težini sada vrlo često govori u medijima, zabrinjava činjenica da jako mali broj ljudi zna da je naš način života koji uključuje veliki broj sati provedenih u sedećem položaju, a ne naš apetit, pokretačka sila odgovorna za sve širi obim struka među britanskom populacijom”, navodi Kristofer Snoudon, autor studije.
Studija je pokazala da Britanci u proseku šetaju 288 km godišnje, što je za 410 km manje nego 1976. godine, a takođe i manje voze bicikl – prosečno 68 km godišnje u poređenju sa 82 km koliko je zabeleženo 1976. godine.
40 odsto stanovništva je izjavilo da uopšte ne pešači do posla. Sa porastom broja kancelarijskih poslova i tehnoloških uređaja za uštedu vremena, ljudi imaju sve manje mogućnosti da se bave fizičkom aktivnošću, kako kod kuće tako i na poslu.
U svojoj studiji, Kristofer Snoudon nagalašava da ne treba kriviti multinacionalne proizvođače hrane i napitaka. U različitim kampanjama posvećenim zdravlju mnogo privlačnija meta postaje industrija hrane nego fizička neaktivnost.
Stoga autor smatra da „učesnici u kampanji koji promovišu zdrav način života treba da preusmere svoje napore da podstaknu ljude na fizičku aktivnost, a da objavljen rat industriji hrane ostave po strani.
Antitržišne politike koje su usmerene ka celoj populaciji kao što su porezi na zaslađena gazirana pića i proizvode koji povećavaju telesnu težinu (tzv. fat taxes) neće doprineti poboljšanju zdravstvenog stanja nacije“.
Činjenica da Britanci u proseku unose manje kalorija ne znači da svi Britanci manje jedu. Trebalo bi da budemo skeptični prema onima koji tvrde da će smanjivanje unosa kalorija kod stanovništva dovesti do smanjene stope gojaznosti jer to se očigledno nije desilo u prošlosti.
Osetljivost lobija na vezu između unosa kalorija, šećera i gojaznosti, a koji se zalaže za javno zdravlje, vidi se i u reakciji na studiju iz 2011. godine pod nazivom “Australijski paradoks” (The Australian Paradox) istraživača Barkleja i Brend—Milera (Barclay and Brand-Miller) po kojoj je potrošnja šećera u Australiji u opadanju u zadnjih trideset godina dok stopa gojaznosti raste.
Njihov rad označen je kao „pretnja javnom zdravlju“ i sprovedena je i istraga o kršenju naučnih standarda. Autori studije su kasnije oslobođeni krivice, ali naslov „Australijski paradoks“ naglašava uvreženost verovanja da uzrok gojaznosti može biti samo povećanje unosa šećera i/ili kalorija.
Sudeći po dokazima iz Velike Britanije i u poslednje vreme Sjedinjenim Američkim Državama, ispostavlja se da nije nikakav paradoks u pitanju, piše Breitbart.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vlada Republike Hrvatske je u petak odobrila izmene Statuta Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje (HZMO), kojima se menja postojeći sistem nadležnosti za rešavanje slučajeva koji uključuju međunarodni element.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je novi paket ekonomskih mera namenjen najugroženijim građanima, čija će ukupna vrednost premašiti 600 miliona evra.
U dramatičnom meču osmine finala Svetskog prvenstva fudbalska reprezentacija Paragvaja eliminisala je Nemačku posle izvođenja jedanaesteraca i priredila jedno od najvećih iznenađenja turnira.
Brazilski fudbaler Gabrijel Martineli, koji je postigao pobedonosni gol u utakmici protiv Japana u 1/16 finala SP, rekao je da je ponosan i da ekipa uz mnogo samopouzdanja nastavlja takmičenje.
Sukob na Bliskom istoku – 122. dan. SAD i Iran su se složili da obustave vojne napade i sastaće se u utorak u Dohi, u Kataru, kako bi rešili tenzije oko Ormuskog moreuza, prenosi Aksios. Iran je demantovao navode da su zakazani razgovori.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.587. dan, a ruske snage nastavljaju pokušaje da prodru preko ukrajinske granice u Harkovskoj oblasti i kreću se ka selu Kozača Lopanj, objavila je Ukrajinska pravda,
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus otputovao je u Estoniju kako bi prisustvovao ceremoniji preuzimanja komande nad kopnenim snagama NATO-a u Estoniji i Letoniji od strane nemačko-holandskog korpusa.
Moskva bi radije ostvarila ciljeve "Specijalne vojne operacije" u Ukrajini diplomatskim putem, ali trenutno ne postoje realne mogućnosti za to, izjavila je danas vršilac dužnosti stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Ana Evstignjejeva.
Kevin Spejsi je u podcastu kod Bila Mahera govorio o optužbama za seksualno uznemiravanje, sudskim procesima i povratku karijere, tvrdeći da je "holivudsko izgnanstvo" iza njega i da je kazna već plaćena.
Kuvani paradajz može biti zdraviji izbor od sirovog jer organizam iz njega lakše apsorbuje likopen, snažan antioksidans koji se povezuje sa manjim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i pojedinih vrsta raka.
Iako je tačno da neki karcinomi imaju genetsku komponentu i da je ključno poznavati porodičnu istoriju bolesti i druge faktore na koje ne možemo da utičemo.
Džesi Ajzenberg odbio je da ponovo tumači Marka Zakerberga u nastavku kultnog filma "Društvena mreža" iako ga je scenarista Aron Sorkin lično nagovarao danima.
Film "Veštačka inteligencija", naučnofantastična priča koja je nastala iz jedinstvene saradnje dvojice velikih reditelja – Stenlija Kjubrika i Stivena Spilberga i danas opčinjava gledaoce - decenijama nakon premijere.
Prva polovina 2026. donela je niz velikih bioskopskih hitova, a samo jedan film uspeo je da premaši milijardu dolara zarade. Donosimo listu deset najgledanijih ostvarenja godine.
Serbia is experiencing the peak of current heatwave, with a red weather alert in effect across most of the country. According to the latest measurements released by State Hydrometeorological Service of Serbia (RHMZ) at 1 p.m., the hottest location was Kikinda.
U.S. President Donald Trump announced on the social media platform Truth Social that Iranian representatives had requested a meeting with the United States and that it will take place tomorrow in the Qatari capital, Doha.
The Higher Court in Negotin on Monday forwarded the case file against D.D. and S.J., who are charged with the murder of two-year-old Danka Ilić on March 26, 2024, to the Court of Appeal in Niš for a decision on the appeal that has been filed.
The heatwave continues and is expected to last until midweek, with forecast maximum temperatures in most areas ranging between 36 and 39 degrees Celsius, the State Hydrometeorological Service of Serbia (RHMZ) said.
Broj registacija novih električnih automobila u Evropskoj Uniji porastao je za više od 40 odsto u maju u odnosu na isti mesec prošle godine, saopštila je ACEA.
Kada temperature pređu 30 stepeni, mnoge dočeka isti problem - u automobilima usijan volan i vrela sedišta, a kod kuće ili u kancelariji neprijatan osećaj „staklene bašte” iako klima radi.
Komentari 20
Pogledaj komentare