April 2016, terasa palate u Hanoveru i na njoj neki od najmoćnijih svetskih lidera.To je bio dobar povod da zvanični fotograf Bele kuće Pit Souza napravi fotografiju koja će sumirati sve političke šokove u 2016.
Autor: Nevena Zdravković
Foto: Gettyimages
Na njoj - Dejvid Kameron, Barak Obama, Angela Merkel, Fransoa Oland i Mateo Renci – lideri Velike Britanije, SAD, Nemačke, Francuske i Italije – bar su neki donedavno to bili.
Iznenađenja su usledila kroz nekoliko meseci, Bregzit je progutao Kamerona, Obamu neočekivano nasledio Donald Tramp, Oland nije uspeo da podnese pritiske, a Renci je posustao na referendumu.
Osam meseci od nastanka fotografije, samo jedno od njih se i dalje drži - Angela Merkel.
Foto: Tanjug
Nedelje javnog polemisanja, debata, nesuglasica u Velikoj Britaniji konačno su rano ujutru 24. juna dobile svoje pobednike. Da, Britanci su dan ranije na biralištima većinom zaokružili opciju za izlazak iz Evropske unije.
Da je to bio kraj Unije kakvu smo poznavali do tad, bilo je jasno, ali odluka tadašnjeg britanskog premijera Dejvida Kamerona da podnese ostavku, iako ne potpuno neočekivana, iznenadila je mnoge.
Kameron se mesecima borio da ubedi britanski narod, a na crtu mu je stao tadašnji lider UKIP-a Najdžel Faraž koji je čvrsto rekao “ne“ Evropskoj uniji.
Kladionice su bile protiv Faraža, ali rezultati referenduma su na kraju pokazali drugačije cifre – 51,8 odsto za izlazak i 48,2 odsto za ostanak.
Kameron se odmah oglasio rečima da Britanija “može da preživi i bez EU“. Najavio je ostavku i odlazak iz Dauning strita do oktobra, kao i da neće on biti taj koji će aktivirati član 50 o izlasku i pokrenuti pregovore sa EU, već će to uraditi novi premijer.
“Borio sam se na ovom referendumu i glavom i srcem, ali je britanski narod odabrao da ide drugim putem, zato im je potreban novi premijer. Uvek sam se borio za to da se sa velikim odlukama suočavamo, a ne da od njih bežimo. Ponosan sam, volim svoju zemlju, i čast mi je bila da joj služim. Učiniću sve što mogu da joj pomognem da uspe“, rekao je tada Kameron.
U danima nakon referenduma Britanci su se pitali ko će i kad pokrenuti član 50 Lisabonskog sporazuma. Iako se u prvi mah mislilo da se nigde ne žuri, Kameron nije dočekao najavljivani okrobar, pa je Velika Britanija dobila novu premijerku već 13. jula – Terezu Mej.
Foto: Gettyimages
Osmogodišnja vladavina Baraka Obame polako se privela kraju. Dva mandata od po četiri godine nisu bila laka za demokratu koji će ovog meseca Belu kuću morati da prepusti nekada potpunom autsajderu Donaldu Trampu.
Jasno je da Obama nije mogao da dobije još jedan mandat, međutim niko nije mislio da će demokrate doživeti fijasko upravo zbog milijardera kojem su se u izbornoj kampanji mnogi podsmehivali zbog govora o muslimanima, migrantima i “priča iz svlačionice“.
Da je pobedila Hilari Klinton, to bi bila još jedna mala Obamina pobeda, međutim, kladionice su kao i u slučaju Bregzita omašile.
Hilari Klinton je osvojila skoro tri miliona više glasova naroda, ali su elektorski glasovi pripali Trampu. To je bio i uzrok svih novih polemika oko demokratije u SAD.
Dan nakon Trampove pobede, još aktuelni predsednik se sastao sa svojim naslednikom u Beloj kući. Razgovor je bio iza zatvorenih vrata, ali su na konferenciji za novinare dvojica lidera izjavila da je to bio “odličan sastanak“, te su stigli i da se našale sa novinarima.
Ipak, Obama jeste rekao da je zabrinut zbog pobede Donalda Trampa, ali je dodao da ga teši pomisao da je njegov naslednik više vođen pragmatizmom, a ne ideologijom.
“Da li sam zabrinut? Apsolutno. Naravno da sam zabrinut. On i ja se razlikujemo u brojnim pitanjima, ali federalna vlada i naša demokratija nisu gliser, već prekookanski brod“, rekao je on.
Obama je čini se iskoristio svaki trenutak da prodre u buduću Trampovu administraciju. Državni sekretar Džon Keri punom parom u poslednjim danima službe radi na primirju u Siriji, a Obama uvodi nove sankcije Rusiji, koje, mnogi tvrde, služe upravo za podrivanje odnosa između Trampa i Moskve.
Foto: Gettyimages
Fransoa Oland neće još dugo biti predsednik Francuske. On je 1. decembra saopštio da se neće kandidovati za svoj drugi mandat, a Francusku predsednički izbori čekaju u aprilu.
Rekordno najnepopularniji predsednik te zemlje rekao je da je svestan rizika koji nedostatak podrške, koju uživa, nosi za uspešnu kandidaturu njegove Socijalističke stranke.
Oland je prvi predsednik Francuske koji je odustao od drugog mandata od 1958, sa izuzetkom Žorža Pompidua, koji je umro na funkciji 1974. godine.
Opterećen pritiscima koji su ponajviše stvoreni nakon tragičnih terorističkih napada u Parizu i Nici, Oland nije izdržao. Socijalisti će svog kandidata za predsednika birati u toku ovog meseca, a među njima je i Manuel Vals, doskorašnji premijer, koji je favorit u anketama.
Ako bude odabran, moraće da se suoči sa kandidatom konzervativaca Fransoa Fijonom i liderkom desničarskog Nacionalnog fronta Marin Le Pen.
Foto: Tanjug
I referendum u Italiji imao je svoju žrtvu. Premijer te zemlje Mateo Renci, koji se zalagao za ustavne reforme, doživeo je poraz i odmah nakon objave rezultata najavio ostavku.
“Nameravam da podnesem ostavku. Preuzimam punu odgovornost za poraz”, rekao je Renci.
Renci je na referendumu o ustavnim promenama doživeo i teži poraz nego što su to prvobitno pokazivale ankete. Predsednik Italije Serđo Matarela zamolio ga je da sa ostavkom sačeka dok se ne usvoji budžet, što se i dogodilo kroz nekoliko dana.
Rencija je zamenio Paolo Đentiloni, a Mateo je, kako tvrdi vlasnik jedne picerije u Firenci, sada našao vremena za picu, trčanje i vožnju biciklom.
Foto: Gettyimages
Odlaske ovih lidera posmatrala je nemačka kancelarka Angela Merkel koja je nakon nekoliko meseci spekulisanja krajem novembra najavila borbu za četvrti mandat.
Ankete pokazuju da će ga verovatno i dobiti, međutim ne treba zaboraviti da i Nemačku ove godine čekaju izbori, da su ankete i kladionice u poslednje vreme omašile u važnim slučajevima, kao i da popularnost Merkelove varira.
Te varijacije ponajviše su osetne zbog migrantske krize i terorističkog napada u Berlinu koji se dogodio u decembru. Njena politika “otvorenih vrata” sve više nailazi na kritike, kako političkih suparnika, tako i naroda.
Da je u krizi, pokazali su i rezultati pokrajinskih izbora u Meklenburg – Prednjoj Pomeraniji, gde je kancelarkin CDU završio na trećem mestu i to iza nacionalističke i antiimigracione Alternative za Nemačku (AfD).
Međutim, sigurno je da Nemci u ovom trenutku ne mogu naći pravu alternativu najmoćnijoj ženi na svetu.
Foto: Gettyimages
Jasno je i to da su Evropa i svet u 2017. ušli drugačiji. Neki od najznačajnijih lidera 21. veka doneli su čvrste odluke, a ne smemo ni da pomislimo šta bi se desilo kada bi krug “palih” lidera oko Angele Merkel počeo da se širi.
Nevena Zdravković
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ukrajina poseduje neke od najnaprednijih dron tehnoloških sistema na svetu i mogla bi da doprinese međunarodnim naporima za obezbeđivanje sigurnosti u Ormuskom moreuzu, izjavio je britanski ministar za oružane snage Al Kerns tokom posete Kijevu, piše Reuters.
Iako je Čačak od davnina poznat kao prestonica srpskog pečenja, od skoro grad na Moravi biva prepoznat i po pravoj napolitanskoj pici. Pica majstori ističu da je tajna savršenstva upravo u jednostavnosti, jer se kroz svedenost najbolje oseća pravi kvalitet.
Pregovori o pristupanju između Srbije i Evropske unije počeli su 2014. godine. Beograd ima pravo da dobije grantove i sredstva za podršku pravnim reformama, piše Politika.
Sukob na Bliskom istoku traje uprkos primirju. Hezbolah je danas ispalio baraž raketa na Izrael, rekavši da je to odgovor na kršenje primirja i snažne napade na Liban, u kojima je do sad stradalo preko 300 ljudi.
Četrdeset drugi dan sukoba na Bliskom istoku obeležio je početak pregovora SAD i Irana, dok borbe ne jenjavaju – Liban je i dalje pod udarima, a tenzije u regionu ostaju visoke.
Gotovo da nema kuće u kojoj posle Uskrsa ne ostane bar desetak jaja. Mnogi se pitaju koliko dugo mogu da se jedu, a evo šta treba uzeti u obzir da biste utvrdili da li su bezbedna za jelo.
Delegat Tise biračkog mesta u Babočanu je možda učestvovao u kupovini romskih glasova, prema snimku, koji jasno pokazuje kako delegat biračkog mesta pušta dvojicu muškaraca u zgradu biračkog mesta nakon što su nešto razmenili, piše mađarski portal Mandiner.
Delegat Tise biračkog mesta u Babočanu je možda učestvovao u kupovini romskih glasova, prema snimku, koji jasno pokazuje kako delegat biračkog mesta pušta dvojicu muškaraca u zgradu biračkog mesta nakon što su nešto razmenili, piše mađarski portal Mandiner.
Rat u Ukrajini – 1.509 dan. Uskršnje primirje koje je proglasio ruski predsednik Vladimir Putin, a prihvatio njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski, stupilo je na snagu juče. Ipak, napadi se nastavljaju a Ukrajina je optužila Rusiju za čak 101 napad.
Sedam novih tornjeva opremljenih sistemima protivvazdušne odbrane "Pancir" izgrađeno je oko rezidencije ruskog predsednika Vladimira Putina u Valdaju tokom marta, čime je njihov ukupan broj porastao na 27, prenosi ruski servis Radio Liberti.
Pregovori Irana i SAD-a održani juče u pakistanskoj prestonici Islamabad završeni su bez dogovora zbog, kako se navodi, "maksimalističkih zahteva" Vašingtona.
Gotovo da nema kuće u kojoj posle Uskrsa ne ostane bar desetak jaja. Mnogi se pitaju koliko dugo mogu da se jedu, a evo šta treba uzeti u obzir da biste utvrdili da li su bezbedna za jelo.
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su veliki poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Savetnica za spavanje Natali Penikot-Kolijer objašnjava kako različit broj sati sna – od neprospavane noći do optimalnih osam sati – utiče na telo i mozak, upozoravajući da nedostatak sna može ozbiljno narušiti koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.
Večeras se u Londonu održava glamurozna ceremonija dodele nagrada Olivije (Olivier), najprestižnijeg priznanja za vrhunska ostvarenja u svetu teatra, opere i plesa.
Film "Anakonda" u trenutku kada je ugledao svetlost dana nije naišao na dobar odgovor publike i kritičara, ali ga je vreme postavilo na svoje mesto, pa se danas smatra filmskim klasikom.
Vestern parodija Mela Bruksa "Vruća sedla" (Blazing Saddles) iz 1974. godine proglašena je najsmešnijim filmom svih vremena u anketi koju je sproveo Rolling Stone.
Since their spaceflight concluded early this morning, the four astronauts have laid the groundwork for NASA to send a new crew to land on the Moon within the next two years, as well as for building a real lunar base during this decade.
NATO Secretary General Mark Rutte stated that negotiations are underway with the US, Denmark, and Greenland regarding the future of the island, and that the Alliance is aligned with US President Donald Trump on Arctic security, Anadolu reports.
Permanent Representative of Russia to the UN, Vassily Nebenzya, stated that Pristina, with the "tacit" approval of Brussels, continues to "sabotage" the establishment of the Community of Serbian Municipalities (CSM), as foreseen by the 2013 Brussels Agreement.
Procene govore da novim proizvođačima može biti potrebno i do milijardu evra ulaganja tokom prve decenije poslovanja u Nemačkoj, bez garancije da će postići značajniji tržišni udeo.
Komentari 19
Pogledaj komentare