Utorak, 01.05.2012.

14:18

"Bljesak" obeležen u Okučanima

U Okučanima u zapadnoj Slavoniji obeležena je 17. godišnjica "Bljeska", na kojoj nije bilo pomena o egzodusu 15 000 Srba iz ovih krajeva.

Izvor: Tanjug

Default images

"Bljesak, Oluja i reintegracija hrvatskog Podunavlja potporni su stubovi današnje hrvatske države", rekao je u Okučanima predsednik Hrvatskog sabora Boris Šprem.

On je istakao da su "visoka profesionalnost hrvatskih branilaca i doslednost hrvatskih građana u očuvanju mira, slobode, demokratije i osnovnih ljudskih prava i bili hrvatska ulaznica, najpre u NATO, a onda i u EU".

Zbog toga je obaveza svih hrvatskih građana da čuvaju dostojanstvo rata 90-ih i hrvatskih branilaca i da nikada nikom ne dozvole da njima manipulišu, rekao je Šprem.

On je rekao da je Bljesak, "zato što je bila pravedna, oslobodilačka i odbrambena operacija, bila osuđena na uspeh". "Bljesak je ujedno bio i prelomna tačka Domovinskog rata, koja je uverila međunarodnu zajednicu u pravednost i legitimnost hrvatskih ciljeva, kao i svu pogubnost Miloševićeve agresorske politike", rekao je šef Sabora. On je bio i jedini iz državnog vrha jer su predsednik Hrvatske Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović poslali svoje izaslanike načelnika Glavnog štaba Hrvatske vojske Dragu Lovrića i ministra odbrane Antu Kotromanovića. S njima su u Spomen parku hrvatskih vitezova, vence položili i potpredsednici Sabora iz HDZ-a, bivša premijerka Jadranka Kosor i bivši šef Sabora Vladimir Šeks.

Nakon skupa Šprem je otvorio sportske susrete veterana brodsko-posavske županije. Hrvatski mediji ističu da je 1. i 2. maja za samo 36 časova zauzeto 500 kvadratnih kilometarauz gubitke od 42 mrtva i 162 ranjena, čime je uspostavljena kontrola nad autoputem Zagreb - Beograd i železničkom prugom prema istoku Hrvatske.

Ni juče kad je Josipović primio učesnike operacije, ni danas niko iz vlasti ili medija nije rekao ni rečo zločinima nad Srbima za vreme i nakon te operacije koji su, uz egzodus 15.000 Srba u BiH, od kojih se mali broj vratio, drastično izmenili etničku sliku tog dela zemlje.

Hrvatski helsinški odbor u izveštaju iz 2003. ističe da su ubijena 83 srpska civila - 30 u napadima na izbegličke kolone, pre svega u šumi Prašnik, a 53 u svojim kućama. Dokumentaciono-informativni centar Veritas govori da je ubijeno ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i devetoro dece. Za ratne zločine nad Srbima do sada niko nije odgovarao.

Zbog toga su nevladina udruženja Dokumenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava podsetili da su već 1. maja 1995. u selu Medari, tada opština Nova Gradiška, hrvatski vojnici, na svirep način pobili 22 civila od njih 24 koliko ih se tada zateklo u selu.

"Podsećamo da su 1. maja 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske ušli u selo oko šest časova ujutro i počinili zločin nad preostalim stanovništvom. Preživele su dve mlade devojke, i to samo zato što ih je prepoznao i zaštitio jedan od pripadnika HV", navodi se u saopštenju. Od policije, državnog tužilaštva Hrvatske i sudova je zahtevan efikasniji rad na istraživanju i procesuiranju svih ratnih zločina, uz upozorenje na neprocesuiranje masakra u Medarima.

Nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum prošle sedmice podnele su krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika. Prijava je podneta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima smeštenim u nekoliko gradova, ali pre svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.

U Varaždinu je oko 500 zarobljenika s područja Pakraca, koji su se predali 4. maja, dve sedmice bilo prebijano i mučeno, ali i lišavano sna i ponižavano. Većina njih je nakon puštanja otišla konvojem UN-a u BiH.

"Bljesak" je potpuno promenio etničku strukturu tih krajeva u odnosu na 1991. jer su u kuće izbeglih Srba u velikom broju došli doseljenici iz BiH i s Kosova, pa tako i Okučani, pre rata srpska varošica, sada imaju više stanovnika Hrvata.

Tokom 2. i 3. maja po naređenju predsednika RSK Milana Martića Zagreb i neki drugi gradovi gađani su raketama pri čemu je poginulo šestoro, a ranjeno više desetina civila. Martić je u Hagu osuđen na 35 godina zatvora, između ostalog i zbog raketiranja gradova.

Obeležen Bljesak i u Beogradu i RS

U Beogradu je povodom godišnjice održan pomen srpskim žrtvama u crkvi svetog Marka u Beogradu, a na spomen ploču srpskim žrtvama proteklih ratova, u neposrednoj blizini tog hrama, položeni su venci i cveće.

Najveći broj Srba izbeglih u "Bljesku" živi sada u Republici Srpskoj, BiH. Oni su sa mosta u Gradiški, nazvanog Most spasa, danas bacili cveće u reku Savu, što čine svakog 1. maja u godinama posle svog egzodusa, a u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u tom gradu u RS služen je pomen.

Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je u Gradišci na obeležavanju 17. godišnjice egzodusa Srba tokom "Bljeska" da za ubistva srpskih civila iz Zapadne Slavnije do sada niko nije odgovarao i pozvao sve nadležne institucije da zbog mira i tolerancije nađu i procesuiraju odgovorne i nalogodavce ubijanja civila.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

35 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Nemci, prekinite": Ustale članice EU

Grupa srednjoevropskih zemalja traži od Evropske komisije da Nemačkoj naloži ukidanje nameta na izvoz gasa, jer potkopava njihovu energetsku sigurnost, prema dokumentu koji je Rojters dobio na uvid.

19:17

29.5.2024.

20 h

Šestomesečna zabrana

Gurović izbačen iz srpske košarke

Milanu Guroviću, treneru Reala, izrečena je šestomesečna zabrana vođenja tog tima, posle masovne tuče u kojoj je učestvovao, a koja je izbila na meču sa KK Vizurom.

11:33

29.5.2024.

1 d

Podeli: