Na referendumu o statusu ukrajinskog poluostrva Krim do 17 časova po lokalnom vremenu, glasalo je 80 odsto građana, podaci su sajta referenduma o statusu Krima.
Ove podatke, međutim, treba uzeti sa rezervom, s obzirom na to da su hakeri ranije napali sajt referenduma o statusu Krima.
Prema ranijim podacima, do 14 sati glasalo je 54 odsto građana.
I glasači u istorijskom pomorskom gradu na Krimu, Sevastopolju, izašli su na referendum na kojem se odlučuje o sudbini poluostrva, a u tom gradu, koji je izuzetno proruski orijentisan, danas na mnogim automobilima, autobusima, kućama i zgradama vijori ruska zastava, prenosi "Glas Rusije".
Ruska agencija Ria Novosti navodi da, prema rezltatima anketa, 93% je za pripajanje Krima Rusiji, prenosi BBC. Kako javlja, britanski javni servis, građani rezultate čekaju na ulici, na trgu Lenjina u Simferopolju, gde se održava i koncert.
Međunarodni posmatrači koji nadgledaju referendum o statusu Krima zasad nisu uočili nikakve neregularnosti, ističe Mateuš Piskorski, šef posmatračke misije.
Piskorski ističe da se registruje velika izlaznost i da su "krimski Tatari veoma aktivni učesnici referenduma", prenosi Itar-Tas.
I posmatrač iz Španije, poslanik katalonskog parlamenta Enrike Raveljo, ističe veliku izlaznost i podvlači kako se "referendum odvija slobodno, bez ikakvih pritisaka".
Raveljo je takodje primetio kako na Krimu postoji "mnogo veća sloboda" nego u njegovoj Kataloniji. On podseća da Kataonija namerava da sličan referendum održi u novembru, što podržava 80 odsto katalonskog stanovništva, ali da vlada Španije upozorava da neće dozvoliti održavanje tog referenduma. "Možda Katalonci neće moći da glasaju tako slobodno kao vi danas", ističe Raveljo.
On napominje kako se situacija na Krimu, gde je stigao juče, mnogo razlikuje od one koju opisuju zapadni mediji. Mediji u Španji su, na primer, pisali kako ruska vojska kontroliše krimske aerodrome, ali Raveljo ističe kako nije video nijednog ruskog vojnika na aerodromu, kao i da nisu tačne priče kako ruski vojnici teraju stanovnike Krima da glasaju.
Šef posmatračke misije Piskorski naglašava da se referendum odvija mirno i da njegov tim nije uočio nijedno kršenje izbornih propisa. Prvi rezultati se, po njemu, mogu očekivati u podne po lokalnom vremenu (odnosno u 14 časova po moskovskom).
Prethodnih dana su neki lideri krimskih Tatara apelovali na ovu manjinu da ne izlazi na referendum, medjutim, izlaznost u oblastima naseljenih Tatarima je velika, što Piskorski ocenjuje kao veoma bitno.
U devetočlanom timu posmatrača krimskog referenduma iz gornjeg doma ruske Dume, koji su došli po pozivu Vrhovnog saveta Krima, ističu da je, uprkos kišnom vremenu, izlaznost veoma velika i da su mnogi Krimljani čekali na glasačkim mestima i pre njihovog otvaranja, kao da dolaze i čitave porodice, uključujući i decu.
Simferopolj: Na referendumu glasaju i krimski Tatari
Predsednik krimske vlade Sergej Aksjonov izjavio je danas da na referendumu o status Krima glasaju i krimski Tatari, a agencija Kriminform javlja da je na biračkom mestu u Bahčisaraju, administrativnom centru istoimene oblasti u centralnom delu poluostrva, glasalo za prva tri sata više od trećine birača sa pravom glasa.
"Odziv je već blizu 30 odsto i to uz uzimanje u obzir ljudi koji su dodatno uneti u birački spisak. Krimski Tatari dolaze porodično iz različitih četvrti i učestvuju u glasanju", rekla je krimskoj agenciji predstavnica za štampu bahčisarajske gradske vlasti Julija Bekirova, dodajući da bi odziv mogao biti i sto odsto.
Prema njenim rečima, visoka izlaznost izazvana je svešću ljudi koji rešavaju sudbinu Krima. "Ljudi polažu velike nade u svoju i budućnost svoje dece, zato smatraju da im je dužnost da dođu na biračka mesta. Čak i oni koji rade u Sevastopolju dolaze da bi glasali", rekla je ona.
Ranije danas zajednica krimsko-tatarskog naroda okupljena u tzv. Medžlisu obratila se Organizaciji islamske saradnju (OIS) od koje traže pomoć u traženju puta za rešenje krize oko Krima, kao i Vrhovnoj radi Ukrajine (skupštini) i "čitavom ukrajinskom narodu" ističući da krimsk
Tatari treba da imaju pravo na samoopredeljenje na Krimu u sastavu Ukrajine.
Naglašavajući da priznaju Ukrajinu kao suverenu i nezavisnu državu u postojećim granicama, Medžlis (skupština) krimskotatarskog naroda ističe da ne priznaje današnji referendum o statusu Krima i "odlučno osuđuje akt agresije Rusije i plan za aneksiju Krima (…) kao grubo kršenje međunarodnog prava", prenela je agencija Ukrinform.
"Kategorički odbijamo svaki pokušaj da se budućnost Krima odredi bez slobodnog izražavanja volje krimskotatarskog naroda - autohtonog naroda Krima", navodi se u saopštenju koje je prenela ukrajinska državna agencija.
Krimska skupština je 6. marta donela načelnu odluku o pristupanju Rusiji s pravom subjekta federacije, a na referendumu građani odgovaraju na dva pitanja - "Da li ste za ujednjenje Krima i Rusije s pravom subjekta Ruske Federacije?" i "Da li ste za obnavljanje Ustava Republike Krim iz 1992. godine i status Krima kao dela Ukrajine?".
Prema statističkim podacima iz decembra prošle godine, Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa (58,5 odsto), Ukrajinaca (24,3 odsto) i krimskih Tatara (12,1 odsto).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 25
Pogledaj komentare