Zaustavljanje Srbije na putu ka EU, pogotovo na duže vreme, nije dobro ni za Srbiju ni za region i EU, smatra Martin Slecinger, stručnjak Centra "Vudro Vilson".
"Mislim da to sada uviđaju i najveći protivnici vaše kandidature u EU, ali i u Vašingtonu", ističe on u intervjuu za sutrašnje izdanje "Večernjih novosti".
Slecinger napominje da tenzije na severu Kosova uoči donošenja odluke vrha EU, kao i ekonomska kriza u Evropi, svakako nisu pogodovale Srbiji.
"Međutim, sve to je zapravo bilo traženje alibija za zaustavljanje Srbije na evropskom putu. Dugo su to bili Holandija i uslov saradnje sa Haškim tribunalom, a sada je tu rampu spustila Nemačka, postavljajući zahteve oko Kosova, jer ne želi u evropskoj porodici još jednu zemlju sa problemima", objašnjava on.
Na pitanje novinara da li Amerika pritiska Nemačku da drži tvrdu liniju kada je reč o statusu kandidata za Srbiju, kako bi Beograd bio kooperativniji u rešavanju kosovskog pitanja, kaže:
"Nije tajna da je Vašington blisko sarađivao sa Berlinom tokom devedesetih i dešavanja u bivšoj Jugoslaviji. SAD i Nemačka su bile dve ključne zemlje u tom procesu. Nemačka je imala loše odnose sa Srbijom od početka raspada SFRJ i oni do danas nisu normalizovani u punom obimu. Berlin je, uostalom, prvi priznao nezavisnu Hrvatsku i Sloveniju, što je, po meni, bila greška. Nemačka, a sa njom i Austrija, sada ima presudni uticaj u EU. Mislim da Vašington polako uviđa sve mane takvog odnosa snaga i da bi radije da se i Francuska, Velika Britanija, ali i skandinavske zemlje malo više pitaju pri donošenju odluka".
U vrhu američke administracije, prema njegovim rečima, i dalje ima ljudi koji smatraju da Srbija nije dovoljno kažnjena za sve što se u prošlosti dešavalo na Balkanu.
"Ali, iznad svega, SAD na Balkanu zanimaju mir i stabilnost, jer su joj Irak i Avganistan dovoljna briga, i ne žele još jedno žarište. Takođe, Ameriku brine i jačanje antievropskih snaga u Srbiji, kojima ide naruku odluka da vam se ne dodeli kandidatura. Zato Amerika sada pokušava da pritisne Berlin da popusti", ističe Slecinger.
Ipak, on smatra da će to biti dovoljno da martovska odluka Evropskog saveta bude u korist Srbije.
"I Berlin polako uviđa da zeleno svetlo za kandidaturu Evropi donosi više koristi nego štete, jer će proći još mnogo godina dok Srbija ne stekne uslove da postane punopravni član", naglašava stručnjak vašingtonskog Centra "Vudro Vilson".
Slecinger smatra da je "priznavanje nezavisnosti definitivno bila greška" SAD.
"Trebalo je voditi potpuno drugačiju politiku. Ali nije kasno da se stvari donekle isprave. Ako smo već aminovali menjanje granica Srbije, morali smo tu opciju da ostavimo i za samo Kosovo, jer bi to moglo da bude dobro rešenje. To ne mora da bude klasična podela teritorije, već neka vrsta prilagođavanja granica na KiM. O tome bi moglo da se razgovara u okviru dijaloga Beograda i Prištine, da se Srbima, pogotovo na severu, da široka autonomija, a da Albanci zauzvrat dobiju nešto drugo", objašnjava on.
Organizovanje međunarodne konferencije, neke vrste „Dejtona“ za Kosovo, koje traži Beograd, za Slecingera je "dobra ideja, koja nikome ne mora da šteti - ni Srbiji, ni Albancima, ni međunarodnoj zajednici".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Grčki list Demokratija objavio tekst u kome je navedeno da se sprema nova izdaja Srba, jer je Grčka spremna da podrži "ludački" zahtev da se zločin u Srebrenici proglasi genocidom zato što to od nje traže Nemci.
Francuska podržava kompanije koje veruju u nju, rekao je njen predsednik Emanuel Makron u intervjuu objavljenom u sredu, odgovarajući na pitanje o mogućnosti da naftni gigant TotalEnergies zatraži upis na američku berzu.
Komentari 17
Pogledaj komentare