Koliko je realno da Rusija plati Ukrajini reparacije?
Rezolucija Generalne skupštine UN poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Shutterstock/kibri_ho
Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija.
Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju ubediti da plati ratnu odštetu koju je njena vojska počinila u susednoj zemlji. Rezolucija Generalne skupštine UN kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. novembra 94 glasa. Protiv je glasalo 14 država, a 73 su bile uzdržane.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal procenio je direktnu fizičku štetu u septembru na 326 milijardi američkih dolara. Sumu su verifikovali stručnjaci Svetske banke, rekao je Šmihal na jednom sastanku u Briselu. Ona će se verovatno dalje povećati do kraja rata. Rusija je već odbacila rezoluciju. Dokument je „pravno beznačajan“, kaže ruski diplomata UN Vasilij Nebensja.
Kada se isplaćuju reparacije?
Reparacije su u osnovi kompenzacije koje država vrši za štetu prouzrokovanu njenim krivičnim delima. Stručnjak za međunarodno pravo Paul Gragl sa Univerziteta u Gracu objašnjava da iznose i vrstu plaćanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon završetka rata.
Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadašnje Nemačko carstvo nakon poraza u Prvom svetskom ratu 1918: potraživanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, trebalo je da se isplaćuju decenijama. Savezna Republika Nemačka, kao pravni naslednik Nemačkog carstva, poslednji transfer izvršila je 2010. Nemačka je i posle Drugog svetskog rata morala da plati reparacije saveznicima.
Postoji nekoliko drugih primera reparacija u modernoj istoriji. Ovo takođe uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990/91. Osnov za isplate bile su rezolucije Saveta bezbednosti UN. One se smatraju presedanom, što je takođe naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Generalnoj skupštini UN, kaže Paula Rajn-Fišer sa Akademije za evropsku zaštitu ljudskih prava Univerziteta u Kelnu.
Kako bi Rusija mogla biti primorana da plati?
Rezolucije Generalne skupštine UN nisu pravno obavezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice, kaže Pol Gragl. „To izražava političku nameru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna da nadoknadi ovu štetu", rekao je Gragl.
Paula Rajn-Fišer takođe govori o političkom signalu. Rusiju je teško ubediti da plaća reparacije preko postojećih međunarodnih mehanizama. „Postoji problem nadležnosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija (čije su odluke pravno obavezujuće – napomena urednika). On ima nadležnost samo ako su se obe države složile da postanu stranke u postupku. Sud već razmatra tužbu Ukrajine protiv Rusije zbog kršenja konvencije o genocidu, ali će u ovom slučaju isplate odštete biti ograničene“, objašnjava ekspertkinja.
Pravno obavezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao da donese Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS), smatra Rajn-Fišer. „On je nadležan za presude pojedincima za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločine agresije, iako MKS ne može da procesuira zločine agresije ruskih donosilaca odluka. Zato što je za procesuiranje ovog zločina potrebna rezolucija Saveta bezbednosti UN, koju bi Rusija blokirala vetom kao njegova stalna članica."
Prema ekspertkinji, treća instanca koja bi teoretski mogla da obaveže Rusiju da plati reparacije je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se povukla iz Saveta Evrope u martu 2022. a od septembra 2022. nije više ni visoka ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima, tako da od tada više ne podleže odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Sud bi jedino mogao da naloži Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi štetu za razaranja koja su se dogodila između februara i septembra 2022, objašnjava Paula Rajn-Fišer.
Ruska imovina kao reparacije?
Trenutno se razgovara i o tome da li bi ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija mogla biti iskorišćena za plaćanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcionisanih ruskih kompanija, imovini privatnih lica i deviznim rezervama ruske centralne banke.
Ali, „Naravno da postoji pravna razlika između ’zamrzavanja imovine’ i ’konfiskacije imovine’“, kaže stručnjak za međunarodno pravo Gragl.
„Zamrzavanje znači da se ovo dešava samo privremeno. Konfiskacija ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije moguća bez pravnog osnova", smatra Rajn-Fišer. Međutim, međunarodna arbitražna komisija još ne postoji, a odluka o konfiskaciji od strane domaćih sudova uključuje velike pravne komplikacije.
Mirovni ugovor kao idealno rešenje
Po mišljenju Rajn-Fišer, ukidanje sankcija Rusiji u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično sa pravne tačke gledišta. Mirovni ugovor u kojem se Rusija obavezuje da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala je idealno rešenje.
„Ali, nažalost, to je malo verovatno u trenutnoj situaciji“, kaže stručnjak.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Juče, 14. septembra 2026. godine, počela je isplata jednokratne pomoći za korisnike koji su se zaključno sa 25. avgustom 2026. godine nalazili u službenim evidencijama.
Dok se u Evropi uglavnom raspravlja o tome koliko će poskupeti benzin i dizel, kombinacija rasta prinosa na američke dugoročne obveznice i skupe energije već izaziva ozbiljne ekonomske i političke posledice širom sveta.
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina u narednih sedam dana biće više za dva dinara i litar dizela će koštati 236 dinara, a benzina (BMB 95) 207 dinara, saznaje Tanjug.
Akcionarsko društvo Fabrika reznog alata Čačak u stečaju biće ponuđeno na prodaju kao pravno lice, metodom javnog nadmetanja, 21. oktobra u podne po početnoj ceni od 48,125 miliona dinara.
Obnovljivi izvori energije učestvovali su sa 54,1 odsto u proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji u drugom tromesečju ove godine, što je blagi pad u odnosu na 54,3 odsto iz istog perioda 2025. godine, objavio je Evrostat.
Ministri finansija Evropske unije razmatraće danas mogućnost uvođenja poreza na ekstraprofit energetskih kompanija na nivou cele EU zbog skoka cena nafte i gasa.
Venecuelanska vlada i opozicija blizu su postizanja dogovora o premeštanju zlatnih rezervi centralne banke, vrednih oko 4 milijarde dolara, iz Banke Engleske u Federalnu rezervnu banku Njujorka.
Proizvođačke cene u Nemačkoj porasle su u avgustu 4,6 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, više nego što su očekivali analitičari, saopštio je danas nemački Savezni zavod za statistiku.
Rat u Ukrajini – 1.667. dan. Više od 350 dronova letelo je ka Moskovskoj oblasti od četvrtka uveče, izjavio je danas gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin. Rusija je kasno sinoć napala Dnjepar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se danas lideru Ukrajine Volodimiru Zelenskom na gostoprimstvu i prilici da tokom samita Karpatske inicijative razmene mišljenja o pitanjima važnim za obe zemlje i čitav region.
Potpredsednica Glavnog odbora i članica Predsedništva Srpske napredne stranke Ana Brnabić poručila je danas u predizbornom spotu za listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" da se ne sme dozvoliti da Srbija ponovo bude među zemljama gubitnicama.
Brat princeze Dajane, grof Čarls Spenser, u novim memoarima tvrdi da je kraljica Elizabeta II nakon Dajanine smrti ponudila da joj posthumno vrati titulu "Njeno kraljevsko visočanstvo".
Meštani su za AP rekli da sumnjaju da je popularno biljno alkoholno piće sa visokim procentom alkohola, poznato kao "Monkey Tail", bilo pomešano sa metanolom, što je dovelo do smrtnih slučajeva.
Bademi mogu biti koristan deo ishrane za kontrolu holesterola. Saznajte kako vlakna, biljni steroli, zdrave masti i vitamin E iz badema mogu uticati na LDL holesterol i zdravlje srca.
Iz Instituta za transfuziju krvi (ITK) Srbije danas je upućen apel svim građanima da daju krv, jer ni septembar, ni povratak sa godišnjih odmora nisu povećali rezerve krvi i one su u ovom trenutku drastično smanjene.
Serija prati 50-godišnju razvedenu ženu u potrazi za ljubavlju i seksualnim ispunjenjem, dok istovremeno brine o svojim bolesnim roditeljima i pokušava da odgaja sina koji bi već trebalo da bude odrastao.
"Pritajeno Zlo" tako na veliko platno donosi spoj horora, akcije, praktičnih efekata i atmosfere video-igre, uz priču koja publiku ne stavlja u ulogu posmatrača, već je vodi pravo u središte haosa.
Vilnius’ evacuation plan includes a route toward Poland in the event of a military threat or major crisis, said Žygimantas Solovjovas, head of the Civil Protection Department of the Vilnius City Municipality, on Wednesday.
Images of migrants crossing into the Spanish North African enclave of Ceuta have fueled support for far-right parties in the European Union, EU Migration Commissioner Magnus Brunner said today.
Serbian President Aleksandar Vučić arrived today at the Carpathian Initiative Summit in the mountain village of Huta, Ukraine, saying upon his arrival that it was important for Serbia to participate in the gathering.
An increasing number of Russians fear that President Vladimir Putin could order a new wave of mass mobilization for the war in Ukraine after the parliamentary elections taking place this week.
Slovak Prime Minister Robert Fico said he has no intention of fulfilling Slovakia’s obligations under Article 5 of NATO, nor of participating in the defense of an ally in the event of a Russian attack.
Mercedes je predstavio C 300 Electric, jeftiniju verziju električne C-klase sa dva motora, pogonom na sva četiri točka i dometom do 690 kilometara. Razlika u odnosu na C 400 iznenađujuće je mala.
Analiza podataka iz bolnica pokazuje da su padovi sa električnih trotineta najčešće povezani sa povredama ruku i ramena, dok alkohol drastično povećava rizik od teških povreda glave.
Hibridi su sve popularniji i među kupcima polovnjaka, ali izbor se ne završava na Toyoti Prius. Ovo je pet manje očekivanih modela koji nude štedljivost, praktičnost ili čak pogon na sva četiri točka.
Volvo najavljuje najveće proširenje game u svojoj istoriji: do 2030. godine predstaviće 13 potpuno novih modela, uključujući električne i hibridne automobile, ali i nove karoserijske forme.
Komentari 46
Pogledaj komentare