Koliko je realno da Rusija plati Ukrajini reparacije?
Rezolucija Generalne skupštine UN poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Shutterstock/kibri_ho
Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija.
Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju ubediti da plati ratnu odštetu koju je njena vojska počinila u susednoj zemlji. Rezolucija Generalne skupštine UN kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. novembra 94 glasa. Protiv je glasalo 14 država, a 73 su bile uzdržane.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal procenio je direktnu fizičku štetu u septembru na 326 milijardi američkih dolara. Sumu su verifikovali stručnjaci Svetske banke, rekao je Šmihal na jednom sastanku u Briselu. Ona će se verovatno dalje povećati do kraja rata. Rusija je već odbacila rezoluciju. Dokument je „pravno beznačajan“, kaže ruski diplomata UN Vasilij Nebensja.
Kada se isplaćuju reparacije?
Reparacije su u osnovi kompenzacije koje država vrši za štetu prouzrokovanu njenim krivičnim delima. Stručnjak za međunarodno pravo Paul Gragl sa Univerziteta u Gracu objašnjava da iznose i vrstu plaćanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon završetka rata.
Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadašnje Nemačko carstvo nakon poraza u Prvom svetskom ratu 1918: potraživanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, trebalo je da se isplaćuju decenijama. Savezna Republika Nemačka, kao pravni naslednik Nemačkog carstva, poslednji transfer izvršila je 2010. Nemačka je i posle Drugog svetskog rata morala da plati reparacije saveznicima.
Postoji nekoliko drugih primera reparacija u modernoj istoriji. Ovo takođe uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990/91. Osnov za isplate bile su rezolucije Saveta bezbednosti UN. One se smatraju presedanom, što je takođe naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Generalnoj skupštini UN, kaže Paula Rajn-Fišer sa Akademije za evropsku zaštitu ljudskih prava Univerziteta u Kelnu.
Kako bi Rusija mogla biti primorana da plati?
Rezolucije Generalne skupštine UN nisu pravno obavezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice, kaže Pol Gragl. „To izražava političku nameru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna da nadoknadi ovu štetu", rekao je Gragl.
Paula Rajn-Fišer takođe govori o političkom signalu. Rusiju je teško ubediti da plaća reparacije preko postojećih međunarodnih mehanizama. „Postoji problem nadležnosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija (čije su odluke pravno obavezujuće – napomena urednika). On ima nadležnost samo ako su se obe države složile da postanu stranke u postupku. Sud već razmatra tužbu Ukrajine protiv Rusije zbog kršenja konvencije o genocidu, ali će u ovom slučaju isplate odštete biti ograničene“, objašnjava ekspertkinja.
Pravno obavezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao da donese Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS), smatra Rajn-Fišer. „On je nadležan za presude pojedincima za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločine agresije, iako MKS ne može da procesuira zločine agresije ruskih donosilaca odluka. Zato što je za procesuiranje ovog zločina potrebna rezolucija Saveta bezbednosti UN, koju bi Rusija blokirala vetom kao njegova stalna članica."
Prema ekspertkinji, treća instanca koja bi teoretski mogla da obaveže Rusiju da plati reparacije je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se povukla iz Saveta Evrope u martu 2022. a od septembra 2022. nije više ni visoka ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima, tako da od tada više ne podleže odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Sud bi jedino mogao da naloži Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi štetu za razaranja koja su se dogodila između februara i septembra 2022, objašnjava Paula Rajn-Fišer.
Ruska imovina kao reparacije?
Trenutno se razgovara i o tome da li bi ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija mogla biti iskorišćena za plaćanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcionisanih ruskih kompanija, imovini privatnih lica i deviznim rezervama ruske centralne banke.
Ali, „Naravno da postoji pravna razlika između ’zamrzavanja imovine’ i ’konfiskacije imovine’“, kaže stručnjak za međunarodno pravo Gragl.
„Zamrzavanje znači da se ovo dešava samo privremeno. Konfiskacija ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije moguća bez pravnog osnova", smatra Rajn-Fišer. Međutim, međunarodna arbitražna komisija još ne postoji, a odluka o konfiskaciji od strane domaćih sudova uključuje velike pravne komplikacije.
Mirovni ugovor kao idealno rešenje
Po mišljenju Rajn-Fišer, ukidanje sankcija Rusiji u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično sa pravne tačke gledišta. Mirovni ugovor u kojem se Rusija obavezuje da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala je idealno rešenje.
„Ali, nažalost, to je malo verovatno u trenutnoj situaciji“, kaže stručnjak.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona – u Francuskoj i u matičnoj Nemačkoj – navodeći kao razlog “nekontrolisani” skok jeftinog uvoza.
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru.
U Austriji je juče otvoren novi železnički tunel Koralm dužine 33 kilometra koji spaja Grac i Klagenfurt, kroz koji će se vozovi kretati brzinom do 250 kilomatara na sat, preneli su lokalni mediji.
Cene nafte danas su pale blizu najnižeg nivoa u skoro dva meseca pre svega zbog stalnih rizika od prekomerne ponude, dok investitori prate razvoj situacije u vezi s novom rundom mirovnih pregovora o Ukrajini.
Ratni dronovi koje je Ukrajina razvila proizvodiće se u "industrijskoj količini" u Nemačkoj, kroz saradnju ukrajinske firme Frontlajn robotiks i nemačkog Kvantum sistemsa.
Do 17.20 časova u Srbiji je predato 193.015 zahteva za legalizaciju kroz program države Srbije pod nazivom "Svoj na svome", a koji je donesen na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Rat u Ukrajini – 1.391. dan. Druga runda pregovora između Ukrajine i Sjedinjenih Država o mirovnom planu je održana je u Berlinu, a pregovorima je prisustvovao ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i evropski partneri su se tokom pregovora koji se danas održavaju u Berlinu dogovorili o parametrima za postizanje mira u Ukrajini, prenosi ukrajinska agencija Ukrinform, pozivajući se na saopštenje evropskih lidera.
Dnevne novine u Srbiji za utorak, 16. decembar 2025. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose eksluzivne priče.
U Vojvodini, Beogradu, kao i u većem delu Mačve, večeras oblačno i tmurno, po kotlinama jugozapadne i južne Srbije maglovito, a u ostalim predelima pretežno vedro, saopštio je večeras Republičkog hidro-meteorološkog zavoda (RHMZ).
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je slovačkog premijera Roberta Fica da poseti Sjedinjenje Američke Države sredinom 2026. godine kako bi potpisali sporazum o saradnji dve zemlje u oblasti nuklearne energije, saopštio je danas Fico.
Vesti o smrti Roba Rajnera i njegove supruge potresle su Holivud, ali i čitav svet. Dok se prijatelji opraštaju od poznatog para, u javnosti sve više cure detalji pre tragedije.
Američka pevačica Maraja Keri nastupiće 6. februara na stadionu San Siro na otvaranju Zimskih olimpijskih igara Milano-Cortina d’Ampezzo, objavili su organizatori.
Film "Jedna bitka za drugom" (One Battle After Another) u produkciji Warner Bros. Pictures-a, koji je napisao, režirao i producirao Pol Tomas Anderson, imaće globalnu striming premijeru na HBO Max-u u petak, 19. decembra.
Muzika je ključan deo atmosfere, a nakon što se hit Kejt Buš "Running Up That Hil" vratio na svetske top-liste zahvaljujući četvrtoj sezoni, tvorci serije sada najavljuju novo muzičko iznenađenje.
Koncert "Velikog prezira" u Beogradu, tradicionalno na kraju godine – 20. decembra u Dorćol placu. Članovi benda poručuju da će ove godine biti "Još bolje i još intenzivnije nego prošle godine".
Božićna mini-serija "Man vs Baby" (Čovek protiv bebe) na Netflixu, u kojoj glumi Rovan Atkinson, brzo se popela na vrh liste gledanosti striming platforme.
Photographs from Gaza Strip have been shocking the world for years. Images of wounded, killed and starving children, destroyed hospitals and schools, slain families have become a symbol of civilian suffering—something that even ceasefires have failed to stop.
Serbian President Aleksandar Vučić met with a senior World Bank delegation led by Charles Cormier, Director for Regional Infrastructure for Europe and Central Asia.
In the terrorist attack that took place yesterday at Bondi Beach, the deaths of at least 15 civilians have been confirmed, many of whom were attending the celebration of the first day of the Jewish holiday Hanukkah.
Letelica se već koristi za ekološke patrole, inspekcije naftovoda i gasovoda i praćenje novih energetskih postrojenja. Takođe se koristi za snabdevanje ostrva, praćenje gradskog saobraćaja...
Komentari 46
Pogledaj komentare