Koliko je realno da Rusija plati Ukrajini reparacije?
Rezolucija Generalne skupštine UN poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Shutterstock/kibri_ho
Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija.
Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju ubediti da plati ratnu odštetu koju je njena vojska počinila u susednoj zemlji. Rezolucija Generalne skupštine UN kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. novembra 94 glasa. Protiv je glasalo 14 država, a 73 su bile uzdržane.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal procenio je direktnu fizičku štetu u septembru na 326 milijardi američkih dolara. Sumu su verifikovali stručnjaci Svetske banke, rekao je Šmihal na jednom sastanku u Briselu. Ona će se verovatno dalje povećati do kraja rata. Rusija je već odbacila rezoluciju. Dokument je „pravno beznačajan“, kaže ruski diplomata UN Vasilij Nebensja.
Kada se isplaćuju reparacije?
Reparacije su u osnovi kompenzacije koje država vrši za štetu prouzrokovanu njenim krivičnim delima. Stručnjak za međunarodno pravo Paul Gragl sa Univerziteta u Gracu objašnjava da iznose i vrstu plaćanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon završetka rata.
Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadašnje Nemačko carstvo nakon poraza u Prvom svetskom ratu 1918: potraživanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, trebalo je da se isplaćuju decenijama. Savezna Republika Nemačka, kao pravni naslednik Nemačkog carstva, poslednji transfer izvršila je 2010. Nemačka je i posle Drugog svetskog rata morala da plati reparacije saveznicima.
Postoji nekoliko drugih primera reparacija u modernoj istoriji. Ovo takođe uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990/91. Osnov za isplate bile su rezolucije Saveta bezbednosti UN. One se smatraju presedanom, što je takođe naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Generalnoj skupštini UN, kaže Paula Rajn-Fišer sa Akademije za evropsku zaštitu ljudskih prava Univerziteta u Kelnu.
Kako bi Rusija mogla biti primorana da plati?
Rezolucije Generalne skupštine UN nisu pravno obavezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice, kaže Pol Gragl. „To izražava političku nameru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna da nadoknadi ovu štetu", rekao je Gragl.
Paula Rajn-Fišer takođe govori o političkom signalu. Rusiju je teško ubediti da plaća reparacije preko postojećih međunarodnih mehanizama. „Postoji problem nadležnosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija (čije su odluke pravno obavezujuće – napomena urednika). On ima nadležnost samo ako su se obe države složile da postanu stranke u postupku. Sud već razmatra tužbu Ukrajine protiv Rusije zbog kršenja konvencije o genocidu, ali će u ovom slučaju isplate odštete biti ograničene“, objašnjava ekspertkinja.
Pravno obavezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao da donese Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS), smatra Rajn-Fišer. „On je nadležan za presude pojedincima za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločine agresije, iako MKS ne može da procesuira zločine agresije ruskih donosilaca odluka. Zato što je za procesuiranje ovog zločina potrebna rezolucija Saveta bezbednosti UN, koju bi Rusija blokirala vetom kao njegova stalna članica."
Prema ekspertkinji, treća instanca koja bi teoretski mogla da obaveže Rusiju da plati reparacije je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se povukla iz Saveta Evrope u martu 2022. a od septembra 2022. nije više ni visoka ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima, tako da od tada više ne podleže odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Sud bi jedino mogao da naloži Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi štetu za razaranja koja su se dogodila između februara i septembra 2022, objašnjava Paula Rajn-Fišer.
Ruska imovina kao reparacije?
Trenutno se razgovara i o tome da li bi ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija mogla biti iskorišćena za plaćanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcionisanih ruskih kompanija, imovini privatnih lica i deviznim rezervama ruske centralne banke.
Ali, „Naravno da postoji pravna razlika između ’zamrzavanja imovine’ i ’konfiskacije imovine’“, kaže stručnjak za međunarodno pravo Gragl.
„Zamrzavanje znači da se ovo dešava samo privremeno. Konfiskacija ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije moguća bez pravnog osnova", smatra Rajn-Fišer. Međutim, međunarodna arbitražna komisija još ne postoji, a odluka o konfiskaciji od strane domaćih sudova uključuje velike pravne komplikacije.
Mirovni ugovor kao idealno rešenje
Po mišljenju Rajn-Fišer, ukidanje sankcija Rusiji u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično sa pravne tačke gledišta. Mirovni ugovor u kojem se Rusija obavezuje da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala je idealno rešenje.
„Ali, nažalost, to je malo verovatno u trenutnoj situaciji“, kaže stručnjak.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vladajuća koalicija u Nemačkoj postigla je konačan dogovor o potpunom ukidanju kontroverznog zakona o energetici prethodne vlade (tzv. Habekov zakon o grejanju) i uvođenju novog Zakona o modernizaciji zgrada (GMG).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se priprema paket mera za penzionere koji će im mnogo značiti, pogotovo onim siromašnijima i najavio da će njihovi džepovi biti značajno puniji u kratkom vremenskom periodu.
Vlada je na sednici dala podršku saradnji u realizaciji projekta uspostavljanja proizvodnje municije malog kalibra u Hrvatskoj u partnerstvu sa Bereta Holdingom.
Zamenik premijera Severne Makedoniie i ministar transporta Aleksandar Nikoloski najavio je da će u 2031. njegova zemlja imati brzu železnicu od granice sa Srbijom do granice sa Grčkom.
Par takozvanih "premijum" dinja sa japanskog ostrva Hokaido, prodat je danas na aukciji za rekordnih 5,8 miliona jena, što odgovara iznosu od oko 31.000 evra.
U kanadskoj pokrajini Alberta 19. oktobra biće održan referendum na kojem će građani odlučivati da li pokrajina treba da ostane deo Kanade ili da pokrene pravni proces za održavanje obavezujućeg glasanja o otcepljenju, prenosi BBC.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija snažna država koja je spremna da se obračuna sa kriminalom i da u zemlji više nema zaštićenih pojedinaca.
Sukob na Bliskom istoku – 84. dan. Iran i Amerika još nisu postigli dogovor, a Tramp i Netanjahu nemaju dogovor o budućem smeru sukoba. Teheran insistira da visoko obogaćeni uranijum ostane u zemlji.
Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo predstavlja veoma visok rizik za tu zemlju, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO), podigavši procenu opasnosti.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Regionalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Afriku Mohamed Jakub Džanabi izjavio je danas da bi bilo pogrešno potceniti rizik koji predstavlja epidemija ebole.
Nutricionisti upozoravaju da ishrana ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja bubrega, a posebno preporučuju povrće poput cvekle, brokolija, crvene paprike, luka i boranije.
Engleska verzija pesme "Baby Shark", planetarno popularnog dečjeg hita južnokorejske obrazovne kompanije The Pinkfong Company, premašila je milijardu strimova na platformi Spotifaj.
Način na koji danas odgajamo decu, nije prirodan i podrazumevan, makar je to osovna misao i premisa ove knjige Roditeljsko gnezdo, koja je izazvala veliku globalnu pažnju.
U toku je snimanje priče o ljubavi, ambiciji, usponima i padovima jednog od najvažnijih autorskih tandema regionalne muzičke scene, inspirisane životom i stvaralaštvom Marine Tucaković i Aleksandra Fute Radulovića, a koja će se emitovati na TV Prva.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky confirmed that Ukrainian forces used long-range drones to strike a Russian oil refinery located 700 kilometers from the Ukrainian border during the night of May 21–22.
Republicans have postponed a vote on a bill that would require President Trump to withdraw from the war with Iran, while Democrats and some Republicans are calling for Congress to reclaim its war powers authority.
Although most attention is focused on the deadlock in US-led peace talks and recent successful Ukrainian drone strikes on Russian refineries, Western policymakers should not ignore Ukraine’s northern border with Belarus, writes The Kyiv Independent.
Authorities in the Democratic Republic of the Congo have confirmed an Ebola case in South Kivu province, hundreds of kilometers away from the epicenter of the outbreak in Ituri province.
Today in Serbia, it will be partly cloudy. The northern parts will mostly remain dry, while in other regions rain, showers, and thunderstorms are expected. In the afternoon, these storms may locally bring hail or sleet.
Izveštaji da će Ford predstaviti pet novih modela za evropsko tržište izazvali su zabrinutost među ljubiteljima modela Ford Bronco, jer je rečeno da se razvija kompaktni SUV sa DNK ovog modela.
Komentari 46
Pogledaj komentare