Tokom pregovora sa izraelskom kompanijom Imidžsat predstavnici Vlade Srbije uspeli su da za trećinu smanje dug države prema toj kompaniji na ime zakupa satelita.
Pregovore sa izraelskom kompanijom vodio je politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Borko Stefanović.
Glavni vladin pregovarač u aferi "Satelit" Borislav Stefanović kaže da je dogovorom o poravnanju predviđeno da Srbija zauzvrat dobije 500 satelitskih snimaka terena od interesa za zemlju i tri dirižabla, odnosno bespilotnih balona za osmatranje.
Stefanović je rekao da će dva balona dobiti Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, a jedan vojska kao i da će 500 snimaka koje je Srbija dogovorila sa izraelskom firmom, biti snimani u naredne dve godine u realnom vremenu.
"Vlada Srbije je pokazala odgovornost postizanjem ovog dogovora pošto je u političkom smislu vruć krompir mogla da prepusti nekom drugom da ga rešava u budućnosti, ali to nije učinila", rekao je Stefanović.
"Mi smo gubeći arbitražni postupak došli u sitaciju da nama momentalno bude skinut taj iznos sa budžeta. I moram naglasiti da je to ipak uspeh ako se zna koja nam je bila startna pozicija. Naravno da ostaje gorak ukus, u situaciji kada znamo da će građani Srbije morati da plate lošu odluku jednog ili više ljudi“, kaže Stefanović.
Stefanović je dodao, i da bi se u suprotnom, da nije postignut dogovor sa Izraelcima, stekli uslovi za plenidbu iz budžeta Republike Srbije kao i za plenidbu nepokretnosti u vlasništvu Srbije u inostranstvu.
"Moglo je da se desi, da avionom JAT-a sletite na primer u London, i da taj avion više nikada ne poleti nazad", naveo je šef pregovaračkog tima.
Vojni analitičar Miroslav Lazanski kaže da ne treba puno žaliti zbog izgubljenih para, ali da domaće institucije moraju da vide zašto se svojevremeno ušlo u tu vrstu trgovine, jer je poznato da su Izraelci tvrdi pregovarači i da ne opraštaju u trgovini. "Mi smo imali opciju ili da nam plene imovinu širom inostranstva ili da nam krenu na budžet, tako da mi mislim da se više u ovim okolnostimo nije moglo. Da li se moglo pre par godina, verovatno da“, kaže Lazanski.
Ugovor potpisan u hotelskoj sobi
Podsetimo, "afera Satelit" počela je sklapanjem štetnog ugovora o zakupu izraelskog satelita, koji je 2005. godine potpisao tadašnji ministar odbrane Prvoslav Davinić. Srbija je potom pokušala da ospori validnost tog ugovora ali je izgubila spor pred arbitražnim sudom u Londonu.
I Privredni sud u Beogradu je doneo odluku da priznaje presudu arbitražnog suda u Londonu i po tome je Srbija bila dužna da izraelskoj kompaniji isplati 37 miliona evra, uz godišnju kamatu od 3,5 odsto, kao i troškove arbitraže od 112.500 evra. Zbog toga je sve vreme postojala i opasnost da dođe do plenidbe državne imovine u Velikoj Britaniji.
Ugovor o zakupu špijunskog satelita Davinić je potpisao bez znanja Saveta ministara SCG. Ugovor je potpisan u hotelskoj sobi u Parizu, a preko njega je Srbija navodno trebalo da kontroliše teritoriju Kosova.
Prema navodima Tužilaštva, Davinić je neovlašćeno izabrao firmu "Kamira krek korporejšn", prijavljenu na Devičanskim ostrvima, čiji je vlasnik fudbalski menadžer Milan Ćalasan, da pregovara sa Izraelcima i sa njima sklopi ugovor.
Ugovor o zakupu satelita nikad nije zaživeo u praksi, a protiv bivšeg ministra Davinića vodi se postupak po optužnici za zloupotrebu položaja.
Davinić je tokom sudskog spora tvrdio da ugovor nije validan jer je, iako ga je potpisao, na njemu “dopisao” da ne važi bez saglasnosti savezne vlade. U pregovorima sa izraelskom firmom učestvovao je i Svetozar Marović, tada predsednik SCG.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Komentari 58
Pogledaj komentare