EU već zna da joj u narednoj deceniji treba hiljadu milijardi evra za energetiku, a mi još ne znamo s kojim parama i s kim ćemo da podignemo dve termoelektrane.
Izvor: Politika
Evropska unija planira ulaganje naftovode i gasovode, izolaciju zgrada i tehnologiju za proizvodnju energije na vetar i sunce.
"Suočavamo se sa ogromnim investicionim potrebama. Moramo modernizovati i zameniti zastarelu tehnologiju, pri čemu će privatni investitori finansirati većinu tih potreba”, hladno je rekao komesar EU za energetiku Ginter Etinger.
EU se već obavezala na ostvarenje ambicioznih energetskih ciljeva do 2020, obećavši da će skresati emisiju gasova s efektom staklene bašte za 20 odsto, povećati isporuke obnovljive energije za petinu i unaprediti energetsku efikasnost.
EU takođe želi da smanji zavisnost od uvoza energenata. Proteklih godina unija je bila pogođena prekidima isporuka prirodnog gasa iz Rusije, što je iznelo na videlo njenu akutnu zavisnost od Rusije, koja pokriva 25 odsto ukupne tražnje gasa u EU, i nedovoljnu integrisanost nacionalnih gasovoda i naftovoda i elektromreža. Tako radi EU. Na duge staze. Ozbiljno. A gde smo tu mi?
Srbija nije članica porodice evropskih zemalja, ali je njen sastavni deo kada je u pitanju elektroenergetski sistem. Potpisnici smo mnogih direktiva i sporazuma po kojima, i bez formalnog pristupanja EU, Srbija mora da radi u duhu njenih smernica i da poštuje najveći broj njenih odluka.
Srbija, koliko je poznato, planira da u narednih pet do sedam godina investira oko devet milijardi evra. Ponajpre u izgradnju dve termoelektrane („Kolubara B” i „Nikola Tesla B-3”), otvaranje odgovarajućih površinskih kopova uglja, a u planu su elektrane na Drini, Dunavu, pa i Moravi. Sve nabrojano – sa strateškim partnerima, odnosno stranim kapitalom.
U korišćenju alternativnih izvora energije (vetra, sunca i biomase) sasvim smo na početku. Energetska efikasnost je gotovo nepoznat pojam u Srbiji. Po jedinici proizvoda trošimo nekoliko puta više energije nego najbogatije zemlje. Struja nam je, na primer, najjeftinija u Evropi, pa što da je štedimo. Kuće i stanovi su nam „vile promaje” a narodu niko ne nudi povoljne kredite da zameni stare prozore, da uradi termoizolaciju kuća...
Imamo mi strategije, planove, programe… ali kod nas se neoprostivo sporo radi. Jeste kriza, ali ona ne može biti opravdanje, da kasnimo u donošenju niza odluka. Da smo 25 godina lopatom udarili na gradilištu nikla bi neka nova elektrana. Živimo zahvaljujući elektranama koje su naši očevi sagradili.
Neki vajni političari, pa čak uz to i doktori ekonomskih nauka, socijalni položaj naroda potežu kao alibi za odlaganje korekcije cene struje. A ne daju odgovor na pitanje – kako da se pokrenu velike investicije u energetici koje će, dileme nema, pokrenuti i srpsku privredu. Kreditima? Pa ko će da nam odobri tolike zajmove?
Činjenica da kupci energenata u Srbiji duguju gotovo 1,2 milijarde evra nikoga ne brine. A to je znak za alarm. Sa tim bremenom svi planovi padaju u vodu. Država, kao vlasnik, koja i sama grca u gubicima i uzima kredite za dalje preživljavanje, nemoćno širi ruke.
Žmuri se pred činjenicom da su najveće evropske elektroenergetske kompanije u isključivom ili većinskom vlasništvu države, ali te firme su najprofitabilnije i investiciono najaktivnije, jer njihove države i gazde ne prodaju svoju robu po ceni koja je niža od proizvodne, niti na rukovodeća mesta postavljaju svoje proverene političke kadrove. Vajdu od profita tih kompanija ima država.
Kod nas se energetska sigurnost zemlje svake dve-tri, najviše četiri godine, prepušta novim ministrima, koji odmah sve zatečeno stavljaju u fioku i kreću sa nekim svojim novim strategijama i planovima. U EU se ne može s bagatelnom cenom struje i bez kapaciteta koji će bar podmiriti osnovne potrebe Srbije.
Tržište donosi tržišnu cenu struje i to je neminovnost. Sve to nam je pred vratima, hteli mi to ili ne. Srbija je mnogo šta već potpisala, pa i obavezu da ovdašnje tržište bude deo evropskog. Ko odlaže primenu svega toga, čini štetu Srbiji. Breme koje se tovari na leđa energetskog sektora, koji je pred prodajom, sve jeće, „biseri” su nam sve jeftiniji, a privatizacija najvećih javnih preduzeća na koju smo se takođe obavezali, samo što nije počela.
Da li je kasno za buđenje? Izgleda da jeste. Elektroprivreda je dostigla maksimum u proizvodnji, novih elektrana i rudnika neće biti još bar pet do sedam godina, a potrošnja koja raste, opet će biti nadoknađivana – uvozom. Ne samo zimi, kao sada, već i leti. Kako se država, kao vlasnik energetskih javnih preduzeća ponaša, samo pritisak iz EU može da nam pomogne. Jer, mrak nas ne vodi u EU.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Narodna Republika Kina je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog plana Evropske unije (EU) da u javnim nabavkama favorizuje domaće kompanije, ocenjujući da to stvara barijere za investicije i institucionalnu diskriminaciju, saopštilo je Ministarstvo trgovine Kine.
Venecuela je danas potpisala višemilionski ugovor o prodaji do 1.000 kilograma polupročišćenih zlatnih poluga ("dore") trgovačkoj kompaniji Trafigura za američko tržište, a isporuku će obezbediti državna rudarska kompanija Minerven.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je danas da će EU osnovati garanciju od 200 miliona evra za podršku investicijama u naprednu nuklearnu tehnologiju, kao i da će sredstva za to biti obezbeđena iz sistema trgovine emisijama CO2
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Mađarski premijer Viktor Orban optužio je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da pokušava da "kazni" mađarske porodice i preduzetnike kroz naftnu blokadu i time podstakne promenu vlade u Mađarskoj.
Sve više korisnika platforme Amazon prijavljuje da im na kućnu adresu stižu paketi koje nikada nisu naručili. Iako može delovati kao greška u dostavi, stručnjaci upozoravaju da se iza takvih pošiljki često krije internet prevara poznata kao "brushing".
Putnički saobraćaj na brzoj pruzi Beograd–Budimpešta trebao bi da počne do kraja marta, a cena karte u jednom pravcu biće 25 evra, izjavila je ministarka saobraćaja Aleksandra Sofronijević.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf poručio je da će Iran u ratu primenjivati pristup "oko za oko" i da će na svaki "čin agresije" odgovoriti "srazmerno i odmah".
Danas je 1.476. dan rata u Ukrajini - Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je s ruskim liderom Vladimirom Putinom. Ipak, mirovni pregovori su "na čekanju", jer je pažnja saveznika Kijeva usmerena na napade na Iran, izjavio je Volodimir Zelenski.
Mađarski parlament usvojio je rezoluciju protiv ulaska Ukrajine u EU i daljeg finansiranja Kijeva iz evropskih fondova, pozivajući vladu da blokira pregovore o pristupanju.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Portparol iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) Ali Mohamed Naini izneo je tvrdnju da su se američki brodovi udaljili od Irana, kako bi se zaštitili od iranskih projektila, a da su u američki vojnici "u strahu pobegli iz baza".
Američka pop pevačica Britni Spirs nalazi se pod velikim stresom nakon nedavnog hapšenja zbog vožnje u pijanom stanju, dok članovi porodice pokušavaju da je ubede da obnovi kontakt sa ocem Džejmijem Spirsom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin rekao je danas da još jednom poziva hrvatskog pevača Tonija Cetinskog da se izvini zbog izjava da je SPENS bio logor tokom devedesetih godina zbog čega je otkazao i nastup, ali i da je pop pevač Jakov Jozinović dobrodošao.
Hrvatski pevač Toni Cetinski objavio je nakon otkazivanja koncerta 8. marta u novosadskom Spensu da je "teško da će poželeti tamo da kroči nakon svega" i da je svestan da je ovim potezom "zatvorio vrata".
Reditelj Kventin Tarantino odgovorio je na kritike glumice Rozane Arket zbog njegove česte upotrebe reči na "n" u filmovima, aludirajući na pogrdan američki izraz za crnce, rekavši da je Arket "pokazala očigledan nedostatak manira".
U Srbiji, sa dolaskom proleća, na hiljade ljudi pati od sezonskih alergija koje izazivaju kijanje, curenje nosa i svrab očiju, posebno tokom perioda cvetanja breze i trave, upozoravaju lekari i alergolozi.
Opšte je poznato da je pušenje štetno za zdravlje, ali se manje govori o tome da negativne posledice mogu početi već sa udahom prvog, jednog dima koji već može pokrenuti određene promene u organizmu.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od glavnih zdravstvenih problema u svetu, ali jednostavne promene u svakodnevnom životu mogu da budu način da sačuvate zdravlje srca, otkrio je kardiolog dr Frančesko Lo Monako.
Stručnjaci upozoravaju da iza umora, razdražljivosti i pada koncentracije tokom ovih meseci stoji biološki fenomen poznat kao "prolećni umor“, koji nastaje zbog prilagođavanja organizma na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Televizijska serija "Bafi, ubica vampira" premijerno je prikazana 10. marta 1997. godine u Americi, a vremenom je od tinejdžerske serije prerasla u kultni hit i jednu od najuticjanijih televizijskih priča o brobi dobra i zla.
Dok se publika širom Evrope priprema za veliki povratak jednog od najvoljenijih italijanskih muzičara, Eros Ramazzotti već osvaja dvorane širom sveta u okviru svoje turneje "Una Storia Importante World Tour" sa kojom 26. aprila stiže i u Beogradsku arenu.
Zgodni glumci u crvenim kupaćim kostimima zaludeli su svet krajem osamdesetih, a nova postava serije Čuvari plaže "preti" da nadmaši prvobitnu postavu.
Nakon fantastičnog nastupa 2024. u Zappa Bazi, Nytt Land se ovaj put vraća u Zappa Barku kako bi promovisao svoj jedanaesti studijski album sa osam pesama, "Aba Khan".
Day 11 of the Iran–U.S.–Israel Conflict: While U.S. President Donald Trump claims the war against Iran is in its final phase, Tehran denies this and says it will continue fighting for as long as necessary.
Iran’s top national security official has issued a veiled threat to U.S. President Donald Trump, warning him to be cautious “so that he is not eliminated” and saying that Iran is not afraid of his “empty threats”.
Donald Trump, the President of the United States, said that the U.S. will temporarily lift some oil-related sanctions on “certain countries” in order to ease shortages on the market caused by the war between the United States, Israel and Iran.
Interior Minister Ivica Dačić, after suffering from double pneumonia that required him to be placed on mechanical ventilation, is being discharged from the Clinical Center today.
Pentagon spent $5.6 billion worth of ammunition during the first two days of the war in Iran, raising concerns among senators and congressmen about the speed at which U.S. forces are depleting their most advanced weapons stockpiles, reports The Washington Post
Kompanija OpenAI odlučila je da dodatno odloži lansiranje dugo očekivanog režima rada za odrasle (Adult Mode) za svoj četbot ChatGPT, navodeći bezbednosne provere kao glavni razlog.
Kompanija Anthropic podnela je tužbu protiv američkog Ministarstva odbrane zbog favorizovanja OpenAI-ja. Kreatori AI modela Claude tvrde da je Pentagon prekršio pravila konkurencije.
Nintendo se pridružio sve većem broju kompanija koje su pokrenule tužbe protiv američke vlade zbog carinskih tarifa koje su, kako tvrde, negativno uticale na njihovo poslovanje.
Komentari 10
Pogledaj komentare