Paket mera Vlade za podsticaj privredi je kratkoročno rešenje i treba razmišljati o zaštiti najsiromašnjih slojeva stanovištva od negativnih efekata krize.
Jedan od učesnika na skupu skupu "Mogući odgovori na svetsku ekonomsku krizu", potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kažeda će vlada delovati tako da obezbedi makroekonomsku stabilnost i održi privrednu aktivnost u Srbiji, dok su ekonomisti upozorili da država ne bi trebalo da se previše meša u privredne tokove.
Đelić je kazao da će vlada uložiti napore da ne dođe do socijalnog raslojavanja i dodao da je Vlada unapred razmišljala o posledicama krize, zbog čega je prva u regionu sklopila aranžman sa MMF-om, koji može biti proširen dodatnom podrškom.
On je ukazao da će se vlada truditi da zadrži investitore koji već posluju u Srbiji i da stvori uslove da manja potražnja ne uslovi smanjenje njihove aktivnosti.
Savetnik premijera Srbije za ekonomska pitanja Jurij Bajec kaže da će paket mera koji je pripremila vlada dati rezultate, ali i naglasio da taj program "ne može da zadire dublje u pitanje reforme ekonomskog sistema". "Ne stižemo da pokrećemo fundamentalne reforme. Opet smo u situaciji da se kratkoročno borimo protiv krize", rekao je Bajec.
On je naveo da je prvenstvena namena vladinog paketa od oko 122 milijarde dinara obezbeđenje tekuće ekonomske aktivnosti privrede i očuvanje zaposlenosti i podsetio da i dalje kao jedan od glavnih strukturnih problema privrede ostaje reforma javnog sektora.
Tu je još i spoljnotrgovinski debalans koji je između ostalog posledica toga što privreda nije izvozno orijentisana, odnosno činjenice da se učesće izvoza u ukupnom bruto domaćem proizvodu kreće oko 28 odsto, smatra Bajec.
Bajec je podsetio i da je paket mera vlade, pre svega, struktuiran tako što bi se podsticala 'ponuda' u privredi zemlje, a da je podsticanje tražnje zahvaćeno samo jednim delom.
On je zaključio da se, kada se imaju i vidu privredna kretanja u 2008. godini i preduzete mere Vlade, nameće osećaj da će Srbija doživeti "blaži udar" ekonomske krize i dodao da bi jedan od krajnjih rezultata Vladinih mera trebalo da bude ublažavanje privrednog pada.
Predsednik Upravnog odbora "Sosijete ženeral banke" Goran Pitić ocenio je da postoji velika opasnost da država predloženim paketom mera pređe granicu mešanja u privredu, što ne treba da bude njena uloga.
Pitić je kazao da je vlada imala šansu da izađe sa celovitim paketom mera u kome bi iznela pitanje konkurentnosti srpske privrede, restrukturiranja državne uprave, ističući da je ovo prvenstveno kriza poverenja i kriza institucija.
On je naglasio da bi Srbija trebalo da racionalizuje administraciju, uspostavi normalan rad parlamenta i ojača nezavisna regulatorna tela kao što su Državna revizorska institucija, Komisija za hartije od vrednosti, Agencija za borbu protiv korupcije.
Ekonomista Danilo Šuković je istakao da je za Srbiju ključno pitanje šta su "unutrašnji generatori krize" i zašto nisu započete fundamentalne ekonomske reforme. On je dodao da je zapostavljena socijalna politika, kako da efekti krize što manje pogode siromašne građane.
Šuković je ocenio da je subvencionisanje kamatne stope, predviđeno vladinim paketom mera, "anahrona i realsocijalistička mera", pošto je kamata cena novca i uspostavlja se na tržištu.
Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Miodrag Zec objašnjava da je osnovni problem Srbije odsustvo reforme i to što "Srbija spolja finansira izostanak tih promena". Ako se već razmišlja o sprečavanju socijalnog raslojavanja stanovništva, onda je trebalo ići u pravcu oslobađanja plaćanja poreza na imovinu i poreza na lični dohodak, kazao je Zec.
On je naveo da je čudno i to što svi govore o tome da je bankarski sistem dobar, pa se postavlja pitanje "ako su tako dobre, što se država pojavljuje u kreditnoj funkciji".
Bivši ministar privrede Aleksandar Vlahović je ocenio da je za sprovođenje vladinih mera u uslovima ekonomske krize bitno razjasniti koliki je institucionalni kapacitet države. Prema njegovim rečima, to je bitno razjasniti naročito kada je reč o potrošnji budžetskih sredstava namenjenih kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu.
Vlahović smatra, takođe, da je država preskupa i da treba razmišljati o daljem smanjenju administracije. "Smanjenjem javnih rashoda za samo dva odsto obezbedilo bi se 800 miliona evra dodatnih sredstava", rekao je Vlahović i dodao da bi ta sredstva, takođe, mogla biti iskorišćena za podsticaj privrede.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" za koju je prijava počela 8. aprila do juče do 14 časova poslato je 35.319.187 računa, 7.317.940 bezgotovinskih plaćanja i 42.637.127 jedinstvenih kodova.
Nemačka se suočava sa nedostatkom radne snage, posebno u visokokvalifikovanom sektoru, a prethodne godine u zemlji je bilo oko 570.000 nepopunjenih radnih pozicija, piše Dojče vele.
Agencija za licenciranje stečanijh upravnika oglasila je prodaju stečajne mase javnim nadmetanjem preduzeća za izgradnju puteva i auto-puteva "Partizanski put".
Sredstva iz inostranstva korišćena su za finansiranje 1.194 projekta u Francuskoj prošle godine, prema novom istraživanju o atraktivnosti koje je objavio Ernst & Young (EY).
Meksičke vlasti su potvrdile da su dvojica australijskih i jedan američki turista, koji su su vodili kao nestali u severnom Meksiku, mrtvi nakon što su njihova tela identifikovali roditelji.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Izraelska vojska (IDF) počela je evakuaciju palestinskih civila iz Rafe na jugu Pojasa Gaze pre otpočinjanja ofanzive na taj grad, javio je danas izraelski vojni radio.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Kompanije ruske državne korporacije Rostec i operater Rostelecom pokrenule su proizvodnu liniju za sklapanje ruskih pametnih telefona AYYA T1, sa zaštitom od curenja podataka.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Polufinala su 7. i 9. maja, finale je u subotu, 11. maja. Hrvatski predstavnik se odlično kotira na kladionicama. Švedska pojačala mere bezbednosti, najavljene demonstracije zbog rata u Gazi.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 1
Pogledaj komentare