"Nije čudo što po Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca"

Ali, po svemu sudeći, to se neće dogoditi. Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odliva stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih Hrvatska donekle uspeva dovući radnu snagu su BiH, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše stranaca, piše Poslovni dnevnik.

Prema najnovijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mesta. U Hrvatskoj ne žele da rade ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stepena obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca, a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gde se od traženih 150 javilo desetak stručnjaka.

Pilot se nije javio ni jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operski pevač. A samo jedan baletan - od 12 koliko ih nedostaje - trenutno pregovara o poslu u Hrvatskoj. O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom sektoru.

Osim standardne potrebe za lekarima i stomatolozima, kuvarima, mesarima, vozačima, pastirima... u kvotama za strance predviđena su i radna mesta za operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa EFD, rukovodioca šumskih žičara, radnika u akvakulturi, specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča... za koje se nije javio baš niko.