"To je dobar pokazatelj da životnu sredinu treba da posmatramo kao poslovnu mogućnost otvaranja "zelenih radnih mesta", a ne kao trošak", rekla je Đereg Tanjugu, podsetivši da Srbija do 2030. godine u tu oblast treba da uloži 10,6 milijardi evra.
Ona smatra da ekologija u Srbiji nije dovoljno integrisana u druge sektore.
"Zato bi Srbija morala da se pozabaviti ekonomskim instrumentima finansiranja zaštite životne sredine kroz sektorsko usklađivanje", rekla je Đereg, napomenuvši da su procene o ekonomskoj koristi iznete u Nacionalnoj strategiji za aproksimaciju u oblasti životne sredine usvojenoj oktobra 2011. godine.
Ona je naglasila da je urgentno da se poboljša monitoring i izveštavanje o emisijama CO2 i drugih zagađujućih materija i gasova.
Dodala je da je oblast otpada i prečišćavanja otpadnih voda Evropska komisija prepoznala kao sektore koji imaju najviše problema i zahtevaju najveće investicije. Takođe, imamo problem sa neusklađenošću planskih dokumenata, a strategije su velikim delom direktno pod uticajem industrijskog lobija, kazala je đereg.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare