U Srbiji se gradi mimo logike, zakona i dobre prakse. Most bez pristupnih saobraćajnica, kamen-temeljac bez glavnog projekta, deonica puta bez trase...
Zbog toga ne treba ni da nas čudi što se uveliko probijaju rokovi, poslovi koštaju daleko više od proračuna, a jedini profit predstavljaju jeftini politički poeni.
Kako drugačije do naopaku nazvati gradnju takozvanog Koridora 11, odnosno autoput ka Južnom Jadranu.
Ministar Milutin Mrkonjić je radove na deonici Lajkovac–Ub svečano otvorio još 29. jula, međutim, odmah po gašenju kamera, s terena su povučeni bageri i ostala teška mehanizacija. Razlog je bila nezavršena eksproprijacija bez koje o radovima nema ni govora. Danas, tri meseca nakon svečanog otvaranja, umesto da radovi budu u punom jeku, obavljaju se pripreme, i to uporedo s eksproprijacijom?!"Još uvek postoji više pojedinačnih parcela koje su u privatnom vlasništvu, a nalaze se na trasi koju radimo. Sada pripremne radove obavljamo na svega nekoliko mesta jer nemamo pristup svim lokacijama. To jeste problem jer smo dobro organizovani, imamo dosta radnika, a radimo malo", navodi Ratomir Todorović, direktor građevinskog preduzeća Planum, koje se nalazi u konzorcijumu domaćih firmi koje izvode radove.
On dodaje i da nezavršena eksproprijacija najviše muka zadaje kada je u pitanju pristup mostovima kojih na ovoj deonici treba da bude 12. Te poslove je zimi teško raditi, pa postoji bojazan da će se rokovi probiti.
Umesto da srpski građevinari planski i u rokovima grade puteve i mostove, zahvaljujući ministrima koje imamo, prinuđeni su da mimo svake dobre prakse grade napamet i besmisleno dugo. Kako navodi Ljubivoje Kostić, redovni član Inženjerske akademije Srbije i potpredsednik Udruženja građevinskih inženjera, zbog svega toga ovakvi projekti, što se lepo vidi na primeru mosta preko Ade, koštaju višestruko više.
"Most na Adi, kako vlast tvrdi, treba da bude simbol. Tako se i gradi. Umesto da most bude posledica detaljno isplanirane funkcionalne celine, sve je urađeno naopako. Pravi se most, pa se tek naknadno spaja s obalama, što je u suprotnosti i sa strukom i svakom praksom. Onda dolazimo u situaciju da su saobraćajne pristupnice skuplje od samog mosta, što je van pameti. Sada nas čitav posao košta tri puta više nego što bi trebalo", kaže Kostić.
On dodaje i da su za most preko Ade postojala i dva racionalna i jednostavnija rešenja – jedno „Most projekta“ i drugo Građevinskog fakulteta. Nadležni su se, međutim, opredelili za varijantu koja će nas u najboljem slučaju koštati 300 miliona evra.
"Postoje tu i troškovi koji su skriveni, pa sve ovo može da košta još više. Zbog toga se plašim i da nam, ukoliko opet bude bilo potrebno, niko neće dati novi kredit. Onda ćemo imati simbol na koji ćemo se penjati merdevinama", ističe Kostić.
Nisu ovi projekti, međutim, usamljeni primeri. Po Srbiji se ovako gradi uzduž i popreko. Kako navodi Goran Rodić, sekretar u udruženju građevinara u Privrednoj komori, „imovinsko pravni odnosi i nezavršeni projekti su najveći problemi s kojima se građevinci po Srbiji susreću. Izvedu se na gradilišta kako bi radili, a priprema nije obavljena kako treba, pa se probijaju rokovi, poskupljuju projekti i ne mogu se uposliti radnici u kontinuitetu“.
Na kraju profitiraju samo političari. Kako drugačije objasniti da je kamen-temeljac za most koji će povezati Zemun i Borču položen još sredinom jula, a tek u novembru će biti završen idejni projekat, u januaru glavni, dok se eksproprijacija bez njih ne može ni raditi. Tu je, dakle, samo pompezno u svim medijima ispraćeno polaganje kamena-temeljca bez ikakvog plana gradnje.
Taj marketing plaćaju građani, i to debelo. Ovakvi projekti važe za najskuplje. Most preko Ade je dogurao do sume od 300 miliona evra, vrednost Koridora 11 se procenjuje na 1,8 milijardi evra, dok je za most Zemun–Borča potrebno uložiti 170 miliona evra. Svi oni, s obzirom na način koji se projektima pristupa, prete da se pretvore u rupu bez dna u koju će novac bacati poreski obveznici. Povrh svega, čeka nas i prodaja Telekoma, a oko 1,44 milijarde evra, po rečima nadležnih, biće uložene u infrastrukturu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Sjedinjene Američke Države su jasno iznele Izraelu svoje stavove o velikoj kopnenoj invaziji na grad Rafa u Pojasu Gaze, izjavio je danas portparol Stejt departmenta, nakon što je izraelska vojska preuzela kontrolu nad graničnim prelazom u Rafa.
Rusija saopštila da planira da održi vežbe koje simuliraju korišćenje nuklearnog oružja blizu granice sa Ukrajinom, koje se naziva i taktičko nuklearno oružje, prenosi CBS.
U jeku dva rata u Malmeu se bliži finale ovogodišnjeg Evrovizije. Organizatori neprestano ponavljaju da tu ima mesta samo muzici, a ne i politici, ali ih stvarnost demantuje. I tako već decenijama.
Konstrakta, predstavnica Srbije na Evroviziji 2022. sa pesmom In Corpore Sano, otkrila je u specijalnom evrovizijskom jutarnjem programu PLAY radija da će i ove godine nastupiti na najvećem svetskom muzičkom takmičenju.
Američki milijarder i izvršni direktor kompanije za letove u svemir Spejs eks (SpaceX) Ilon Mask sugerisao je da će čovečanstvu biti potrebno milion godina za kolonizaciju galaksije Mlečni put.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 30
Pogledaj komentare