"Ljudi, nemojte da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom"
Snježana Kordić je lepo napisala u svojoj knjizi "Jezik i nacionalizam" da mi zapravo govorimo istim jezikom, kazao je publicista i novinar Teofil Pančić u debati "O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima" koja je u završnici književnog festivala Krokodil održana u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju.
Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Osim Pančića u debati su sinoć učestvovali Snježana Kordić, Dragan Markovina i Igor Štiks. Pančić je napomenuo da neko može da kaže da Snježana u svojoj knjizi ništa novo nije rekla.
" U tome je baš stvar. Snježana nam je kazala nešto staro: 'Ljudi, nemojte da se zafrkavamo jer mi govorimo istim jezikom'. Zdrav razum nas odvraća od ignorisanja te temeljne činjenice", kazao je Pančić.
Cenjeni kolumnista je napomenuo da živimo u ludilu u kojem participiraju naše političke, akademske i naučne elite.
"U tim okolnostima reći da govorimno istim jezikom predstavlja radikalan čin. Ne bi trebalo da bude ali jeste radikalan čin u kontekstu sistema u školstvu i sudstvu i svuda gde je potreban recimo tumač za hrvatski jezik. U našem društvu je multikulturalizam obrnuo stvari pa sada svaka grupa ljudi koja sebe proglasi za etnos, naciju ili nešto ima pravo da ima i zaseban jezik, ma koliko to bilo neverovatno. Naše nacionalističke politike, a bogami i ove demokratske, pristaju na tu vrstu ucene. Svako ko tvrdi da ima zaseban jezik, dobije zasebno školstvo... Ljudi, to je legitimisanje najgoreg u tim nacionalističkim politikama", kazao je Pančić.
Deklaracija o zajedničkom jeziku nastoji na jedan pristojan način da pozove ljude na dogovor oko elementarnih činjenica.
"Tamo gde se može komunicirati bez prevodioca, bilo u svakodnevnom životu, bilo čitanjem medija, književnosti... tamo ne može biti govora o više jezika, bez obzira na države i nacije" rekao je Pančić.
Foto: Tanjug/Rade Preliæ
Snježana Kordić, autorka knjige "Jezik i nacionalizam", kazala je da je Deklaracijom o jeziku razbijen monopol na dominatni narativ u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
"Prvi put nakon 25 godina intelektualci iz četiri pomenute države potpisuju Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Za Srbiju je ova deklaracija vrlo značajna ne samo zato što sada o njoj razgovaramo u Beogradu, već zbog sprovođenja sudske, obrazovne i političke prakse kao da je reč o četiri različita jezika. Razdvajaju se deca u školama u ime ideje o četiri različita jezika baš kao i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, ili Hrvatskoj", kazala je Kordić.
Pisac Igor Štiks je istakao da neko ko je pročitao Deklaraciju o jeziku stekao bi utisak da je ona napisana za jedno popodne.
"Nije tako. Među ljudima koji imaju temeljne slične stavove o ovoj temi nije bilo jednostavno da sroče formulaciju koju bi svi potpisali. Prošli smo konsultacije sa brojnim jezičkim ekspertima i umnim ljudima. Neke reakcije su nadmašile sva očekivanja jer je bilo jasno da se radi o nečemu što je ključno mesto naših 200 godina zajedničke istorije. Naš tekst je slobodarski, a neprijatelji su nas histerično vređali jer smo im dirnuli u jezik koji je često korišćen kao sredstvo razdvajanja, a ne spajanja. Maske su pale. Ili će neko podržati deklaraciju ili će teško braniti poziciju razdvojenih jezika", rekao je Štiks.
Istoričar Dragan Markovina je kazao da ne prođe dan da mu neko u Splitu ne kaže da je četnik ili Jugosloven, jer je dežurni neprijatelj.
"U Hrvatskoj je Deklaracija dočekana na nož jer je čitav smisao hravstkog nezavisnog projekta antijugoslovenski. To je ona Tuđmanova mantra o Evropskoj zemlji nikako balkanskoj. Recezenti su moje radove na fakultetu gde radim vraćali zbog jezičkih nepravilnosti, iako sam u tom trenutku već bio doktor nauka. Tokom nisam želeo da pretvaram u Tijekom, ali izdavači su učinili to umesto mene", kazao je Markovina.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
Komentari 54
Pogledaj komentare