Bivše člance Jugoslavije odavno su prepoznale vrednost sertifikacije i zaštite geografskog porekla prehrambenih proizvoda, dok Srbija kaska na tom polju.
Od 39 proizvoda iz Srbije međunarodni sertifikat zaštićenog geografskog porekla ima samo homoljski med.Na proceduru za dobijanje tog dokumenta teško se odlučuju i oni domaći proizvođači čiju bi robu rado kupovali i najprobirljiviji potrošači.
Leskovac je jedini grad u Srbiji koji ima dva lokalna brenda, ajvar i roštilj meso. Oznaku geografskog porekla dobili su i goveđa i svinjska užička pršuta, kosovska i metohijska vina, sremski kulen, domaća kobasica i salama, rtanjski čaj, krivovirski i svrljiški kačkavalj, banatski rizling, valjevski duvan-čvarci, kulen iz Bačkog Petrovca, voda Vrnjci, bujanovačka voda "akva heba", futoški sveži i kiseli kupus, svrljiški belmuž.
Procenjuje se da još dvadesetak proizvoda lako može da dobije tu oznaku.
Roba koja ima zaštićeno geografsko poreklo, prema Lisabonskoj konvenciji ne podleže carinskim barijerama, nema propisanih kvota za njen izvoz na tržište Evropske unije, a na domaćem i inostranom tržištu prodaje se skuplje od proizvoda koji nemaju to obeležje.
U Srbiji je ta vrsta zaštite proizvoda regulisana posebnim zakonom, a za proceduru je zadužen Zavod za intelektualnu svojinu.
I ostale zemlje regiona imaju najviše zastićenih prehrambenih proizvoda, a povremeno se spore o preotimanju bredova kao što su čvarci, pršuta, ajvar, kobasica i šljivovica.
Najnoviji spor između Slovenije i Hrvatske zbog slovenačkog brenda "kranjske kobasice", imaće diplomatsko finale.
Slovenija priprema ovih dana diplomatsku notu susedima, jer je utvrđeno da najmanje tri hrvatska mesoprerađivača proizvode i pod tim imenom prodaju slovenački geografski zaštićeni brend "kranjsku kobasicu.
Kranjska kobasica, međutim, za sada je zaštićena samo lokalno u Sloveniji, ali je postupak njene zaštite u EU u toku, tako da kobasicu pod tim imenom mogu za sada da proizvode svugde u svetu.
Hrvatska je u proceduri ulaska u EU i završila je pristupne pregovore sa kojima je usvojila evropsko zakonodavstvo, a kako zaštita geografske oznake važi na nivou Evrope, od Hrvatske se očekuje da proizvođačima zabrani proizvodnju kranjske kobasice.
U Sloveniji je proizvodnja kranjske kobasice dozvoljena samo sertifikovanim proizvođačima kojih ima 11 udruženih u grupu proizvođača GIZ Kranjska klobasica, od aprila 2008. godine, kada je geografska oznaka tog proizvoda zvanično zaštićena.
Pored kranjske kobasice i kraškog pršuta zaštitu u EU i svetu imaju slovenački brendovi ekstradevičansko maslinovo ulje iz slovenačke Istre, slovenačka poslastica "potica" (makovnjača), pomurska gibanica i ulje koje se proizvodi od semenki bundeve.
Zaštićeni proizvod je i sir iz Nanosa (nanoški sir), a još 17 slovenačkih brendova čeka na registraciju u EU o zaštiti oznake porekla, geografske oznake i oznake zagarantovane tradicionalne proizvodnje.
Hrvatska ima desetak zaštićenih prehrambenih proizvoda, među kojima su čvarci, slavonski kulen-kulin, drniški i istarski pršut, torkul (maslinovo ulje), cetinski sir i paški baškotin (vrsta dvopeka), ali samo vino dingač, paški sir i stara slavonska šljivovica imaju i oznaku geografskog porekla.
"Makedonija je naučila lekciju zaštite brendova nakon negativnog iskustva sa ajvarom", kazao je advokat Valentin Pepeljugovski koji je bio direktor Agenciju za zaštitu industrijskog vlasništva.
On je istakao da Makednija nije zaštitila rasu pasa šarplaninac, a međunarodnu oznaku geografskog porekla imaju skopsko pivo, tikveška vina, proizvodi farmacevstke fabrike "Alkaloid" kao što su "bekutan" i "kafetin", kao i čipsovi fabrike "Vitaminka". Privredna komora Crne Gore već nekoliko godina sprovodi program postepenog brendiranja proizvoda te države pod nazivom "Dobro iz Crne Gore". Ustanovljen je žig istog naziva koji mogu da nose proizvodi domaćih firmi sa najvišim ugledom.
Pravo na korišćenje žiga "Dobro iz Crne Gore", zasad, ima 69 proizvoda iz 12 crnogorskih kompanija. To su sve poljoprivredni proizvodi - vina, mleko i mlečni proizvodi, voda za piće, mesne prerađevine i neka peciva.
Neki proizvodi, na primer vina, bili su brend i pre uvođenja nacionalnog žiga "Dobro iz Crne Gore". U Privrednoj komori Crne Gore upozoravaju da samo korišćenje tog žiga ne obezbeđuje status brenda, ali je sa njime lakše doći do tog uspeha. Cilj projekta je stimulisanje i osposobljavanje kompanija da postignu konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.
Kompanija sa najvećim brojem proizvoda koji nose žig "Dobro iz Crne Gore" je Agrokombinat "13. jul", odnosno, preduzeće "Plantaže" te kompanije.
Vijeće ministara BiH je početkom godine usvojilo tri pravilnika kojim su definisani propisi za zaštitu i brendiranje proizvoda, a prema tom dokumentu procedura zaštite nekog proizvoda traje oko 12 meseci. Prema rečima direktora Agencije za sigurnost hrane Sejada Mačkića, u BiH postoji oko 160 prehrambenih proizvoda koji ispunjavaju uslove za zaštitu oznake originalnosti, geografskog porekla ili tradicionalnog ugleda hrane.
"Da bi se dobila jedna od potrebnih oznaka za brendiranje, najpre je potrebno da se proizvođači određenog prehrambenog proizvoda organizuju u udruženje, a zatim da izrade proizvođačku specifikaciju proizvoda i dobiju potvrdu o usklađenosti proizvoda sa proizvođackom specifikacijom od ovlaštenog certifikacijskog tijela. Nakon toga se podnosi zahtjev za registraciju Agenciji za sigurnost hrane BiH", rekao je Mačkić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američka kompanija u oblasti medicine i medicinskih pomagala Medtronik doći će u Srbiju, nakon potpisivanja memoranduma s Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i budućim BIO4 kampusom.
Američki proizvođač bezalkoholnih gaziranih pića Koka-kola, koji je 2022. napustio rusko tržište, podneo je u aprilu ove godine tri zahteva za registraciju svojih najpoznatijih brendova "Koka-kola", "Fanta" i "Sprajt" u Rusiji.
Napuštanje američkog dolara kao jedine valute za trgovinu naftom nije iznenađujući potez Saudijske Arabije, jer Rijad odavno razmišlja o tome, praktično od 2018. godine kada su SAD uvele prve sankcije Kini.
Iako plaćanje letovanja za vašu porodicu poslovnom karticom zvuči praktično, to može imati različite posledice u zavisnosti od toga da li je posao organizovan u vidu preduzetničke radnje ili društva sa ograničenom odgovornošću.
Student's mother, dissatisfied with the grade, physically assaulted the biology teacher at the "Jovan Dučić" school in New Belgrade yesterday, and the media reports another possible scenario.
The first prosecutor's office in Belgrade announced that the prosecutor on duty was informed that on June 13 at 7 p.m. in front of elementary school "Sveti Sava", a teacher reported a verbal and physical attack on her by two parents of a student of that school
According to the order of the public prosecutor of the Third Basic Public Prosecutor's Office in Belgrade, the police officers of PS Novi Beograd issued a decision on the detention of the defendant A.R. (32) due to the criminal offense of abuse and torture.
"Valve uzurpira tržište i iskorišćava igrače iz Velike Britanije", tvrdi se u novoj tužbi koja želi da natera Valve da plati za previsoke cene igara na Steamu.
Električni trotineti u Srbiji od danas neće moći da se koriste u saobraćaju bez nalepnice, u skladu sa pravilnikom koji je stupio na snagu 5. aprila ove godine.
Šarkić je igrao za engleski Milvol, a za reprezentaciju Crne Gore upisao je devet nastupa. U istom danu preminuo i bivši fudbaler londonskog Arsenala i liveprulskog Evertona Kevin Kembel.
Komentari 0
Pogledaj komentare