CROSS-REIS – EU Horizon projekat o regenerativnoj ekonomiji na Ekonomskom fakultetu u Nišu
Ekonomski fakultet u Nišu koordinator je još jednog u nizu projekata koje finansira Evropska Unija u okviru Horizon 2021-2027 programa.
Izvor: B92.net
Pun naziv projekta je CROSS-disciplinary network for research excellence in Regenerative Economy Innovation eco-Systems – CROSS-REIS, u okviru kog su okupljene obrazovne i istraživačke institucije kako iz zemalja regiona - Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska i Albanija, tako i vodeće istraživačke institucije u ovoj oblasti iz Španije, Norveške i Italije.
Implementacija projekta započela je danas, 29.01,2024. godine, uvodnim sastancima kojima prisustvuju predstavnici partnerskih institucija, predstavnici lokalnih i nacionalnih institucija, nevladinih organizacija i medija. Koordinator projekta, dr Jelena Stanković, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Nišu, ističe da je CROSS-REIS naučno fokusiran na tri teme regenerativne ekonomije – cirkularnu ekonomiju, upravljanje otpadom i urbani biodiverzitet – sa ciljem da se smanji jaz u istraživanjima između visoko razvijenuh EU zemalja i zemalja regiona. U petogodišnjem periodu, tim CROSS-REIS istraživača će se baviti i predlogom politika za tranziciju ka regenerativoj ekonomiji na makro nivou, zasnovano na naučno analiziranim podacima, angažovanjem akademskih i neakademskih aktera - kreatora politike, privrede i građana. U rad na projektu su uključene i ključne institucije, koje se bave ovim pitanjima, u zemlji i regionu, kao što su Centar za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva UNDP Srbija, Eko-fond Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, te Grad Rijeka.
Regenerativna ekonomija, cirkularnost i inkluzivni razvoj igraju ključnu ulogu u promovisanju i postizanju održivosti, otpornosti i pravičnosti u savremenim ekonomskim sistemima. Regenerativna ekonomija se fokusira na obnavljanje i unapređenje prirodnih resursa i ekosistema, a ne samo na jednostavno minimiziranje negativnih uticaja privrednih tokova. Ovaj pristup uključuje usvajanje praksi koje promovišu i društvenu odgovornost, inkluziju, urbani biodiverzitet, zdravlje zemljišta i kvalitet vode, između ostalog. Regenerativne prakse mogu pomoći, i to dugoročno, ublažavanju klimatskih promjena, smanjenju zagađenja poboljšanju sigurnosti hrane i promovisanju dobrobiti zajednice.
Očekivani rezultati projekta su, između ostalog i pokretanje naučnog časopisa “Regenerative Economics”, organizacija godišnjeg, regionalnog biznis foruma na ovu temu, prikupljanje podataka o neformalnom sektoru sakupljača otpada i predlog mera za poboljšanje socio-ekonomskog položaja građana i porodica, koji kroz ovu delatnost ostvaruju svoje prihode, kao i više treninga za predstavnike lokalnih samouprava kako im bi se prenela iskustva partnera iz Barselone, Milana i Osla, istakla je professor Stanković.
Prof. dr Aura Reggiani, član naučnog saveta projekta, redovni professor Alma Mater Studiorum - Università di Bologna, najstarijeg univerziteta na svetu, istakla je značaj društvene komponente i umrežavanja, kada je reč o regenerativnoj ekonomiji, posebno u segmentu analize razlika u razvijenosti regija unutar zemalja, ali i komparativnih analiza na evropskom nivou.
Foto: Privatna arhiva, prof. dr Jelena Stankoviæ
Prof. dr Žiga Turk, redovni profesor Univerziteta u Ljubljani, ukazuje da su rezultati Slovenije u statistikama odrzive ekonomije, cirkularne ekonomije, zaštite životne sredine i sl. relativno dobri, pogotovo u poređenju sa jugoistočnom i istočnom Evropom. Ovo objašnjava visokim nivoom privrednog razvoja i visinom BDP-a, u smislu da bogatija drušva nemaju potrebu da pozajmljuju od budućih generacija. Drugi faktor je, da u Slovenii ljudi vole svoj kraj, poštuju svoju otadžbinu, cene baštinu koja im je ostavljena ii žele nešto ostaviti za svoju decu. Regenativna ekonomija ide još korak dalje, njena je funkcija da ljudima poboljša život. Profesor ipak ukazuje da su neke stvari u prošlosti bile bolje nego što su danas, tj. da neke stvari treba vratiti u stanje u kojem smo ih zatekli - na primer, vratiti prostor rekama, vodi i ekosistemima, umesto izgradnje zaštitnih nasipa protiv poplava. Slična regeneracija je verovatno potrebna i na netehničkim područjima.
Prof. dr Saša Drezgić, redovni professor i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, istakao je da je projekat CROSS-REIS nastavak uspešne saradnje sa Ekonomskim fakultetom iz Niša. “Smatramo da ćemo upravo kroz suradnju na ovom projektu značajno unaprijediti naše znanstvene kapacitete, ali i kreirati nove modele i oblike suradnje sa privatnim sektorom, u novom području regenerativne ekonomije. Iako su principi održivog razvoja već značajno implementirani u praksu hrvatskih institucija i poduzeća, koncepti regenerativne ekonomije još su u povoju te se nadamo da će upravo rezultati ovog projekta ostvariti značajan doprinos u razvoju i primjeni novih koncepata obnove prirodnog okoliša i resursa”, naveo je professor Drezgić.
U svojoj izjavi, dr Vladislav Marjanović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu, član projektnog tima i Gradski većnik za privredu i održivi razvoj Grada Niša, ističe značaj CROSS-REIS projekta za lokalne samouprave, ne samo za Grad Nis, jer LS uglavnom nemaju mogućnost da se bave fundamentalnim multidisciplinarnim istraživanjima, koja su neophodna baza za kreiranje i kasniju implementaciju lokalnih politika razvoja. Rezultati projekta biće dostupni Gradu, jer nam je svima u iinteresu da sto pre otpočnemo implementaciju tranzicionog procesa ka regenerativnoj ekonomiji.
Ivana Putnik, viši savetnik u Centaru za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, istakla je značaj ove vrste projekata za PKS i spremnost da se aktivno učestvuje u kreiranju baze podataka, ali i dele rezultati, kroz podizanje svesti o ovim pitanjima, ali i uspešnu implementaciju predloženih mera i politika koji su proistekli kao rezultati projekta.
Foto: Privatna arhiva, prof. dr Jelena Stankoviæ
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ideja da EU koristi zamrznutu rusku imovinu, koja se uglavnom nalazi u Briselu, kako bi finansirala Ukrajinu mrtva je jer postoji manjina koja je protiv toga, izjavio je danas madjarski premijer Viktor Orban.
Rat u Ukrajini – 1.395. dan. Evropska unija odlučila je da Ukrajini pruži 90 milijardi evra finansijske podrške za period 2026-2027. godine, za sada bez korišćenja ruskih zamrznutih sredstava.
Portparol Bila Klintona optužio je Belu kuću da ga koristi kao žrtvenog jarca, nakon što su fotografije bivšeg predsednika sa osuđivanim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom i Gislen Maksvel objavljene.
Neidentifikovani dron srušio se na severozapadu Turske, u provinciji Balikesir, što je treći incident sa bespilotnim letelicama u toj zemlji za svega nedelju dana, dok vlasti istražuju da li je povezan sa rastućim tenzijama u regionu Crnog mora.
Neidentifikovani dron srušio se na severozapadu Turske, u provinciji Balikesir, što je treći incident sa bespilotnim letelicama u toj zemlji za svega nedelju dana, dok vlasti istražuju da li je povezan sa rastućim tenzijama u regionu Crnog mora.
Prva faza plana o konfiskovanju oružja libanskog pokreta Hezbolah južno od reke Litani biće završena za nekoliko dana, saopštio je libanski premijer Navaf Salam, prenosi danas Tajms of Izrael.
Jordanska vojska učestvovala je u američkim vazdušnim napadima na ciljeve Islamske države u Siriji, u kojima je, prema nevladinim izvorima, ubijeno najmanje pet ekstremista, uključujući jednog od ključnih komandanata.
Rat u Ukrajini – 1.396. dan. Šef kijevske delegacije Rustem Umerov rekao je da ukrajinski mirovni pregovarači započinju novu rundu razgovora sa američkim timom o predlozima za okončanje rata.
Nemica Mihaela Benthaus danas je postala prva osoba sa invaliditetom koja je otputovala u svemir u raketi kompanije Blu oridžin milijardera Džefa Bezosa.
Istražne beleške koje opisuju detaljne zahteve Džefrija Epstajna ljudima od kojih je tražio da pronađu maloletnike koja su potom podvođeni za seksualno zlostavljanje nalaze se među dokumentima koje je Ministarstvo pravde objavilo u petak.
Nove fotografije ljudi iz kruga Džefrija Epstajna koje su dospele u javnost među hiljadama dokumenata koje je objavilo Ministarstvo pravde SAD šokirale su javnost.
Po dobijanju informacije da je sa tržišta Republike Hrvatske povučena hrana za odojčad Aptamil AR1, hitno je izdat nalog da se sve što je još u promet hitno povuče, zbog provere prisustva bakterije Bacillius cereus.
Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu. Iako su mnogi svesni da ishrana i stres igraju veliku ulogu, jedan lekar tvrdi da čak 90 odsto srčanih udara može biti povezano sa jednom jutarnjom navikom koja nema nikakve veze sa hranom.
Today in Serbia, the weather was mostly sunny with little to moderate cloudiness and a light southerly and southeasterly wind, while the highest temperatures ranged from 8 to 14 degrees Celsius.
More than 1,000 patients have died in Gaza from July 2024 until the end of November this year while waiting for medical evacuation, the World Health Organization announced today.
Russian President Vladimir Putin’s envoy, Kirill Dmitriev, stated today that European Commission President Ursula von der Leyen and German Chancellor Friedrich Merz should resign because they failed to ensure the expropriation of Russian assets.
Russian Foreign Minister Alexander Grushko stated today that Russia will not make compromises regarding the deployment of NATO contingents, strike weapons, or Ukraine's membership in the North Atlantic Alliance.
Najnovija Toyota RAV4 već je stigla u Severnu Ameriku, Evropu i Kinu, gde se postepeno učvršćuje na ključnim svetskim tržištima. Sada je konačno debitovala i na domaćem, japanskom tržištu - uz dva posebna stajling paketa razvijena u saradnji sa Modellistom.
Komentari 0
Pogledaj komentare