CROSS-REIS – EU Horizon projekat o regenerativnoj ekonomiji na Ekonomskom fakultetu u Nišu
Ekonomski fakultet u Nišu koordinator je još jednog u nizu projekata koje finansira Evropska Unija u okviru Horizon 2021-2027 programa.
Izvor: B92.net
Pun naziv projekta je CROSS-disciplinary network for research excellence in Regenerative Economy Innovation eco-Systems – CROSS-REIS, u okviru kog su okupljene obrazovne i istraživačke institucije kako iz zemalja regiona - Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska i Albanija, tako i vodeće istraživačke institucije u ovoj oblasti iz Španije, Norveške i Italije.
Implementacija projekta započela je danas, 29.01,2024. godine, uvodnim sastancima kojima prisustvuju predstavnici partnerskih institucija, predstavnici lokalnih i nacionalnih institucija, nevladinih organizacija i medija. Koordinator projekta, dr Jelena Stanković, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Nišu, ističe da je CROSS-REIS naučno fokusiran na tri teme regenerativne ekonomije – cirkularnu ekonomiju, upravljanje otpadom i urbani biodiverzitet – sa ciljem da se smanji jaz u istraživanjima između visoko razvijenuh EU zemalja i zemalja regiona. U petogodišnjem periodu, tim CROSS-REIS istraživača će se baviti i predlogom politika za tranziciju ka regenerativoj ekonomiji na makro nivou, zasnovano na naučno analiziranim podacima, angažovanjem akademskih i neakademskih aktera - kreatora politike, privrede i građana. U rad na projektu su uključene i ključne institucije, koje se bave ovim pitanjima, u zemlji i regionu, kao što su Centar za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva UNDP Srbija, Eko-fond Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, te Grad Rijeka.
Regenerativna ekonomija, cirkularnost i inkluzivni razvoj igraju ključnu ulogu u promovisanju i postizanju održivosti, otpornosti i pravičnosti u savremenim ekonomskim sistemima. Regenerativna ekonomija se fokusira na obnavljanje i unapređenje prirodnih resursa i ekosistema, a ne samo na jednostavno minimiziranje negativnih uticaja privrednih tokova. Ovaj pristup uključuje usvajanje praksi koje promovišu i društvenu odgovornost, inkluziju, urbani biodiverzitet, zdravlje zemljišta i kvalitet vode, između ostalog. Regenerativne prakse mogu pomoći, i to dugoročno, ublažavanju klimatskih promjena, smanjenju zagađenja poboljšanju sigurnosti hrane i promovisanju dobrobiti zajednice.
Očekivani rezultati projekta su, između ostalog i pokretanje naučnog časopisa “Regenerative Economics”, organizacija godišnjeg, regionalnog biznis foruma na ovu temu, prikupljanje podataka o neformalnom sektoru sakupljača otpada i predlog mera za poboljšanje socio-ekonomskog položaja građana i porodica, koji kroz ovu delatnost ostvaruju svoje prihode, kao i više treninga za predstavnike lokalnih samouprava kako im bi se prenela iskustva partnera iz Barselone, Milana i Osla, istakla je professor Stanković.
Prof. dr Aura Reggiani, član naučnog saveta projekta, redovni professor Alma Mater Studiorum - Università di Bologna, najstarijeg univerziteta na svetu, istakla je značaj društvene komponente i umrežavanja, kada je reč o regenerativnoj ekonomiji, posebno u segmentu analize razlika u razvijenosti regija unutar zemalja, ali i komparativnih analiza na evropskom nivou.
Foto: Privatna arhiva, prof. dr Jelena Stankoviæ
Prof. dr Žiga Turk, redovni profesor Univerziteta u Ljubljani, ukazuje da su rezultati Slovenije u statistikama odrzive ekonomije, cirkularne ekonomije, zaštite životne sredine i sl. relativno dobri, pogotovo u poređenju sa jugoistočnom i istočnom Evropom. Ovo objašnjava visokim nivoom privrednog razvoja i visinom BDP-a, u smislu da bogatija drušva nemaju potrebu da pozajmljuju od budućih generacija. Drugi faktor je, da u Slovenii ljudi vole svoj kraj, poštuju svoju otadžbinu, cene baštinu koja im je ostavljena ii žele nešto ostaviti za svoju decu. Regenativna ekonomija ide još korak dalje, njena je funkcija da ljudima poboljša život. Profesor ipak ukazuje da su neke stvari u prošlosti bile bolje nego što su danas, tj. da neke stvari treba vratiti u stanje u kojem smo ih zatekli - na primer, vratiti prostor rekama, vodi i ekosistemima, umesto izgradnje zaštitnih nasipa protiv poplava. Slična regeneracija je verovatno potrebna i na netehničkim područjima.
Prof. dr Saša Drezgić, redovni professor i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, istakao je da je projekat CROSS-REIS nastavak uspešne saradnje sa Ekonomskim fakultetom iz Niša. “Smatramo da ćemo upravo kroz suradnju na ovom projektu značajno unaprijediti naše znanstvene kapacitete, ali i kreirati nove modele i oblike suradnje sa privatnim sektorom, u novom području regenerativne ekonomije. Iako su principi održivog razvoja već značajno implementirani u praksu hrvatskih institucija i poduzeća, koncepti regenerativne ekonomije još su u povoju te se nadamo da će upravo rezultati ovog projekta ostvariti značajan doprinos u razvoju i primjeni novih koncepata obnove prirodnog okoliša i resursa”, naveo je professor Drezgić.
U svojoj izjavi, dr Vladislav Marjanović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu, član projektnog tima i Gradski većnik za privredu i održivi razvoj Grada Niša, ističe značaj CROSS-REIS projekta za lokalne samouprave, ne samo za Grad Nis, jer LS uglavnom nemaju mogućnost da se bave fundamentalnim multidisciplinarnim istraživanjima, koja su neophodna baza za kreiranje i kasniju implementaciju lokalnih politika razvoja. Rezultati projekta biće dostupni Gradu, jer nam je svima u iinteresu da sto pre otpočnemo implementaciju tranzicionog procesa ka regenerativnoj ekonomiji.
Ivana Putnik, viši savetnik u Centaru za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, istakla je značaj ove vrste projekata za PKS i spremnost da se aktivno učestvuje u kreiranju baze podataka, ali i dele rezultati, kroz podizanje svesti o ovim pitanjima, ali i uspešnu implementaciju predloženih mera i politika koji su proistekli kao rezultati projekta.
Foto: Privatna arhiva, prof. dr Jelena Stankoviæ
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dva razorna zemljotresa pogodila su noćas Venecuelu. Prvi je bio jačine 7,5 po Rihteru, a drugi i 7,2 stepena. Privremena predsednica proglasila vanredno stanje i zonu katastrofe. Za sada ima više od 188 mrtvih, dok je nestalo preko 40.000 osoba.
Rat u Ukrajini – 1.583. dan. Ukrajinska protivvazdušna odbrana odbila je večeras ruski raketni napad na Kijev, a delovi oborenih projektila pali su u najmanje jednom gradskom okrugu.
Mančester siti nalazi se na korak od realizacije jednog od najvećih transfera u istoriji fudbala, pošto je sa Notingem Forestom postigao dogovor o dolasku engleskog reprezentativca Eliota Andersona.
Sukob na Bliskom istoku – 118. dan. Iran je pucao na teretni brod za koji je ranije danas objavljeno da je pogođen projektilom dok je pokušavao da prođe kroz Ormuski moreuz, izjavila su dva američka zvaničnika.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić susreo se nadomak Inđije sa građanima koji pešače ka Beogradu na skup "Srbija jedna porodica", poručivši da "žuljevi prođu, ali ovakvo zajedništvo i dobro raspoloženje ostaju".
Priča o navodnom "Sarajevskom safariju", u kojem su bogati stranci navodno tokom rata 90-tih godina plaćali velike sume novca da bi ubijali civile iz zabave zasnovana je na informacijama iz izuzetno sumnjivih izvora, navodi novinar Majkl Martens.
Kolone građana iz Novog Sada i Aranđelovca krenule su danas ka Beogradu, gde će prisustvovati skupu "Srbija, jedna porodica", 27. juna ispred Skupštine Srbije.
Odbor za nadzor američkog Predstavničkog doma razmatra izdavanje sudskih poziva u istrazi o tajnim nagodbama između prijatelja Džefrija Epstajna i žena koje su ih optužile za seksualno zlostavljanje, a koje su, prema navodima, uključivale sporazume o ćutanju.
Ove zabrinjavajuće podatke pokazalo je istraživanje naučnika sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington u Sent Luisu, sprovedeno na više od 160.000 ljudi.
Stručnjaci objašnjavaju da je jedan od ključnih razloga fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena telesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se
Zvezda serije "Zmajeva kuća" Olivija Kuk osvrnula se na neobičnu razliku u godinama između nje i Toma Glina-Karneja, glumca koji u seriji tumači njenog sina.
Režiserka Agnješka Holand snimiće film "Berlinweh" o životu Marlen Ditrih, jedne od najvećih filmskih i muzičkih ikona 20. veka. Biografska drama pratiće ključne trenutke njenog života.
Serija se na prvi pogled čini inspirisanom HBO-ovim hitom "The White Lotus", smeštena u prelepom okruženju luksuznog odmarališta gde nevolje neizbežno vrebaju iza ugla.
Sandra Bulok i Nikol Kidman vraćaju se u uloge omiljenih sestara veštica, Sali i Džilijan Ovens u filmu "Practical Magic 2", kako bi konačno prekinule višegeneracijsko porodično prokletstvo.
A draft law amending Serbia's Criminal Code has entered parliamentary procedure, proposing significantly harsher penalties for the illegal possession and carrying of weapons.
Despite years of sanctions and the costs of war, the Russian economy is showing unexpected resilience and continues to function, according to economic analysts.
Prominent American conservative commentator Tucker Carlson has announced that he is severing all ties with the Republican Party, arguing that it no longer represents his views, according to Axios.
Proizvođač čipova za pametne telefone trenutno vodi razgovore o pravljenju namenskih čipova koji bi pokretali milijarde kratkih video-snimaka na TikToku.
Koliko ima automobila na struju? Gde se najviše voze? Koliko koštaju, koliko mogu da pređu i da li je jeftinije voziti na struju ili gorivo? DW odgovara na ova pitanja.
Komentari 0
Pogledaj komentare