U Udruženju građana za borbu protiv trgovine ljudima "Atina" kažu da se žrtve iz Srbije najčešće identifikuju upravo na teritoriji naše zemlje.
Stanovnici Srbije su izloženi riziku od svih oblika eksploatacije podjednako i u zemlji i inostranstvu.
U našoj zemlji u najvećoj meri iskorišćavaju se do 100 km od mesta u kojem žive, a u inostranstvu najčešće se trguje u zemljama EU i Rusije. Ipak zvanična statistika nije relevantna u dovoljnoj meri jer ne pokazuje veličinu problema, niti pravo stanje.
"Broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Srbiji rapidno opada, ne zbog toga što žrtava nema, već zbog toga što nadležne institucije koje se bave praktično identifikacijom u našoj zemlji, odbijaju da prilagode svoje mandate novonastaloj situaciji i praktično ne prate trendove u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, koje prate druge evropske zemlje", navodi Jelena Hrnjak iz NVO Atina.
Najčešći trgovci ljudima su osobe od poverenja, srodnici, poznanici, partneri, prijatelji, ali i nepoznate osobe sa kojima žrtva stupa u kontakt. A koji su to uzroci zbog kojih neko postaje žrtva?
"Razloga je mnogo i zaista ta tiranija ćutnje koja zapravo postoji u našem društvu vezana je za taj egzistencijalni pritisak i siromaštvo, mnoge ljude praktično primorava da trbuhom za kruhom odlaze i traže neku bolju budućnost. Ono što jeste alarmanto to jeste činjenica da najveći broj žrtava trgovine ljudima koji je identifikovan u našoj zemlji, nije identifikovan u inostranstvu, već upravo u Srbiji", objašnjava Hrnjak.
NVO Atina u Londonu je nagrađena za pružanje bezbednog smeštaja, zdravstvene i psihološke brige, pravno savetovanje i neformalno obrazovanje devojaka i žena, žrtava trgovine ljudima i drugih oblika nasilja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare