"Hrvatski isti kao srpski? Ko to kaže treba ga odstraniti"

Kako navode, Marušić je danas na splitskom PMF-u održao predavanje o tome čemu služi nauka.

“Indeks” ističe da je Marušić tokom govora pokazao da je poprilično nezadovoljan situacijom u akademskoj zajednici u Hrvatskoj.

"Stanje je strašno, više od pola profesora ne zaslužuju da budu profesori. A od tih pola treba da odu u zatvor. Svako bira svoj život, ali nemojte mi onda govoriti o principima. Na primer, da je hrvatski jezik isti kao srpski.Ko to kaže, taj je mrtav čovek, jer nema pojma. Štetan je i treba ga odstraniti tako da ga ne boli”, istakao je Marušić.

Zagrebački portal tu navodi da su okupljeni “smehom ispratili opasku o odstranjivanju”, ali i da nisu svi delili to oduševljenje.

"Ti ne možeš naći članak na engleskom jeziku koji stručno i pristojno bez beštimanja govori koja je razlika između hrvatskog i srpskog jezika", naveo je Marušić.

"Zato što ga nema", začulo se iz publike, navodi “Indeks” ističući da je nakon toga nastao “muk”.

"Sad ću ti oprostiti", odgovorio je Marušić, dodajući da njegove revolucije nisu uspele i da se “na fin način ništa ne može”: "Predlažem vlaški pristup, a to je doći na vlast".

Bivši dekan splitskog medicinskog fakulteta potom je pojasnio na šta je mislio kada je pričao o “odstranjivanju” onih koji misle drugačije.

"Indeks" tu navodi da se u tom delu samo na početku činilo da je Marušić ublažio svoj stav.

"Nisam mislio zlo, nego sam mislio da nisu u pravu. Kad govorim o jeziku, moram vam izjaviti da jezik stvarno znam, znam što sam rekao. Žao mi je ako je nešto neko pogrešno shvatio da bih ja, ne daj Bože, međutim, onaj ko danas kaže u Hrvatskoj da su hrvatski i srpski jezik isti, on ne samo da je neznalica, on je i veleizdajnik", zaključio je.

Podsećamo, više dve stotine stručnjaka lingvistike i drugih društvenih nauka u regionu potpisalo je prošle godine Deklaraciju o zajedničkom jeziku.

Deklaracija je nastala kao rezultat projekta "Jezici i nacionalizmi" kojemu je cilj bio podizanje svesti o jeziku, te kako bi se aktivno uticalo na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regije u kojima se govorio srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik.

Među javnim ličnostima koje su potpisale deklaraciju su Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Marko Tomaš, Nenad Veličković, Teofil Pančić, Rajko Grlić, Filip David, Borka Pavićević, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina, Boris Buden, Viktor Ivančić, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Balša Brković i Snježana Kordić.