Povodom 10 godina od ubistva Zorana Đinđića, podsećamo na njegovu Vladu kroz koju je prošlo skoro 30 ljudi, od kojih se danas samo dvoje aktivno bavi politikom.
Đinđićeva vlada nasledila je praktično razorenu državu. Gotovo celog mandata pratile su je koalicione tenzije i jak otpor pristalica bivšeg režima. Vlada Zorana Đinđića formirana je 25. januara 2001. godine. Za novu Vladu glasalo je 168 poslanika od 233 prisutnih na sednici Skupštine Srbije tog dana.
Izboru Đinđićeve vlade prethodio je tromesečni mandat prelazne vlade koja je formirana nakon petooktobarskih promena.
Vladu na čijem čelu je bio Đinđić formirala je koalicija Demokratska opozicija Srbije (DOS), a bila je sastavljena od 18 stranaka i imala je sedam potpredsednika, 17 ministarstava i 16 ministara.
Zoran Đinđić je pre glasanja izneo ekspoze o radu buduće vlade. Jednočasovnim izlaganjem, bez fraza i brojki, koristeći jednostavne izraze, Đinđić je u Skupštini predstavio program buduće vlade.
On je ocenio da je Srbija posle 5. oktobra "ponovo uzela sudbinu u svoje ruke" i da je njegova vlada "dobila mandat za promene od naroda na ulicama Srbije".
Ovo što mi danas radimo - konstituisanje demokratske vlade – možemo u smiboličnom smislu da smatramo 6. oktobrom. Ova vlada danas dobija mandat koji nam je dao narod na ulicama Srbije - mandat za promene. Zbog toga, u svakom danu ove Vlade mi ćemo zapamtiti - izabrani smo da sprovedemo reforme", rekao je on.
"Onog dana kada zaboravimo to i pomislimo da smo dobili mandat da vladamo i upravljamo, toga dana smo izgubili", poručio je tada Đinđić poslanicima republičkog parlamenta.
Reforme je Đinđić podelio u pet grupa – opšta stabilnost u regionu, stabilne demokratske institucije, dobro zakonodavstvo, kvalitetna saobraćajna infrastruktura i kvalitetna radna snaga.
Prvi demokratski premijer tada je postavio cilj vlade - za najkasnije 10 godina Srbija će postati član EU, a njegova vlada, posle četvorogodišnjeg mandata ostaviće zemlju, koja je tada na dnu evropske lestvice, u napredovanju i prosperitetu.
Realizacija ciljeva, koje je Đinđić tada zadao svojim kolegama u Vladi Srbije, zaustavljena je njegovim ubistvom 12. marta 2003. godine.
Rezultati Đinđićeve vlade
Prva sednica nove Vlade Srbije iste večeri kada je i izabrana. Prvi potez bilo je razrešenje pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Radomira Markovića, a za novog šefa DB-a postavljen je Goran Petrović.
Đinđićeva vlada imala je nezahvalan zadatak. Može se reći da je nasledila razorenu državu. Prema istraživanju iz 2000. godine, više od trećine stanovništva je živelo na granici ili ispod granice siromaštva, a 18 odsto populacije je živelo u krajnjoj oskudici i potpunom siromaštvu.
Pod Miloševićevom vladavinom, prosečna mesečna plata je iznosila 107 nemackih maraka (53 evra), a prosečna penzija 75 maraka (37 evra). Tokom Đinđićevog mandata prosečna plata je porasla na 130 evra, dok su prosečne penzije iznosile 100 evra i za razliku od prethodnog perioda, isplaćivane su redovno.
Nova vlada uspela je da zauzda inflaciju koja je dostizala razorne razmere za vreme Miloševića. Ipak, značajan udeo u uspostavljanju kontrole porasta cena imao je tadašnji guverner Narodne banke Mlađan Dinkić, koji je reformisao sistem, zatvorio neuspešne banke, uspostavio konvertibilnost dinara i postarao se da kurs nacionalne valute ostane nepromenjen čitave dve godine.
Pored toga, Đinđićeva vlada donela je i značajne zakone koji su predviđali reformu poreskog sistema i tržišta rada. Donet je i kontroverzni Zakon o ekstraprofitu koji se odnosio na one koji su se na račun države bogatili za vreme Miloševicevog režima. Iako se tvrdilo da će se tim zakonom u državnu kasu povratiti najmanje milijardu evra, krajnji rezultati su bili i više nego skromni.
Đinđićeva vlada je zaslužna i za početak privatizacije u Srbiji. Taj proces, međutim, nije dao željene rezultate. Tako Evropska komisija danas od Srbije zahteva da se preispitaju 24 sporne privatizacije. Doduše, najveći deo njih je obavljen u periodu posle ubistva Zorana Đinđića.
Istina je da je i veliki broj ljudi u tom periodu ostao bez posla, no ekonomisti su tada procenjivali da čak trećina od 1,5 milion zaposlenih u zemlji predstavlja "tehnološki višak" jer su njihova radna mesta bila nepotrebna i suvišna.
Đinđićeva vlada uspela je da privuče i značajnu međunarodnu finansijsku pomoć u Srbiju. Od oktobra 2000. do kraja juna 2002. godine, zemlja je dobila i potrosila oko 1,2 milijarde dolara pomoći.
Đinđić je 2002. godinu proglasio godinom borbe protiv organizovanog kriminala. U julu 2002. Vlada Srbije usvojila je Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala. Da bi postao važeći bilo je potrebno da postane sastavni deo saveznog Zakona o krivičnom postupku. Za tako nešto bilo je neophodno da ga izglasa i Savezna skupština.
Međutim, DSS i crnogorska Socijalistička narodna partija opstruiraju donošenje zakona sve do decembra 2002. godine. Opširnije o tome možete čitati u Hronologiji događaja uoči atentata na premijera.
Đinđić i Kosovo
Zoran Đinđić u decembru 2002. godine pravi strategiju za Kosovo i Metohiju, koju kasnije prezentuje članovima svoje vlade. Strategija je bila sledeća: najpre, nametanje teme – “Nezavisna država KiM najlakše će nastati u mraku i u tišini. Čim se upali svetlo i čim počne otvorena rasprava, naše šanse rastu”, oslikao je Đinđić u dokumentu koji u januaru i februaru 2003. godine jednoglasno usvajaju i Predsedništvo DOS i Kolegijum Vlade Srbije.
Prvi konkretan zahtev, prema ovom planu, bilo bi vraćanje kontingenata vojske i policije, što je predviđeno Rezolucijom 1244 i insistiranje na tačnom datumu povratka. Potom, izmene Ustavnog okvira za KiM, unošenjem neke vrste njegovog federalizovanja, po uzoru na odnose unutar federacije BiH, a Srbija bi ga prihvatila u nekoj vrsti asimetrične veze - više od pokrajine, manje od republike.
“Ako KiM ide u pravcu nezavisnosti, i ako mi to ne možemo da sprečimo, treba da tražimo: a) teritorijalnu podelu, b) efikasne međunarodne garancije za Srbe koji ostaju u albanskom delu, c) posebni status verskih objekata”, navodi Đinđić.
U intervju “Večernjim novostima”, samo nedelju dana uoči atentata, Đinđić poručuje da Srbija ne može da prihvati nezavisnost pokrajine, kao i da rešenje statusa Kosova vidi u kompromisu.
“Rešenje može i mora da bude jedino kompromisno. Ne sme da počiva na nerealnim pretpostavkama. Lično, teško mogu da zamislim lojalne kosovske Albance u državi Srbiji. A teško da može normalno funkcionisati država sa ogromnim brojem nelojalnog stanovništva. Takva država ne bi bila naš dugoročni nacionalni interes. Ali, s druge strane, Srbija ima svoje državno pravo i na Kosovu i Metohiji. Srbija nije pod protektoratom da bi iko mogao da joj nameće bilo koje rešenje za neki deo njene teritorije”, naveo je tada Đinđić.
Đinđićeva vlada imala je sedam potpredsednika, 17 ministarstava i 16 ministara. Danas se politikom aktivno bave još samo Božidar Đelić i Žarko Korać, Vladan Batić i Vuk Obradović nisu više među živima, dok se ostali bave biznisom, sportom, predaju na fakultetima ili su članovi međunarodnih udruženja.
- od 2005. godine bio je angažovan na mestu direktora francuske banke "Kredi Agrikol" za Istočnu Evropu, ali napušta tu funkciju nakon povratka u Vladu Srbije 2008, kada je izabran za potpredsednika Vlade i ministra za nauku i tehnološki razvoj
- na parlamentarnim izborima 6. maja 2012. godine izabran je za poslanika u Skupštini Srbije
- jedno vreme bila je pomoćnica generalnog sekretara UN i pomoćnica administratora Programa UN za razvoj (UNDP). Danas je direktorka Centra za Visoke ekonomske studije
Goran Pitić, ministar za ekonomske veze sa inostranstvom
- više se ne bavi politikom
- predsednik je Upravnog odbora "Sosijete ženeral" banke i član je Upravnog odbora "Metalca" iz Gornjeg Milanovca
- član je predsedništva Saveza ekonomista Srbije, Udruženja korporativnih direktora, Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije i Nacionalnog saveta za konkurentnost
- potpredsednik je Odbojkaškog saveza Srbije
- redovnan je profesor i predsednik Saveta Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA)
Aleksandar Vlahović, ministar za privredu i privatizaciju
- od 2003. do 2008. godine bio je poslanik demokrata u Skupštini Srbije
- od 2004. partner i suvlasnik kompanije “EKI − Investment”
- predsednik je Saveza ekonomista Srbije
- bio je predsednik Sportskog društva Crvena Zvezda od 2006 do 2010. Član je predsedništva KK Crvena Zvezda i potpredsednik je Odbojkaškog saveza Srbije
- nedavno je Radnoj grupi Uprave kriminalističke policije MUP-a, u svojstvu građanina dao iskaz i doneo deo dokumentacije o spornoj privatizaciji "Sartida"
- bio je kandidat DHSS-a na predsedničkim izborima u Srbiji 13. juna 2004.
- na parlamentarnim izborima 2007. izabran je za poslanika na listi LDP-a. Poslanik je bio i narednom sazivu Skupštine Srbije konstituisanom nakon izbora u maju 2008. godine
Dragan Veselinov, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
- na funkciji ministra bio je do maja 2003, kada je usled pritiska javnosti podneo ostavku zato što je njegov vozač izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradala Katarina Marić
- redovna je profesorka na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Grad Novi Sad otvorio je prijave za novi program subvencija za bicikle, omogućavajući Novosađanima da dobiju do 12.000 dinara za nabavku novog bicikla.
Završen je 809. dan sukoba Ukrajine i Rusije. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da se Harkovskom pravcu nastavljaju teške borbe sa ruskim snagama i da se situacija dinamično menja.
Završen je 808. dan rata u Ukrajini. U kompleksu rafinerije u Volgogradu došlo je do požara nakon pada drona, saopštio je guverner Volgogradske oblasti Andrej Bočarov.
Predsednik Republike Aleksandar Vučić održaće sutra govor na temu ”Revizija istorijskih činjenica i otpor slobodarskih naroda” u Ruskom domu u Beogradu.
Predsednik Francuske Emanuel Makron je danas u telefonskom razgovoru s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim osudio "jačanje ruskih napada" u Ukrajini, posebno rusku ofanzivu u pograničnom regionu Harkova i ruske napade na ukrajinsku energetiku.
Glavni kandidat Socijaldemokratske partije Austrije (SPO) na izborima za Evropski parlament Andreas Šider pokazao je danas koliki je licemer i to u odnosu prema srpskom narodu.
Francuski sud danas je oslobodio reditelja Romana Polanskog optužbe da je oklevetao britansku glumicu Šarlot Luis, nakon što ga je ona optužila da ju je silovao kada je bila maloletna.
Injekcije za mršavljenje mogle bi smanjiti rizik od srčanog udara i poboljšati kardiovaskularno zdravlje miliona odraslih širom sveta, pokazala je nova velika studija.
Kada se govori o zavisnosti, najčešće se misli na cigarete, alkohol i drogu. Ali postoji još jedna zavisnost koja pogađa čak 14 odsto odraslih i 12 odsto dece: zavisnost od hrane. Krvac za to leži u šećeru.
Sjaj, glamur i svetske zvezde – to se i ove godine može očekivati na 77. filmskom festivalu u Kanu. A može se eventualno očekivati i štrajk filmskih radnika.
Filmski studiji Focus Features i Carnival Films rade na najnovijem filmu Downton Abbey, čiji scenario piše Džulijan Felouz, scenarista i izvršni producent serije Downton Abbey.
The US estimated that Israel had deployed soldiers in the vicinity of Rafah, the southernmost city in the Gaza Strip, in numbers "enough to launch a full offensive".
The fire at the Duboko landfill near Užice has not yet been fully extinguished, and according to eyewitnesses, flames could be seen in certain parts of the landfill even during the night.
Kompanija Open AI predstavila je danas multimodalni model generativne AI GPT-4o (o=omni), koji može da analizira zvuk, sliku i tekst u realnom vremenu.
Komentari 35
Pogledaj komentare