Šta će reći Karla del Ponte

Kako je ranije najavljeno, glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte u utorak treba da se obrati SB UN.

Izvor: B92

Ponedeljak, 22.11.2004.

09:25

Default images

Kako je više puta rečeno, značajan deo godišnjeg njenog izveštaja biće posvećen saradnji Srbije i Crne Gore s Tribunalom. Vojin Dimitrijević, profesor međunarodnog prava i direktor Beogradskog centra za ljudska prava, ocenio je da, ako u izveštaju Karle del Ponte ponovo bude navedeno da SCG ne sarađuje s Hagom, država može snositi ozbiljne posledice.

“Ne verujem da će Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija primeniti neke najoštrije mere, dovoljno je da postoji signal da sa SCG ne treba sarađivati, pa da ta saradnja prestane. Prema tome, svaka vlada koja dobije signal da s tom državom ne treba sarađivati, ona ne samo da neće sarađivati, neće to reći otvoreno, ali će pribegavati trikovima koji liče na nesavesno zavitlavanje, što može da ima loše posledice”, kaže on.

Boraveći u Beogradu početkom oktobra Karla del Ponte je izjavila da je 23. novembar rok do kojeg vlasti treba da konkretno, prvenstveno hapšenjem i izručenjem haških begunaca, potvrde deklarativnu spremnost na saradnju s Hagom.

Premijer Srbije je tokom vikenda rekao da je Vlada spremna na saradnju i da to pokazuje skidanjem oznake tajnosti sa velikog broja dokumenata. Jovan Simić, savetnik predsednika Srbije, smatra da to nije dovoljno. “Ne daju se sva dokumenta koja su relevantna. Pitajte koga kod hoćete iz Vlade da li je dat, recimo, dosije Ratka Mladića i zašto nije dat. Daje se veći broj dokumenata koja jesu potrebna, ali nisu baš najrelevantnija”, kaže on.

S druge strane, Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Hagom, objašnjava da je Mladićev dosije predat Haškom tribunalu još prošle godine. “Sudska odluka je bila da moramo ustupiti taj dosije, a mi smo tražili odgovarajuće zaštitne mere koje je Sudsko veće uvažilo, što znači da dokumenta iz dosijea mogu biti korišćena samo u tom sporu, pred međunarodnim Haškim sudom, ali ne i u drugim sporovima, pred nekim drugim sudovima”, kaže Ljajić.

SCG je do danas od tribunala dobila 704 zahteva. Od tog broja, 640 je rešeno, a većina ostalih treba da bude rešena do kraja godine. Dostavljanje ostale važne dokumantacije jedan je od zahteva Tribunala, a u obraćanju Generalnoj skupštini UN, pre nedelju dana, predsednik Tribunala Teodor Meron je saradnju Beograda ocenio kao gotovo nepostojeću.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: